Bölümler
-
Send us a text
Svoj fudbalski put započeo je na Grbavici, da bi nakon više od decenije igranja širom svijeta ponovo obukao dres svog Željezničara. Gost nove epizode podcasta (IN)Direkt je bivši defanzivac upečatljive visine, prepoznatljive igre glavom i impresivnog internacionalnog iskustva – Enes Sipović.
Enes je iz Željine omladinske škole otišao još kao tinejdžer, a karijeru gradio kroz Rumuniju, Belgiju, Maroko, Saudijsku Arabiju, Katar, Indiju i Kuvajt. U Rumuniji je sa ekipom Oțelul Galațija osvojio naslov prvaka, u Maroku se etablirao kao jedna od ključnih figura u odbrani Ittihad Tangera i RS Berkanea, dok je u Indiji stekao kultni status među navijačima Kerala Blastersa golom i proslavom koji se još uvijek pamte.
Kako su izgledali počeci na Grbavici? Otkud interes i otkud Sipović u Rumuniji?
Zašto nije potpisao ugovor u Mađarskoj? Kako je opljačkan prvu noć dolaska u Maroko?
Kakav je osjećaj nakon 11 godina igranja vani istrčati na teren Stadiona Grbavica? Kako je podnio postizanje autogola u gradskom derbiju?
Odgovore na ova pitanja i mnoga druga poslušajte i pogledajte u ponedjeljak u 21 sat na www.podcastoslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Apple Podcasts, Google Podcast, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Predrag Kojović, državni poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine, gost je najnovije epizode podcast Direktno sa Vildanom Selimbegović, epizodu gledajte večeras u 19 sati na www.podcastoslobodjenje.ba.
Danas je u Daytonu završeno zasjedanje Parlamentarne skupšine NATO saveza: u ovom američkom gradu okupljanje je i organizirano u sklopu podsjećanja na Mirovni sporazum koji je u novembru 1995. zaustavio rat u Bosni i Hercegovini, a pratio ga je čitav niz događaja i naravno gostiju kako iz svijeta, regije, tako i naše zemlje.
Svi članovi Predsjedništva otputovali su u Ohio, a predsjedateljica Željka Cvijanović jučer je optužila svog kolegu dr. Denisa Bećirovića zbog toga što je na susretu s francuskom delegacijom govorio o atacima vrha Republike Srpske na ustavni poredak BiH.
Za gospođu Cvijanović su priče o secesiji izmišljotine, što – u zadnje vrijeme sve češće govori i njezin partijski šef Milorad Dodik, inače jedan od trojice entitetskih bjegunaca od državnog pravosuđa. Šta to mijenja SNSD demantirajući i vlastite izjave i poteze koje su nametnuli Narodnoj skupštini RS-a?
Trojka kojoj pripadaju Naša stranka, SDP i Narod i pravda potpisala je dokument iniciran od opozicijske trojke u Republici Srpskoj – SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red – kome su se pridružile još četiri stranke, ali ne i HDZ Dragana Čovića.
Platforma za mir, stabilizaciju, evropsku budućnost i ekonomski napredak Bosne i Hercegovine isključuje jedino Milorada Dodika i njegove separatističke ambicije, te praktično dijeli političku scenu na one koji su za i one koji su protiv evropskog puta naše zemlje.
Milorad Dodik nudio je Donaldu Trumpu 100 milijardi minerala Republike Srpske, pa je onda održao govor u Narodnoj skupštini Republike Srpske i proširio taj ugovor, pa nastavio da nudi i Rusiji, Srbiji, Mađarskoj pa i Kini, Kojović kaže da ga sve ovo podsjeća na metodu pecanja kada čovjek ne zna koju tačno ribu pokušava da upeca i samo zabaciju udicu u rijeku i čeka da se nešto uhvati.
- Sasvim sigurno nije lako biti u njegovoj koži, on se svakog jutra sada probudi sa 28 nerješivih problema,Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Eksik bölüm mü var?
-
Send us a text
U novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu, otvoramo temu koja se tiče mnogih roditelja, trenera, ali i same djece: zašto veliki broj mladih sportista, iako obećavajuće započne svoju sportsku karijeru, nikada ne ostvari puni potencijal? O tome govori profesor doktor Marko Stojanović sa Univerziteta u Novom Sadu - naučnik, istraživač i praktičar sa bogatim iskustvom u radu sa sportskim ekipama na klupskom i reprezentativnom nivou.
Iako djeca u ranim fazama razvoja često izgledaju izuzetno talentovano i konkurentno - čak i u odnosu na vršnjake iz razvijenijih sportskih sredina poput Njemačke ili Italije - prelazak u seniorski sport za mnoge predstavlja kraj puta. Jedan od ključnih razloga leži u pogrešnom sistemskom pristupu koji favorizuje trenutne rezultate, umjesto dugoročnog razvoja.
- Profesionalni sportisti su otprilike kao astronauti. Možda neko i ima potencijal, ali radnih mjesta je malo - u svakom smislu, a konkurencija je ogromna, objašnjava profesor Stojanović.
Ističe da često i ne znamo ko su zapravo „talentovana djeca“, jer razlike u biološkoj i hronološkoj dobi prave ogromnu razliku. Djeca koja u uzrastu od 13-14 godina dominiraju na terenu, možda to ne duguju talentu, već činjenici da su biološki 2-3 godine ispred svojih vršnjaka. Kada se ta razlika izjednači, vrlo često upravo ta djeca nestanu iz sporta.
Kao rješenje, profesor Stojanović navodi koncept dugoročnog sportskog razvoja, a danas se primjenjuje u mnogim zemljama, posebno na Zapadu. Ovaj pristup podrazumijeva da u ranim fazama sportskog puta fokus ne bude na rezultatu, već na širokoj motoričkoj i funkcionalnoj osnovi, kako bi se djeci omogućilo da kasnije razviju specifične sportske vještine.
Prema podacima Australijskog instituta za sport, čak 42 posto talentovane djece napusti sport između 13. i 15. godine.
Zašto je rana specijalizacija problem i koliko nagli rast i razvoj utiče na djecu, slušajte i gledajte oce nedjelje u 21 sat
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost novog izdanja podcasta U kontru sa Draganom Markovinom je Safet Oručević, ratni gradonačelnik istočnog dijela Mostara i prvi poslijeratni gradonačelnik Mostara. Nakon što je napustio politiku, utemeljio je nevladinu organizaciju Centar za mir i multietničku suradnju koja je svoju prvu nagradu “Mostar peace connection” 2004., u godini obnove Starog mosta, uručila političaru, piscu, dramatičaru i filozofu, tadašnjem predsjedniku Češke Vaclavu Havelu. Do danas, Centar je izrastao u dokumentacijski i istraživački centar o ratnom i poslijeratnom razdoblju Mostara i Hercegovine, koji je prikupio dokumentarnu građu s više hiljada originalnih fotografija, filmova i autentičnih dokumenata te oko tri hiljade sati dokumentarnog videomaterijala.
Sa Safetom Oručevićem Markovina razgovara o izgradnji zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, pobuni Mostarskog kruga i Islamske zajednice protiv te ideje, kao i o njihovom zahtjevu za izgradnjom Mevlane, temi, koja, očito, dijeli Mostar.
Oručević govori i o sadašnjem Mostaru - o frustracijama koje mnogi Bošnjaci u Hercegovini osjećaju, o odnosu Sarajeva prema njima, o izostanku stvarnog dijaloga u gradu, kao i o stanju u Starom gradu.
U razgovoru se otvara i šira slika - može li Mostar živjeti novu budućnost, kako dijaspora može pomoći, da li je moguće ponuditi alternativne, zajedničke kulturne i političke institucije koje neće biti samo mononacionalni simboli, već oslonci suživota?
Novu epizodu podcasta U kontru sa Draganom Markovinom, slušajte i gledajte ove subote u 21 sat na www.oslobodjenje.baSupport the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Beogradski muzički sastav Artan Lili, poznat po jedinstvenom spoju noise-popa i indie rocka, ovog petka stiže u Opet Laka studio. Ili, barem, stiže jedna polovina Artana, tačnije - dvije polovine polovine, kao jedno cijelo.
Naši gosti su Romana (vokalistica) i Bojan Slačala (basista i vokal), par koji dijeli život i pozornicu, a iz činjenice da često ne dijele i mišljenje, dolazi, kako kažu, njihova kreativna energija i vječiti prkos šablonima.
Autentičan zvuk, stav i potpuno samostalan pristup muzičkoj karijeri, Artan Lili su tokom posljednje decenije izgradili status jednog od najdosljednijih bendova domaće alternativne scene. Osnovan 2013. godine, bend je brzo stekao prepoznatljivost zahvaljujući inovativnom pristupu objavljivanju muzike - singl, po singl - što je rezultiralo njihovim debitantskim albumom Artan Lili (2015). Uslijedili su albumi New Deal (2018) i III (2020), koji su dodatno učvrstili njihovu poziciju na regionalnoj muzičkoj sceni.
Ovaj kreativni i životni tandem, u opuštenom, iskrenom i duhovitom razgovoru s Lakom, govore o izazovima zajedničkog stvaranja i življenja, DIY pristupu, muzičkoj industriji bez iluzija, komercijalizaciji umjetnosti te društvenim paradoksima na brdovitom Balkanu. Kakva je njihova poveznica sa Sarajevom i ko je glavni u kući, saznajte u novoj epizodi podcasta Opet Laka, ovog petka u 20 sati na www.oslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Apple Podcasts, YouTube AUDIO, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Ove sedmice u našem studiju nemamo gošće koje su "samo" prešle sve prepreke - one su ih preskočile, pregazile i usput još dale gol iz slobodnjaka!
Marija Aleksić, reprezentativka BiH i fudbalerka turskog Bešiktaša, priča nam kako je iz djetinjstva u Banjaluci, gdje je lopta možda bila veća od nje, stigla do stadiona gdje je navijači prepoznaju na ulici. Preživjela je dvije teške povrede, ali nije joj ni meniskus uspio stati na put jer, kako kaže, ljubav prema fudbalu je jača od bilo kojeg straha.
Azra Numanović, bivša igračica, a danas glavna faca u SFK 2000 Sarajevo, otkriva kako je ženski fudbal izgledao u doba kada je "infrastruktura" značila lopta, trava i dobri živci. Ispričala nam je kako su osvajali titule kao da ih dijele uz kafu, ali i kako je život "iza kulisa" jednako zahtjevan - samo se manje trči.
Dotičemo se svega - stereotipa, muškog fudbala koji je možda (kao što reče Marija) malo precijenjen, timskog “sestrinstva”, gitare, faula i toga kako izgleda kad vam kćerka kaže: "Mama, hoću da igram fudbal.". Ne morate znati što je ofsajd da biste pogledali novu epizodu Oslobođene, ovog četvrtka u 20 sati na www.oslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Google Podcasts, Apple Podcasts, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM, a u 23.15 sati na O kanalu.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost 56. epizode podcasta (IN)Direkt je Adnan Fočić, fudbaler čija životna i sportska priča spaja dva sarajevska velikana, Željezničar i Sarajevo. Rođen i odrastao tik uz stadion Grbavica, svoj fudbalski put započeo je upravo u Željinim omladinskim kategorijama gdje su ga trenirali Bajić i Čiko Radović, a dres prvog tima obukao je već sa 17 godina, pod trenerskom palicom legendarnog Ivice Osima.
Igrač specifične brzine, vrhunske fizičke spreme i ubojite lijevice, Adnan Fočić brzo se istakao na poziciji lijevog krila, a kasnije i kao centralni vezni. Njegov fudbalski put bio je obilježen izazovima, od služenja vojnog roka u Banjoj Luci, posudbi u Iskri iz Bugojna, gdje je prošao zahtjevne pripreme pod vodstvom Milana Ribara te Bosni iz Visokog. Važne igračke godine proveo je u zeničkom Čeliku nastupajući u tri sezone.
Nakon Radnika iz Velike Gorice, njegova fudbalska odiseja vodila ga je i van granica Jugoslavije, od austrijskog LASK Linza, pa sve do njemačkog Energie Cottbusa, gdje se sa ekipom popeo do 2. Bundeslige, ali i doživio tešku povredu zbog koje se vratio kući.
Po povratku u Bosnu i Hercegovinu, Adnan ponovo oblači dres Bosne Visoko, gdje osvaja Kup BiH. Nakon tog uspjeha prelazi u FK Sarajevo. Posljednji gol u karijeri postigao je upravo protiv voljenog Željezničara.
- Bio sam profesionalac. To mi je bio posao. U svojoj karijeri se nikad nisam vodio emocijama prema nekom klubu. Bio sam Željino dijete, odrastao sam tu, evo i danas sam tu u klubu. Nekako je logično da ga najviše volim. Kad mi neko postavi pitanje, Željo ili Sarajevo, šta ja tu trebam da odgovorim? To ti je kao da više voliš maćehu od matere. Ne može. Majka je majka, a meni je Željo klub gdje sam ponikao i gdje sam sve napravio. Što me je karijera odvela u Sarajevo, pa sam igrao za Sarajevo protiv Želje, to je sport. Igrao sam isto na toj utakmici kao na svakoj drugoj. Dao sam u tom momentu onoliko koliko mogu. Naravno da stadion i ta atmosfera pomogne da igraš bolje, da manje osjetiš umor i da se ne štediš. Sarajevo mi je drag klub, proveo sam izuzetno lijepo vrijeme u Sarajevu, možda čak u igračkoj karijeri i najljepše dane igre i druženja, prisje
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Parlamentarna skupština NATO saveza održat će se krajem sedmice u američkom Daytonu, nadaleko poznatom po mirovnom sporazumu potpisanom u tamošnjoj vojnoj bazi Write-Petterson, 21. novembra 1995. Bit će to i praktični početak obilježavanja 30. godišnjice zaustavljanja rata u našoj zemlji i kako to svi volimo reći trasiranja puta puta Bosne i Hercegovine od Daytona ka Bruxellesu.
U posljednje tri decenije puno se debatiralo i o Mirovnom sporazumu i o dejtonskom Ustavu jednako kao i o spremnosti Evropske unije da u svoje redove primi nekadašnje ratne aktere. Hrvatska je uspjela, od 2013. je punopravna članica, Sjeverna Makedonija je prilično izigrana, ali je postala članica NATO-a, Crna Gora je ulaskom u NATO intenzivirala pregovore sa Unijom i napreduje, Srbija je puno, puno započela, ali već dosta dugo ne miče, a Bosna i Hercegovina nije čak uspjela ni da ispuni uvjete iz briselskog Plana rasta namijenjenog Zapadnom Balkanu.
Najzadrtiji borac protiv evropskih integracija je Milorad Dodik, lider SNSD-a, predsjednik Republike Srpske i lice s državne potjernice.
U podcastu Direktno sa Vildanom gošća je Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a, partije koja je sa PDP-om i Listom za pravdu i red inicirala dokument koji je, na sami Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, potpisan u Sarajevu.
Uz stranke trojke iz Federacije, SDP, Narod i pravda i Naša stranka, pridružili su se još Naprijed, NES, BHI Fuada Kasumovića i Za nove generacije. Platforma za mir, stabilizaciju, evropsku budućnost i ekonomski napredak Bosne i Hercegovine svojevrsni je operativni plan kako bi se ispunili neophodni uvjeti za početak pregovora sa Evropskom unijom, usvajanje Plana rasta i brzo dobijanje tranše od 70 miliona eura, kao i ukupnu realizaciju predviđene dvije milijarde KM za projekte u cijeloj BiH, kontinuirano usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, te ubrzanje evropskog puta zemlje.
-Ja volim ljude kritikovati kad su moćni i jaki. Ali kad su ovako slabi kao što je on u ovom momentu... To dođe kao sažaljenje, jel? Onda mi ga je zaista i žao. Pa mi je otužno gledati... U stvari, ja mislim da on pokSupport the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Fahrudin Pecikoza, jedan od najpoznatijih i najuspješnijih tekstopisaca u regionu, gost je novog izdanja podcasta O prostoru koji vodi arhitekta Amir Vuk Zec. Pecikoza je rođen 1962. godine u Sarajevu, na Vratniku, gdje je i odrastao.
Zanimljivo je kako se Fahrudin uopće počeo baviti pisanjem pjesama. Naime, radio je kao konobar, ali je oduvijek bio zaljubljenik u stihove. Kako je vidio da od konobarisanja nema velike zarade, prva ambicija bila mu je napisati zbirku poezije, no nakon što je upoznao neke pjesnike i shvatio da se ni oni nisu obogatili od svog rada, pomislio je da bi mogao početi pisati pjesme za muzičare.
Tako je i započela njegova karijera. Sarađivao je s najvećim muzičarima na prostoru Balkana i napisao je tekstove Elviri Rahić, Nedi Ukraden, Severini, Tajči, Maji Šuput, Jeleni Tomašević, Lepoj Breni, Sanji Doležal, Hariju Mata Hariju, Dini Merlinu, Halidu Bešliću, Zdravku Čoliću, Željku Joksimoviću, Muhamedu Fazlagiću Fazli, Semiru Ceriću Koketu, Mladenu Vojičiću Tifi, Halidu Muslimoviću, Borisu Novkoviću i drugima.
- Čaršija je napisala pola mojih pjesama. Šibicari za Vijećnice su autori pjesme "Prsten i zlatni lanac" jer su šibicari valjali "Prsten, kaput, sat, lanac sve prima Bosanac.", kad sam čuo, to je meni ostalo. Zazvoni ti u ušima ta rima, kaže Pecikoza.
Napisao je pjesmu “Sva bol svijeta”, koju je 1993. godine Fazla izveo na Eurosongu u Dublinu, a 2006. godine je s kolegom Dejanom Ivanovićem napisao tekst pjesme “Lejla”, koju je izveo Hari Varešanović na Eurosongu u Ateni.
Sa Zecom je razgovarao o odrastanju na Vratniku i životu u mahali, koliko je čaršija imala utjecaja na njega, šta je sve kao dječak radio da zaradi džeparac, kako se zaposlio u ćevabdžinici „Kod Kurte“, konobarisanju, o mangupima i mangupluku tada, i danas, kako su nastali tekstovi za neke od njegovih najpoznatijih pjesama te zašto je ušao u politiku.
- Gluho bilo šta smo prošli, uz smijeh je Pecikoza prokomentarisao na kraju gostovanja jer su se i on, i Zec prisj
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Šta se dogodi kada u najosjetljivijem uzrastu ostaneš bez onoga što većina uzima zdravo za gotovo, a ti, umjesto odustajanja, izabereš svjetlo, stvaranje i humor? Nova epizoda podcasta Opet Laka ne donosi klasičnu inspiraciju, već podsjetnik da smisao može početi i onda kada izgleda da je sve završeno.
Svoju životnu priču sa nama je podijelio Tihomir Vanja Ostojić, fotograf, digitalni kreator i dizajner koji je kao četrnaestogodišnjak, neposredno nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, doživio nesreću kada je stao na minu te izgubio obje šake i nekoliko prstiju na nogama.
- Bilo je to ’96. godine. S društvom sam išao na kupanje na Željeznicu u Vojkoviće i pri povratku na Dobrinju, poslije kupanja smo uvijek išli pod Mojmilo, tamo ima trešanja, jabuka. Znali smo da je tu bila linija, ali sa tog mjesta, koje je trebalo biti ograđeno, neke žene su isjekle kanap sebi za štrika i ne znajući, ušli smo u minsko polje. Ja sam otišao najdalje. Svega toga se ne sjećam najjasnije, mislim, sjećam se svega, ali imam tih blackouta, fleševa, nekih stvari se kroz godine prisjećam, neke scene mi se vraćaju, teško je to opisati - kao u filmovima kad gledaš, kada otvoriš oči, pogledaš se i vidiš da si sav razvaljen, iscjepana garderoba na tebi, od detonacije ništa ne čuješ, osjećaš taj miris baruta, prisjetio se Tihomir.
Naime, Tihomir je prvo nagazio na jednu minu, prilikom čega mu je stradalo nekoliko prstiju na nozi, a ta mina ga je odbacila na drugu od koje su mu stradale obje šake. Ipak, najveću traumu, doživio je kada se probudio u bolnici.
I zaista, već nakon 40 dana od stradanja, Tihomir je bio na terenu sa drugarima i igrao fudbal. Želio je da nastavi svoju svakodnevnu rutinu, kao da se sve to nije ni desilo.
Kao fotograf, kroz čiji su objektiv Sarajevo vidjeli ljudi širom svijeta, a posebno zahvaljujući video zapisima sa svojom “cimerkom”, mačkom Sabijom, od milja Sabkom, privukao je pažnju stotina hiljada pratilaca.
Od, na ulici ostavljene životinje, do zasigurno “najpoznatije mačke u državi”, Sabka i njen vlasnik, postali su omiljeni dvojac u viralnom svijetu.
- Iako me maltretira i budi me rano, Sabka mi p
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novoj epizodi Oslobođene ugostili smo glumicu, aktivisticu, majku i suosnivačicu pokreta "Nisam tražila" - Nadine Mičić. S Nadine razgovaramo o stvarima koje se tiču svih nas, ali o kojima se rijetko govori naglas. Nadine s nama dijeli lična iskustva - od gubitka djeteta, kroz izazove majčinstva i baby bluesa, do toga koliko je važno koga biramo za očeve naše djece. Govorit ćemo i o tome kako je biti žena u svijetu glume u Bosni i Hercegovini, o borbi protiv patrijarhalnih predrasuda, o feminizmu, o podršci (ili njenom izostanku) iz profesionalnog i društvenog okruženja, ali i o tome zašto nikada nije odustala, čak ni onda kada je naišla na zid šutnje, osude ili negiranja.
Da li sloboda izbora počinje još u djetinjstvu kroz tihe, ali moćne odluke žena koje su nas odgajale? Prva lekcija feminizma, koju je Nadine naučila, nije došla iz knjige, već iz života - iz trenutka kada je njena majka, suočena s teškim brakom, odlučila da ode.
- Moj prvi susret s feminizmom desio se kad sam imala deset godina, iako tada nisam znala da se to tako zove. Moja mama je tada odlučila da izađe iz braka koji nije bio dobar i time mi je pokazala da imamo pravo da odemo kad više ne prija. Naučila me je da ne ostajemo u mjestima koja nas guše, čak i ako su ta mjesta nekad bila naša odluka, priča Nadine.
Iako su abortusi česti, o njima se rijetko govori. Nadine je u Oslobođenoj govorila i o svom iskustvu prve trudnoće, gubitku, tišini koja je uslijedila, ali i o novoj trudnoći koju je dočekala bez radosti, iz straha da se bol ne ponovi. Zašto žene i dalje šute o ovom iskustvu?
- Kada sam izgubila trudnoću, prva misao mi je bila da nešto nije u redu sa mnom. Bio je to šok. Srce je tek počelo da kuca, a onda je stalo. Tek tada sam čula da su i moja baka i moja majka imale slična iskustva, ali nikada se o tome nije govorilo, kaže Nadine.
Nadine je danas majka troipogodišnjeg Kaja. Počeci nisu bili laki. S Nadine razgovaramo i o izazovima ranog majčinstva, fizičkoj iscrpljenosti, dojenju, odsustvu majke, osjećaju da gubi sebe, ali i o nježnosti koju svakodnevno pokušava da gradi sa svojim sinom.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Od izbjeglištva do Novog Zelanda, preko povratka u Bosnu i Hercegovinu i govora na TED platformi, put Larise Halilović je svjedočanstvo o hrabrosti, autentičnosti i dosljednosti u življenju vlastitih vrijednosti.
U razgovoru koji ostavlja bez daha, u podcastu Životna škola, Larisa je podijelila svoje iskustvo koje je obilježilo nju, ali i generacije ljudi s Balkana - rat, gubitak i preseljenje u novu zemlju u najranijem dobu. Svoje djetinjstvo, koje je prekinuo rat, pamti po bolnim trenucima, ali i po vrijednostima koje su se tada u njoj formirale - poštovanje, integritet, želja da se čini dobro.
Sa porodicom je izbjegla na Novi Zeland. Uprkos svemu, kako kaže, već tada je znala ko je, Bosna i Hercegovina joj je uvijek bila domovina, ali s vremenom je naučila cijeniti i dio identiteta koji joj je dao Novi Zeland.
Vrlo rano je zakoračila i u profesionalni svijet. Sa 15 godina počela je raditi u lancu brze hrane, a već sa 17 bila je uključena u menadžment. Sve to, kaže, radila je iz želje da što prije posjeti BiH, ali i da olakša situaciju svojoj porodici.
Sa 22 godine i sa Cambridge kvalifikacijom iz predavanja engleskog jezika, krenula je na put oko svijeta, sa željom da se, možda, jednog dana vrati kući.
Ubrzo je postala i prva lokalna direktorica British Councila u BiH - pozicija koju su do tada držali isključivo britanski diplomati. Vodila je internacionalne projekte iz Sarajeva, uključujući razvoj blended learning program koji su bili preteča današnjim platformama poput Duolinga ili Udemya.
Međutim, kao što to često biva s ljudima koji "mogu sve", došao je trenutak pucanja. Sve je kulminiralo neposredno pred 40. rođendan - hitna pomoć, visoki pritisak i riječi doktorice koje su je prizemljile: "Moždani, srčani - biraj."
Bio je to trenutak buđenja. Larisa je izabrala, život i otkaz.
- Tako da sam tad donijela odluku i da završim tu karijeru u ulozi direktorice, da odem u freelance konsultante, i da od tog trenutka radim isključivo i samo ono u šta vjerujem da je važno, ono gdje mogu dati svoj doprinos i tamo gdje su moje vrijednosti kompatibilne i sa mojim klijentima i klijentic
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost specijalne terenske epizode podcasta (IN)Direkt, snimljene u Šapcu, je Milan Pavlović, čuveni fudbaler koji je nosio kapitensku traku zlatne generacije jugoslovenskog fudbala, prvaka svijeta iz Čilea 1987. godine. Rođeni Šapčanin, fudbalski put započeo je u svojoj Mačvi, a potom je u dresu sarajevskog Željezničara prvi put zakoračio na veliku scenu jugoslovenskog fudbala.
Početkom devedesetih njegovu karijeru usmjerava sudbina - ratni vihor ga odvodi u Grčku, gdje je godinama stvarao ime u Iraklisu, Anagenisi Kardici i Etnikos Asterasu, bilježeći 132 nastupa u tamošnjem fudbalskom prvenstvu. Pamte ga kao igrača koji je uvijek bio nezgodan protivnik.
Po završetku igračke karijere, Pavlović je uspješno predvodio mlade kategorije grčkog velikana Olimpijakosa, stvarajući buduće prvotimce i kapitene, da bi kasnije kao FIFA instruktor radio širom svijeta. Poslije gotovo tri decenije provedene u inostranstvu, odlučio se vratiti u rodni Šabac na poziv fudbalske akademije Feniks. Danas, dok ponovo živi tamo gdje je prvi put potrčao za loptom, Pavlović predvodi mlade fudbalere kojima želi prenijeti vrijednosti čuvene jugoslovenske škole fudbala - lucidnost, kreativnost i brzinu prilagođenu modernim evropskim zahtjevima.
- Kao dar od Boga. Od početka svoje karijere pa do Čilea, imao sam taj neki dar. I u Želji par godina poslije. Onda je bila neka nizbrdica gdje ste morali kola da gurate uz brdo. Hvala Bogu, ja sam to uspio, došli smo na neku ravninu što se tiče fudbalskog razvoja, razvoja porodice i odnosa sa prijateljima. Šta je iza mene? Svjetsko prvenstvo, FIFA i predavač za licence, Olympiacos sedam godina, rad u Kini, nedavno u Napretku iz Kruševca. Mislim da čovjek ako je uporan i pošten prema svom poslu i ostalima, uvijek nađe neku priliku koja mu se pruži i koju treba da iskoristi maksimalno. Da date sve od sebe. Ja sam uvijek tako radio i dao sam sve od sebe, reflektuje se Pavlović na svoju karijeru.
U ovoj posebnoj epizodi podcasta (IN)Direkt, Milan Pavlović govori o razlozima dolaska u sarajevski Željezničar, evocira uspomene iz čileanske vječnosti, govori o izazovima fudbalskog života u Grčkoj i otkriva šta je bio pr
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prošle je sedmice održao tematsku sjednicu - Izazovi i potencijali tržišta vrijednosnim papirima u Federaciji. Inicijator Slaven Raguž, lider Hrvatske republikanske stranke, nedavno je - gostujući u podcastu Direktno sa Vildanom Selimbegović - kazao da je razlog sazivanja ove prijeko potrebne sjednice to što se izbjegava otvoreno razgovarati o izmjenama i dopunama seta zakona koji tretiraju tržište vrijednosnih papira, koje on naziva bankocentričnim.
O federalnoj Komisiji za vrijednosne papire Oslobođenje je i pisalo i upozoravalo i ranije: riječ je o regulatoru koji je i kadija i sudija, a pritom je i progonitelj vlastitih članova. Dva pokušaja atentata na profesora Mateja Živkovića i dalje su u fazama istrage, a KVP se ponaša kako hoće, jedne progoni, drugi su privilegirani. Zato je s nama Svetlana Cenić, uvodničarka na sjednici Odbora, ekonomistica i vrsna analitičarka politike u ekonomiji.
Rođena je u Sarajevu, svojim dugogodišnjim angažmanom u medijima i nevladinom sektoru prepoznata kao beskompromisni borac protiv korupcije i kriminala, što je pokazala i prošle godine u našem podcastu.
Šta su federalni problemi i kako ih riješiti? Je li u slučaju KVP-a riječ o institucionalnoj korupciji?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Možda ste se i vi našli u situaciji u kojoj su vam svi nalazi uredni, na prvi pogled sa vama je sve uredu, ali se i dalje osjećate loše? Odakle početi i šta u takvoj situaciji učiniti? Dr. Omar Nuhić, specijalista funkcionalne medicine, nutricionista i hafiz, gost je nove epizode podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelui odgovara upravo na ova pitanja.
Dr. Omar savjetuje da se odrade testovi na teške metale i mikotoksine koji se nalaze u plijesni jer kod pacijenata koje je on testirao, kod samo jednog, nalaz je bio uredan.
Osim pomenutih testova, sugerisao je i testiranje na herbicide, a jedan od njih je glifozat, koji pomaže biljci da raste brže bez mogućnosti oboljenja koje mogu da je unište. Prema Cancer Research Instituteu glifozat teoretski ima i konekciju sa razvijanjem karcinoma kod ljudi, stoga je i sugerisao testiranje na pomenuti herbicid.
- Koliko stvari ima da mi ne znamo, da ne ulazimo dovoljno duboko, vidimo čovjeka preko puta i šta se to sa njim sve dešava jer ne mogu ja samo uzeti krvnu sliku koja je dobra, ali pitanje je šta je sa čovjekom ispod. Epigenetika, kada radite taj epigenetski sken i evaluaciju određenih gena, veliki broj ljudi tu ima mutacije tj. te greške u tim genima gdje čovjek ne može da probavlja vitamine B i onda dolazi do štopanje faze detoksikacije. Često i geni budu izbrisani. Recimo to ovako, ako čovjek ima 100 kamiona da odvoze smeće, ovaj sa izbrisanim genima ima 5-10 i njegovo tijelo se puno brže puni toksinima i zato često dolazi vjerovatno do autoimunih oboljenja, pojašnjava dr. Omar.
Neizostavna je i tema naše svakodnevne prehrane, pa ne iznenađuje konstatacija da se niko niko, čak ni vrhunski sportisti, ne hrane zdravo.
U posljednjoj deceniji sve je popularnija drevna metoda detoksikacije krvi - hidžama. Prema riječima dr. Omara, hidžama donosi brojne koristi, posebno sportistima jer može ubrzati oporavak nakon povreda. Čak 95 posto materijala koji se ukloni iz tijela tokom tretmana predstavlja ostatke mrtvih ćelija, što dodatno aktivira tijelo. Njegov savjet je da se hidžama praktiku
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Milomir Kovačević Strašni, postao je gotovo sinonim za fotografije ratnog Sarajeva. On nije samo ratni reporter, nego i čovjek koji je tokom čitave karijere u sebi uspijevao pomiriti strastvenog reportažnog fotografa, koji je akter u svijetu koji ga okružuje, ali i autentičnog umjetnika.
Od samog početka njegov opus posvećen je životu na ulicama, kao i kulturnim događanjima u Sarajevu.
U novom izdanju podcasta U kontru, Dragan Markovina je sa Strašnim razgovarao povodom otvaranja njegove izložbe „Djeca rata, ljudi mira“, koja je do 3. aprila bila postavljena na Akademiji likovnih umjetnosti u organizaciji Muzeja ratnog djetinjstva.
Pričali su o tome je li mu se bilo ko od gradskih, kantonalnih ili federalnih vlasti, ili institucija obratio da smjeste i adekvatno prezentiraju njegovu bogatu arhivu žive historije Sarajeva, koja, osim ratnih, sadrži i puno predratnih fotografija, s posebnim naglaskom na cikluse posvećene prvim višestranačkim izborima i mitinzima za mir. Odgovor na ovo pitanje je bio, nažalost, negativan.
1995. godine Strašni odlazi u Pariz i tamo nastavlja svoju fotografsku i izlagačku aktivnost.
Govorili su o njegovom životu u skromnom stanu u Parizu, ljudima i kafanama u koje u tom gradu zalazi, noćnim slikama tog grada te koju muziku sluša dok razvija fotografije, a zatim i o tome zašto nije uživo pratio Olimpijadu te kako je posljednjeg dana u kadru uhvatio olimpijski balon.
Razgovarali su i o njegovom ciklusu posvećenom grobljima, gdje, i u kojim uslovima boravi kad je u Sarajevu i kako mu u životnom i društvenom smislu izgleda današnje Sarajevo u usporedbi s onim iz osamdesetih godina i s početka devedesetih.
Za svoj rad dobitnik je mnogih priznanja, a posljednje je od Predsjednika Francuske države gdje je proglašen Vitezom sa zaslugama za svoj fotografski rad i angažman.
- Moj moto je "Fotograf - svjedok vremena u kojem živi", tako da smo živjeli i ovo, i ono, tako da nema tu puno ni šminkanja, ni pretjerivanja, ni patetike, to je realni život. Zna se kad su bili izbori kako je bilo, kad je slavlje na ulicama kako je bilo, kada je počeo rat kako je bilo, pa se ode na koncert. Kad
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novu epizodu podcasta Opet Laka, stiže nam Nenad Danilović, poznat pod pseudonimom Neša Bridžis, stand-up komičar koji ne priznaje pretvaranje. Umjesto šala - priče. Umjesto monologa - svakodnevica. I sve to bez rezervne opcije. Svoje priče dijeli bez kalkulacija i filtera, iz stomaka, onog istog stomaka u kojem su se nakupili i život, i dječačka trema, i frustracija i inspiracija, ali i njega samog.
Profesionalni angažman u svijetu komedije započeo je 2010. godine, a za to se, kaže, pripremao cijeli svoj život posmatrajući, još kao dijete, ljude iz prikrajka.
- Bilo je to u prvom razredu osnovne škole, kada sam se, nakon što sam izrecitovao svoju prvu pjesmu, upiškio u gaće. U tim godinama, ja sam napisao svoje djelo, dok su svi ostali pjevali neke vjerske pjesmice. Napisao sam pjesmu o prirodi i sada je izvodim na svojim nastupima. Ide ovako: “Ne grmite gromovi, ne padajte kiše, priroda se probudila i počasno nas ponudila.”. To je bilo sve i svi ti roditelji su tražili još, ali još nije bilo. Upiškio sam se od treme, od straha, od pogleda ljudi, od svega. I dan danas, tačno mogu da se sjetim svega toga i moje mame koja je nosila šešir, da je ne obrukam. Nosila je ona taj šešir još dugo. Ali ono što najviše pamtim od svega toga su face tih ljudi koji su gledali u mene dok je mene bilo sram. Bilo me je sram njihovih pogleda, ali kasnije, dok sam sazrijevao i radio jako puno na svom samopouzdanju, došli smo do zaključka da treba da se krenem baviti stand-up komedijom i da zamijenimo teze - da njih bude sramota, a da meni bude ekstra, ispričao je Neša.
Put do Neše Bridžisa kakav je danas, nije bio lak. Kada su “malom” Neši Šerpi, kako su ga tada zvali, u Ateljeu 212, gdje je radio kao dekorater, dali čekić i eksere, mislio je da pravi scenu za druge. Međutim, gradio je sopstvenu.
- Tokom perioda provedenog u pozorištu, radeći posao koji sam zaista obožavao, podižući i spuštajući crvenu zavjesu svim tim velikanima srpskog pozorišta, dosta sam naučio, ali ja sam tu bio Neša Šerpa, koji je bio skroz tamo u ćošku i slušao njihove priče iz života, anegdote, dešavanja. U Ateljeu 212 sam naučio i šta znači biti sujetan, i šta znači ego, iSupport the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Adolescencija je izazovan period, kako za djecu, tako i za roditelje. A kako prepoznati da vaš adolescent nije dobro? U periodu odrastanja, tinejdžeri prolaze kroz brojne promjene, ali gdje je granica između "normalnog" ponašanja i potencijalnog znaka za uzbunu? Prof. dr. Senija Tahirović, će nam u novoj epizodi Oslobođene dati korisne savjete kako da razvijete bolji osjećaj za emocionalno stanje svog djeteta, kako da prepoznate rane znakove problema i kada je vrijeme za razgovor i podršku.
- Važno je da roditelji pažljivo prate svoje dijete, posebno tokom adolescencije, kada je sasvim normalno da tinejdžeri žele provoditi vrijeme sami. Promjene u spavanju, ishrani i raspoloženju su dodatni signali, kaže doktorica Tahirović.
Emocionalna pismenost postaje ozbiljan izazov već u predškolskom uzrastu.
- Danas sve češće čujem djecu kako kažu: "Boli me briga.", kada nekoga povrijede. Pitam ih, kako se osjećao tvoj drug kad si ga udario? Kažu da ih ne interesuje, htjeli su to da urade. Mi imamo generaciju koja ulazi u školu emocionalno nepismena, koja ne zna da prepozna ni sopstvene emocije, a kamoli tuđe, zaključuje doktorica Tahirović.
Vladimir Vasić je sociolog koji radi sa adolescentima kojima život nije bio lagan, pa su otišli nekim drugim putem i završili u odgojno-popravnom domu.
- Ljudi očekuju da su svi ti adolescenti iz razorenih porodica. Neki od njih to i jesu, ali bio je jedan slučaj koji me slomio - momak iz funkcionalne porodice, roditelji na pozicijama, novac, ugled... Sve je imao. Samo ne ljubav. Učinilo mi se da je njegovo djelo bilo jedan veliki krik da ga primijete. Ne želim ni za trenutak da umanjim njegovu krivicu. To djelo je razorilo mnoge živote. Ali ako slušate te mlade ljude, shvatite da su mnogi od njih i ubice, i žrtve. Emotivno oštećena djeca, kaže Vasić.
Bilo je teških trenutaka, teških priča i teških emocija.
- Mladić osuđen za silovanje me pitao: "Kako možete da pričate sa mnom? Zar vam se ne gadim?". Rekao sam mu: "Gadim se onoga što si uradio, ali ne gadim se tebe kao čovjeka.". Ustao sam i zagrlio ga. Ne njegov grijeh - njega. I znaš šta? Imao sam osjećaj da ga je tada prvi p
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost 64. epizode podcasta (IN)Direkt je Zoran Belošević, skromni fudbaler bogate karijere čije ime je ostalo duboko urezano u srcima navijača FK Sarajeva. Rođen u Zaječaru, Belošević je kao lijevi bek gradio svoj put od srpskih niželigaša, preko rumunske Politehnice iz Temišvara, do dresa Slavije iz Istočnog Sarajeva u Premijer ligi BiH.
Nakon kratke epizode u bugarskoj Slaviji iz Sofije, Belošević 2008. godine dolazi na Koševo gdje ubrzo postaje standardan prvotimac. Svojim prodorima po lijevoj strani, beskompromisnom borbom i izuzetno snažnim udarcem, ubrzo je osvojio simpatije bordo navijača. Posebno se pamti njegova fenomenalna forma iz jesenje polusezone 2012. godine kada je sa osam golova u 13 utakmica bio najbolji strijelac ekipe, upisavši se u historiju Sarajeva kao prvi fudbaler koji je pogađao mrežu u pet uzastopnih mečeva Premijer lige.
- U velikom klubu ne mogu svi da igraju. Teško se igrači nose sa tim velikim pritiskom. Samo ime kluba, onda armija navijača, svi traže rezultat. U Sarajevu kad igraš svi od tebe traže titulu. Niko nema vremena da čeka. Dosta dobrih igrača koji su bili u klubu, nisu se snalazili. Nisu mogli istrpiti taj pritisak. Mi smo to gurali na neki način, jeste bilo novca, nije bilo novca, ali to se sad puno promijenilo. Nekako smo navikli da igramo bez para, a ja sam taj pritisak volio, priznaje nam Belošević.
Tokom boravka na Koševu igrao je u nezaboravnim evropskim dvobojima protiv klubova poput Helsinborgsa, Spartak Trnave i Cluja, ostavljajući dubok trag u evropskim nastupima bordo tima. Nakon Sarajeva, fudbalski put vodio ga je u Grčku, gdje je nastupao za Pierikos, zatim do šampionske titule u Premijer ligi BiH sa Zrinjskim iz Mostara, pa sve do osvajanja Prve lige Srbije sa Radnikom iz Surdulice. Posljednje utakmice profesionalne karijere odigrao je tokom fudbalske avanture u Kanadi.
U novoj epizodi podcasta (IN)Direkt, Belošević otkriva detalje svojih fudbalskih avantura od Balkana, preko Grčke, pa sve do Kanade, prisjećajući se nezaboravnih utakmica, anegdota sa terena i svlačionica te osjećaja ponosa što je svoje ime upisao u
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
"Idem, čak i ako mi se nebo sruči na glavu", patetično je svoj odlazak u Moskvu potvrdio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Bila je to i njegova reakcija na upozorenje Bruxellesa kako put u Rusiju nije prihvatljiv.
Vučićevu prvu posjetu Kremlju od početka ruske agresije na Ukrajinu, utabala je visoka delegacija Srpske pravoslavne crkve na čelu s patrijarhom Porfirijem, koji se Vladimiru Putinu požalio na srbijanske studente i obojenu revoluciju. No, nije Vučić jedini Putinov gost s Balkana: 9. maja, na paradi povodom Dana pobjede nad fašizmom, koji Rusija slavi kao svoj nacionalni praznik, tradicionalnu demonstraciju vojne moći s bine će promatrati i najpoznatije lice s bosanskohercegovačke potjernice Milorad Dodik. Najistureniji ruski pijun u našoj regiji, bjelodano je jasno, za vlast i novac, spreman je na sve, čak i na posezanje za oružjem: entitetom vlada po vlastitom nahođenju, MUP RS-a pretvorio je u svoju gardu, a da bi se nastavio bogatiti trebaju mu populizam i obećanja koja je do sada dao bezbroj puta - i svaki put izlagao sve redom.
Naš gost podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović slovi za istrajnog kritičara vlasti u Republici Srpskoj: Stefan Blagićje na čelu je Udruženja građana ReStart Srpska, organizacije čija je deviza - Ovo je naša zemlja, a ne stranačka!
Hoće li biti nove koalicije na državnom nivou? Može li se Dragan Čović odreći savezništva sa SNSD-om?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
- Daha fazla göster
