Episoder
-
Admir Mujkić, bosanskohercegovački akademski grafičar, gost je nove epizode podcasta U kontru sa Draganom Markovinom. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek za grafiku, u klasi profesora Dževada Hoze. Na istoj akademiji završio i postdiplomske studije.
Sa Mujkićem, koji je i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Dragan Markovina je razgovarao povodom izložbe iz arhiva akademije koja pokriva prvih deset godina studija grafike, 1972-1982. godine.
Pričali su i o njegovom odnosu prema Uni, ratovanju u Petom korpusu, umjetničkoj inspiraciji zavičajem, o Japodima i Krajišnicima, studiju u Sarajevu i utjecaju profesora Dževada Hoze na njegov rad. Tematizirali su i grafički doprinos akademije Olimpijadi u Sarajevu te ratnom djelovanju i ratnim grafikama s ALU-a.
Govorilo se i o tome zašto ne postoji koncept u kojem se svojata antički svijet.
- Današnji um koji nas vodi, to je jedan mediokritet koji ne može još dobaciti do tog antičkog, oni samo ove najfriškije informacije pamte i vjerovatno ove koje su im djedovi prenijeli. A historija je puno više. Tu se i krije neko rješenje, kada bi svako od ovih pet-šest plemena koja su živjela baš u Bosni i Hercegovini kada bi na osnovu toga napravili neku identifikaciju bilo bi puno lakše. Svjestan sam i znam da ljudi nisu takvi nego mi živimo još uvijek tu neku sirovu posttranziciju gdje nam konstantno bacaju kosti sa sve tri strane, kaže Mujkić.
Bilo je riječi i o obnavljaju Umjetničke kolonije u Počitelju, o tome zbog čega Bosna i Hercegovina nema osmišljen nastup na Venecijanskom bienaleu, o strukturi studenata u Sarajevu i o tome djeluje li još uvijek sarajevska akademija kao centralna i okupljajuća za čitavu državu.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
“Dozvola za ljubav”, “Ti si mene”, “Treba vremena”, “Da ti k’o čovjek oprostim”, “Što nas ima mašala”,… kladimo se da svako od vas zna barem jednu od navedenih pjesama, ali znate li da im je jedna stvar zajednička?
Sve ove hitove stvorio je Armin Šaković, bh. pjevač, kantautor i autor koji je prošle godine obilježio 30 godina karijere.
Sa umjetnikom koji je među kolegama i u javnosti poznat kao neko ko je “prava raja” veselog duha, Laka je pronašao bezbroj tema za razgovor, pa su na početku ustanovili ličnu vezu na gradskoj, goraždanskoj osnovi te lagano krenuli tabiriti o umjetnosti, politici i nezaobilaznim temama “novog doba” - TikToku i trendingu.
- Dragog Allaha molim samo da nestane autotune. Kad se to desi, imam osjećaj, sve će se preporoditi. Gledaj sada onaj trending, nema uopšte pjesama, nego onaj onome prijeti, onaj onoga će ubiti, onaj onoga čeka u 08.15 sati, dođi. I onda dođe na televiziju neki analitičar i pametuje, kao, šta uraditi protiv maloljetničkog nasilja i kakvu prevenciju napraviti? A onda upališ televiziju, na 12 kanala Eskobar i oni, pobiše se i to ti prevencija?! Pa ukini! Ukini i onoga “pucaću, brate”, ukini ga, pola si posla završio. A onaj TikTok, ono je veće zlo nego Adolf Hitler tri puta, ispričao je Šaković.
Laku je, naravno, zanimalo i kako ovaj autor “izmišlja pjesme”. Nekada se, kaže Šaković, zna desiti da pjesme u potpunosti sklopi u glavi i izbaci, a nekada inspiraciju pronađe na potpuno neočekivan način.
- Sjedim ja jednom u mom restoranu koji sam imao, za stolom njih trojica. Dosadno meni, kafu pijem i krenuh onako nepristojno da prisluškujem. Čujem ja, ova dvojica ovom trećem nešto, ruže ga - gdje ćeš s njom, znaš s kim je bila, ovo-ono. Skontam ja da oni njega ruže što on hoće da se pomiri s nekom curom, a ona u međuvremenu bila s nekim. I kao da mi neko šapnu “ne daju mu da joj k’o čovjek oprosti. Uzmem komad papira, bukvalno, i napišem “ja živio bih s tim, al’ mi ne daju da ti k'o čovjek oprostim” i uradim Hariju pjesmu, dobru pjesmu. Znači, može se pokupiti fora, otkrio je Šaković.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Manglende episoder?
-
Sve nas je nedavno šokirao dokumentarac “Gdje je Sara?”, slučaj Aleksandre Blagojević i Miloša Kuprešanina koji tragaju za svojim djetetom. Je li Sara živa ili nije je pitanje koje ih muči već pet i pol godina.
Za Oslobođenu govore Sarina mama, žena velike hrabrosti i odlučnosti (ili ludosti i inata, kako bi ona reka) i Sarin tata.
- Kad kažu: Svaka vama čast, vi ste majka hrabrost. Ma kakva hrabost, ovo je već inat i stvar ludosti. Ne radi se tu ni o kakvoj hrabrosti, nego o silnoj mojoj želji da znam konačno više gdje je moje dijete. Prošlo je pet i pol godina, nema nikakvog smisla. Postoji i jedna i druga varijanta, i da jeste živa i da nije živa, i prihvaćam obje varijante, naravno prvu bih objeručke, ali nakon druge odrađene ekshumacije, postoji nada da je živa, kaže majka Aleksandra.
Mnogi bi odustali od potrage, ali ne i oni. U grobu gdje je im je rečeno da je sahranjena njihova kćerka pronašli su rukavicu i bocu soka. Poslije dokumentarnog filma kažu da im se javljaju na desetine ljudi sa istim ili sličnim slučajevima. Ti ljudi imaju pravo znati gdje su njihova djeca.
Miloš ističe kako je jedna trudnica u susjednoj nam Srbiji prijavila nasilje u porodilištu i u vrlo kratkom vremenu doktor je odveden u istražni zatvor.
- Našeg djeteta nema, niko nije suspendovan, ni saslušan. Ovamo je čovjek tri mjeseca uredno u pritvoru, kod nas niko nije ni saslušan, ističe Miloš.
Tužilaštvo je formiralo predmet, iz UKC Banja Luka se ne oglašavaju. Centar za istraživačko novinarstvo navodi da u ovom kliničkom centru godišnje umre 20-ak beba, koje budu sahranjene na Gradskom groblju. Tražeći svoje dijete na tom istom groblju, Aleksandra i Miloš su morali iskopati dva tijela, nijedno nije bila Sara.
Iako je cijela ova situacija utjecala na to da se njih dvoje raziđu, u ovoj borbi da nađu Saru ostaju do kraja zajedno.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
U novu epizodu podcasta RazVEDRavaNja dolazi nam Mirela Jusić Dreković, magistrica muzičke teorije i pedagogije te direktorica umjetničke škole „Mimika Music School“ iz Sarajeva.
Sa profesoricom Jusić Dreković razgovaramo o bitnosti muzičke kulture kao nastavnog predmeta, muzici kao velikoj potrebi u inkluzivnoj nastavi, o planovima, programima i reformi obrazovanja te o brojnim drugim temama koje se odnose na nastavni proces. Poseban naglasak je na psihomotorici koju muzika može dati djeci u ranom uzrastu.
Profesorica je govorila i o djelovanju u pandemiji i online nastavi, kao i o razlozima osnivanja škole "Mimika" koja predstavlja djeci bazu kulturološkog uzdizanja.
Jusić Dreković smatra da su djeca danas preopterećena.
- Filujemo ih bespotrebnim informacijama, a posebno što ih opterećavamo time da moraju da budu uspješni, da moraju te ocjene da stignu. Onda nam je isforsirana ta desna strana mozga, gdje učimo, bubamo i štrebamo, a ovamo lijevu smo zapostavili ona nam se suši, takoreći. Zatim dijete pada u depresiju, pojašnjava profesorica.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
U 22. epizodi podcasta (IN)Direkt ugostili smo Srđana Stanića, dobro poznatog univerzalca sa premijerligaških terena. Iako je prošao omladinske kategorije FK Sarajevo, u potrazi za seniorskom minutažom potpisuje za Slaviju te narednu sezonu odlazi u redove gradskog rivala. Sa preko 250 nastupa u plavom dresu, upisuje se u historiju bh. fudbala i sa Željezničarom osvaja tri titule prvaka i tri Kupa Bosne i Hercegovine. Svoju četvrtu titulu osvaja u dresu Zrinjskog iz Mostara. Nastupajući za FK Olimpik, Stanić se može pohvaliti da je obukao dres svih sarajevskih premijerligaša.
Sa Stanićem smo razgovarali o njegovom odlasku iz FK Sarajevo u Slaviju te kako je došlo do potpisa za Željezničar. Kroz njegovo iskustvo smo se prisjetili Odovića, Krunića, Hotića, Petrovića, Adžema i naravno osvajanja titula sa Amarom Osimom. Uporedili smo suđenje za vrijeme njegove igračke karijere sa onim danas. Nismo izostavili Srđanovo sjećanje nezaboravne utakmice između Zrinjskog i Željezničara koja je završila rezultatom 3:3.
Dio je generacije Željezničara koja je donijela posljednji trofej na Grbavicu.
- Ja sam te godine osvojio jedini duplu krunu. Mi smo tada imali super ekipu, kvalitetom najbolju ekipu u Ligi garantovano. U Zrinjski kada sam otišao i dalje sam vjerovao da je Željo tada bio bolji. U Zrinjskom smo imali super igrače, ali kao ekipa ona Željina na polusezoni što smo mi igrali, je bila bolja ekipa od ove u Zrinjskom gdje sam bio drugu polasezonu. Moraju nekad i navijači shvatiti da kada dođe trener sa strane, njemu treba da se adaptira, drugo je Željin dres, drugo je dres Olimpika, uz dužno poštovanje Igmanu iz Konjica, super klub, fenomenalan klub, familijarna atmosfera, predsjednik divan, ali drugačije se ponašaš tamo, nego u Želji. Tebi kada dođe trener koji je tu igrao i trenirao i radi u klubu 1
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Od Pinkovih zvezdica, preko brojnih nastupa i hitova sa milionskim pregledima na YouTubeu, do studija Davcast by Oslobođenje, stiže Sergej Pajić.
Ovaj mladi Banjalučanin je napustio svoj rodni grad kako bi u Beogradu pohađao muzičku školu nakon koje je krenuo u potragu za slavom i uspjehom. Da je to bio pun pogodak, dokaz je i njegov posljednji hit u nizu naziva “Day Day”. Iako je tek na početku svoje muzičke karijere, Sergej je već nanizao nekoliko hitova poput "Kad podivljam", “Kabul”, "Mia Bella" i "Zašto nisam tvoj".
Poslije svake kiše izađe sunce, pa tako i u Sergejevom životu, naravno, sve to nakon mnogo uloženog rada i truda jer, osim velikih hitova, njegovu karijeru je obilježilo i nekoliko turbulentnih ljubavnih veza koje se i danas spominju na društvenim mrežama.
Svojevremeno je bio u vezi sa popularnom tiktokerkom Unom Kablar, poznatijom kao Uki Q, ova veza nije imala sretan kraj, baš kao ni ona poslije, sa Sandrom Dedijer. Šta je sada sa ljubavnim životom i cvjetaju li ruže, otkrio je Sergej u novoj epizodi Davcasta.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
U sarajevskoj Vijećnici sinoć su se okupili sudionici Molitvenog doručka zapadnog Balkana. Po uzoru na američki, pokrovitelj ovom našem je predsjedatelj Predsjedništva Denis Bećirović, održan je u Parlamentu Bosne i Hercegovine uz prisustvo predstavnika političkog, kulturnog, vjerskog, akademskog i privrednog života regije s ciljem promoviranja razumijevanja među ljudima bez obzira na političku, vjersku, ideološku, kulturnu i svaku drugu pripadnost.
Ove sedmice u studiju podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović dolazi jedan od domaćina zapadnobalkanskog doručka, Josip Juratović. Poslanik je SPD-a u njemačkom Bundestagu već peti mandat, od 2005. Rođen je u Koprivnici, u Hrvatskoj, a u novoj domovini živi od svoje 15. godine. Po struci je automehaničar, u fabrici automobila radio je gotovo 23 godine, a poštovanje i podršku dobio je zahvaljujući neumornom angažmanu u sindikatu. 1994. osnovao je mirotvornu inicijativu „Novi most“ pri sindikatu metalaca Njemačke s ciljem pomirenja naroda ratom zahvaćenog jugoistoka Evrope. U SPD-u je od 1982. Bio je predsjednik lokalnog udruženja, predsjednik okruga, član državnog izvršnog odbora, 12 godina gradski vijećnik, dvije godine i član Okružnog vijeća.
Danas je izvjestitelj SPD-a u Odboru za evropsku politiku Bundestaga i predsjednik parlamentarne skupine za Zapadni Balkan, ujedno i zvanično najprepoznatljiviji evropski političar na Zapadnom Balkanu od 2017, kada je proglašen i Evropskom osobom godine na 36. izboru najuspješnijih poduzetnika jugoistočne i srednje Evrope u Sarajevu. U našoj zemlji dobio je niz priznanja, kao dugogodišnji aktivni zagovornik evropskog puta i političar koji ne krije da mu je najveća želja da vidi Bosnu i Hercegovinu u punopravnom članstvu Evropske unije.
Vjeruje li da BiH može brže i bolje? Imaju li građani stvarnog razloga za strah, gledamo li u oči 90-im?
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Ove nedjelje u podcastu sa O prostoru sa Zecom i Vukomnaš Amir će ugostiti, kako sam reče, dvojicu mladih arhitekata, koji će biti orlovi arhitekture BiH - Hamzu Agića i Edina Zoletića.
- Idem u Sarajevo, tamo imaju Dani arhitekture i neki Zec, to je bitno, prisjeća se Edin kako je krenuo iz Stuttgarta za glavni grad naše zemlje.
U Njemačkoj je studirao i radio godinu dana u arhitektonskom birou, tamo se dosta izgradio, dok je Hamza četiri godine proveo u Milanu, tamo je završio master studije, a radio je u studiju koji je specijaliziran za restauraciju muzeja. Na Edinov nagovor vratio se u Sarajevo kod Amira Vuka Zeca misleći da će pobjeći od muzeja, što se još nije desilo.
- Ja sam imao sreće da sam došao tri dana prije prvog slučaja korone u Milanu. Znate da je iz Milana krenula eksplozija Covida. Znači, tri dana prije završio sam sa posljednjim ispitom i došao kući. I umjesto da ostanem sedam dana, ostanem sedam mjeseci. Ali onda sam na kraju, u septembru, nekako ilegalno prešao granicu i vratio se u tada zarobljeni Milano. Imao sam stipendiju vlade Republike Italije i tamo sam paralelno upisao fakultet arhitekture na Politehničkom univerzitetu u Milanu. I onda sam sam studirao dvije godine, a sljedeće dvije i radio u jednom studiju koji je bio specijaliziran za restauraciju i dizajn muzeja, govori Hamza.
I ističe: “Kad govorimo o načinu obrazovanja, ono što je mene zbilja dojmilo jeste da sam u Milanu umjesto 13 sarajevskih predmeta imao možda pet, od kojih je jedan na kojem imate osam profesora, naravno različitih specijalizacija, ja sam čak imao na restauracijama i profesorku hemije, pored profesora dizajna, konstrukcija, statičara i tako dalje, i to je holistički pristup. Vrlo je tipična za italijansku školu arhitekture ta posvećenost restauracijama, zaštiti građevinskog naslijeđa, nediranju, ne pretjeranom interveniranju, već neka konzervacija, što je njihova filozofija. Mi znamo da je to država muzeja, uvijek je bila.”
Zec je potom insistirao na Hamzinom i Edinovom zajedničkom angažmanu i doprinosu izložbi “Pod nebom vedre vjere: Islam i Evropa u iskus
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Biti zdrava! Prvi cilj naše mlade i talentovane gošće Berine Balić je upravo zdravlje, jer ako nisi zdrav, onda se ni drugi ciljevi ne mogu ostvariti, a o zdravlju je uvijek dobro govoriti sa Amelom Ivković O'Reilly u podcastu Zdraviji.
Iako mlada, Berina se već dugi niz godina bori sa atopijskim dermatitisom, a sada ga je uspjela pobijediti, i to promjenom životnih navika i ishrane.
Otkrila nam je i šta to ne odgovara njenoj koži, a šta odgovara, kojih navika se bilo teško odreći i koje žrtve je potrebno napraviti na ovom dugom putu. Prije svega ishrana - Berina je morala zaboraviti na slatkiše.
- Pored slatkiša bilo je teško i promijeniti naviku spavanja, jer se treba ići spavati jako rano, a ja nisam bila baš ta osoba koja će rano otići u krevet. Međutim, uspjela sam i to da prevaziđem, sada mi je to svakodnevna rutina, kaže nam Berina.
Mlada ambasadorica zdravog života je veoma posvećena i sportu, tačnije karateu i sanja da jednog dana postane šampionka, a do tada na svojim društvenim mrežama objavljuje videe koji promiču zdraviji život i njegu tijela.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Kao fizioterapeut je počela raditi 1979. godine. Po završetku srednje medicinske škole, stažirala je u Zenici, nakon čega odlazi u Igalo na Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr. Simo Milošević”, gdje je stekla znanje iz oblasti kiropraktike.
Zlatka Aliefendić, u narodu poznatija kao Zlata Kostolomac, Kakanjka koja svojim čudesnim rukama, u svojoj “kancelariji” u Sarajevu, "popravlja" ljude, među kojima je i veliki broj poznatih ličnosti (pa i naš Laka), naročito onih iz svijeta sporta, ovog petka stiže u Opet Lakastudio.
Nakon 11 i pol godina provedenih u Igalu, rat je vratio u Bosnu i Hercegovinu.
- Pristupila sam u redove naše Armije, gdje sam u sanitetu radila kao fizioterapeut. Bila sam u Gardijskoj brigadi kod Dževada Rađe, kod jednog izuzetno finog čovjeka, druga i prijatelja. Poslije nam je za komadanta došao Sifet Podžić koji je bio strog, ali je bio pravedan i dobar. Preživjela sam rat, operaciju srca, karcinom i svašta nešto, ispričala je Zlata.
U slobodno vrijeme Zlata odlazi u rodni Kakanj, gdje vodi brigu o svojoj farmi na kojoj uzgaja 70- ak ovaca, 30- ak patuljastih afričkih koza, kokoške, krave… Velika ljubav prema životinjama navela je da jednu od svojih ovaca navikne na život u gradu, pa su je Sarajlije nerijetko viđale u šetnji sa njenom kućnom ljubimicom Draganom.
- Životinje su mi prioritet, njih volim. Imam ja i macu, i cuku, ali nešto ove krznaše volim. Dragana je bila jedno jagnjence malešno, za koje nisam mislila da će uopšte opstati. U mom stadu, ovca je ojagnjila dvoje i nju nije prihvatila, onda sam je uzela, donijela u kuću, stavila joj pelenu i dan, po dan. Kako sam je kupala i tepala joj “Draga moja dragana”, kasnije joj je to ime i ostalo. Dragana je bila ovca sa manirima dame. Voljela je da pije kafu, kiselu vodu, sok od breskve. Voljela je kolače, slavila je rođendane, išla je sa mnom gdje god sam ja išla, vodila sam je i u Dubrovnik, ali se urbano ponašala, prisjetila se Zlata.
Nakon sedam godina, sedam mjeseci i dva dana, Dragana je uginula, ali nam je Zlata u
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Zašto smo odjednom prestali vjerovati u nauku? Propitujemo djelovanje vakcina. Biramo nadriljekare umjesto one koji su pola života učili i radili na svom znanju. Liječimo djecu u Facebook grupama.
Tražimo sastave lijekova, dok pijemo, udišemo i jedemo neprovjerene stvari. Kada je nauka izgubila na cijeni? Da li je sljedeće da počnemo vjerovati da Zemlja ipak nije okrugla?
Pitanje nepovjerenja prema nauci postaje sve prisutnije u društvu, i to iz različitih razloga. Neki ljudi možda gube povjerenje u nauku zbog nedostatka informacija ili zbog toga što ne razumiju kompleksne koncepte iza naučnih istraživanja. Drugi su možda podložni propagandi ili dezinformacijama koje kruže društvenim medijima ili drugim kanalima komunikacije. Također, postoji i općenito rastući trend skepticizma prema autoritetima i institucijama, uključujući i nauku.
U Oslobođenoj gostuje Azra Husarić Omerović, novinarka koja se bavi istraživačkim novinarstvom i koja stoji iza priče „Od izlječive dijagnoze do smrti uz savjete “gurua”“ koju je radila za detektor.ba.
- Toliko je ljudi oko nas, pogotovo nakon pandemije koronavirusa, koji se bave nadriljekarstvom, dakle nemaju adekvatnu stručnu spremu. Pružaju vam usluge liječenja, te usluge vas možda mogu dovesti do smrti. Ukoliko vam u nekom trenutku kaže "nemoj vjerovati doktorima ja ću ti pomoći", u tom trenutku je to nadriljekarstvo u punoj svojoj formi, poručila je Husarić Omerović.
Maja Milijaš, najmlađa je žena sa diplomom doktora u Republici Srpskoj. Kako ona gleda na svoj poziv u današnjim okolnostima i na nepovjerenje prema nauci, reći će nam ova mlada naučnica i majka.
- Ja nisam mogla da biram da li ću se vakcinisati ili ne, to su moji roditelji odlučili. Mi danas imamo mogućnost izbora i moja djevojčica ima godinu i pol dana, redovno je primala sve te vakcine, praktično je to bilo vaganje. Ima mogućnost da primi vakcinu i šta može da joj se desi, naravno svaka vakcina nosi određene nuspojave, ima mogućnost da se zarazi nekom bolešću koja je praktično iskorijenjena. Moje mišljenje je, da ja ne b
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Vinarstvo Prović je obiteljska vinarija iz Opuzena, srca delte Neretve. Vizionarski podvig sadnje chardonnaya u neretvanskom vinogorju te uspješna revitalizacija autohtone zlatarice, Branka Provića promiće u respektabilno i ozbiljno vinarstvo i vinogradarstvo. Terroir kojeg je oblikovala Neretva te tlo oduzeto od mora daje vinima vinarije Prović poseban pečat.
Nakon 2018. godine, njegova djeca Monika i Vjekoslav Prović preuzimaju vinariju što ne čudi jer su od djetinjstva involvirani u obiteljsku vinsku priču. Iako su oboje visoko obrazovani politolozi, s pravom se mogu nazvati enolozi po zanatu. Njihove bordoške kupaže i razni vinski eksperimenti u konačnici uvijek iznjedre jedinstvena i izvrsna vina.
Ove godine na festivalu Vina Dalmacije mogla se probati jedna nova zlatarica.
- Zlatarica je sorta koju je naš otac kupovao u jednoj maloj količini, kupažirao sa chardonnayom. To je on počeo ali smo ga 2015. Monika i ja uspjeli nagovoriti da napravimo jednu malu količinu zlatarice sortne, da je buteljiramo, i mi smo bili prezadovoljni sa tim vinom. Pokazalo se tačno ono što zlatarica ima što je dosta specifično i rijetko u Dalmaciji, a to je da zadrži fantastične kiseline i ima lijepu aromatiku, ne previše šećera, znači nije visok alkohol i dobijete jedno lepršavo, ljetnje lagano vino. Zatim smo napredovali sa tom zlataricom, tražili i kvalitetniji vinograd da dobijemo bolju sirovinu i igrali se malo sa kvasicma i došli smo do vrlo dobrih rezultata, kaže Vjekoslav.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Ivan Tatomirović, bivši kapiten FK Sarajevo i osvajač Premijer lige i Kupa Bosne i Hercegovine, gost je 21. epizode podcasta (IN)Direkt. Štoper FK Kolubara započeo je svoj fudbalski put u omladinskim kategorijama Crvene Zvezde. Igrajući seniorski fudbal za FK Srem, Ivan dobija poziv Sarajeva te naredne četiri godine nosi bordo dres gdje svojim zalaganjem postaje ljubimac navijača i upisuje se u historiju bh. nogometa. Karijera ga dalje vodi u Finsku gdje potpisuje za slavni HJK Helsinki. Poslije Intera iz Zaprešića odlazi na Baltik. Sa Zalgrisom u tri sezone osvaja tri titule prvaka Litvanije te Kup i Superkup.
Sa Tatomirovićem smo razgovarali o njegovom dolasku u Sarajevo. Prisjetili smo se šampionske sezone, evropskih utakmica, anegdota sa saigračima poput Todorovića, Berberovića, Puzigaće, Stojčeva te rada sa trenerima Draganom Jovićem, Husrefom Musemićem, Dženanom Uščuplićem i mnogim drugim. Pitali smo ga za nezaboravne trenutke i uspjehe te za čim danas Ivan žali? Nezaobilazna tema je bio i njegov privatni život i poveznica sa gradom Sarajevom.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Ovog ponedjeljka u studio Davcasta By Oslobođenje dolazi jedan od začetnika bh. hip-hop scene - Adnan Hamidović aka Frenkie.
David i Frenkie su ovaj podcast razgovor započeli pričom o djetinjstvu koje je poznati hip-hoper, zbog rata u Bosni i Hercegovini, proveo u Njemačkoj, državi kojoj je zahvalan i koja ga je, kako kaže, oblikovala u ključnom periodu života, što mu je kasnije, po povratku u BiH, bilo od velike pomoći. Njegovo interesovanje za muziku počelo je u tinejdžerskim danima, kada je u Tuzli, sa svojim vršnjacima, pokrenuo radijsku emisiju koja je vrlo brzo dospjela na sami vrh ljestvica slušanosti.
Frenkie je sa nama podijelio i one najvažnije životne trenutke, kao i iskušenja i probleme koji su se nizali na putu njegovog uspjeha. Otvoreno je govorio o problemu ovisnosti o alkoholu, ispričao kako je tekao proces odvikavanja od ovog poroka te priznao kako je u vjeri pronašao svoje sigurno mjesto.
Frenkie je premijerno najavio i novi studijski solo album sa čak 11 pjesama, a posebno za gledatelje Davcasta podijelio je i neke detalje koji će naročito oduševiti najvatrenije fanove hop-hopa.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Drugog maja pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija trebala bi se naći Rezolucija o Srebrenici. Njen cilj je proglasiti 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, o kome svjedoči više presuda Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije i presuda Međunarodnog suda pravde, i na taj način odati počast žrtvama, ali i podsjetiti države na obavezu da učine sve kako bi se genocid spriječio i počinitelji kaznili. Najava Rezolucije u Beogradu je i Banjoj Luci – s vrhova vlasti – ispraćena serijom uvreda i žrtava i preživjelih Bošnjaka: za negiranjem genocida ne posežu više samo tabloidi pod komandom Aleksandra Vučića, već i sam srbijanski predsjednik koji je doputovao na mostarski sajam da bi ovdašnje novinare zasuo svojim interpretacijama haških presuda. Uvrede i jezik mržnje Milorada Dodika, predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, iz pristojnosti nećemo citirati.
Stoga ovog ponedjeljka u podcastu Direktno sa Vildanom Selimbegović razgovaramo sa bivšim ministarom sigurnosti Bosne i Hercegovine, Sadikom Ahmetovićem. Sreberničanin, još 1990. izabrani je zastupnik Stranke demokratske akcije u Skupštini svoje opštine. Prvoborac Armije BiH BiH, iz rata je izašao s činom natporučnika, a tokom poratne političke karijere biran je na brojne dužnosti, bio je i zastupnik SDA u Narodnoj skupštini Republike Srpske i u Parlamentu Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske. Bio je član najviših organa stranke, koju je 2017. Napustio, no uvijek je bio i ostao vezan za Srebrenicu.
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Puno je zaista tema koje su se nametnule u razgovoru našeg Dragana Markovine i Željke Udovičić Pleština. Ova rođena Zagrepčanka diplomirala je na Pravnom fakultetu, a potom završila i studij dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti, kao dramaturginja potpisuje više od stotinu predstava i to u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Venecueli, Crnoj Gori, Kolumbiji, Francuskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Makedoniji, Crnoj Gori. Bavi se i prevođenjem, surađivala je na scenarijima nekoliko filmskih projekata, bila je i umjetnički ravnatelj Dramskog kazališta Gavella u Zagrebu, pomoćnica ministra kulture Hrvatske, zamjenica pročelnika za kulturu te samostalna umjetnica... A pobrala je i čitav niz nagrada i priznanja. Zato Željka ima o čemu pričati - od suradnje s Paolom Magellijem, preko iskustava rada u ministarstvu kulture i kasnije suradnje s Milanom Bandićem u gradskom uredu za kulturu, do života freelancera i Univerzijade. A sve to u podcastu U kontru sa Draganom Markovinom.
Razgovarali su i o dvije predstave koje su nedavno premijerno odigrane u Kamernom teatru u Sarajevu i Gradskom kazalištu mladih u Splitu. O životu freelancera i Univerzijadi. Bilo je riječi i o tome kako vidi sadašnjost i budućnost Dubrovačkih ljetnih igara i Pulskog filmskog festivala, zatim o današnjem Beogradu, društvenoj atmosferi tamo i o tome kako joj je raditi u Beogradu danas i na kraju o nasilju nad ženama u svijetu teatra.
- Nevjerojatno je koliko umjetnost, čak i kad si svjestan i kad to imaš osviješteno ili kad nemaš intuitivno, najavljuje nešto. Sjećam se svoje prve predstave "Dunda Maroja", koju smo igrali na razvalinama svijeta. To je bio u to vrijeme čudan izbor i na kraju je ostalo Zgarište i Smetlište. Negdje se najavio nadolazeći rat o kojem stvarno tada još nitko nije mislio da može tako završiti. A
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Crnogorski kompozitor, tekstopisac, gitarista i pjevač, prepoznatljiv po originalnim nastupima i specifičnom smislu za humor koji, kroz svoje pjesme, već nekoliko decenija nesebično dijeli sa publikom. Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus, ovog petka stiže u podcast Opet Laka.
Dva umjetnika, u više od 90 podcast minuta, baciće, kako Rambo kaže, “inteligentnu šuplju”, pa će tako u razgovoru obuhvatiti meta i kvantnu fiziku, paralelne svjetove, govoriti o smislu života, umjetnosti, novoj muzici, poštenju, nekoliko puta će prasnuti u smijeh (a vi sa njima) i iznova nastavljati razgovor o svemu što vam može (i ne može) pasti na pamet.
Od priča o jazzu, rock ‘n rollu i popu, koji se i dalje drži, preko Halida, Ekrema Jevrića te Merlina, Aleksandre Prijović i njihovih arena, Laka je žaljivo došao do spoznaje da bi za sljedeći život odabrao da bude onaj koji puni arene, pa mu je Rambo jednostavno objasnio neke stvari.
- Čitao sam malo o toj kvantnoj fizici, Higgsov bozon itd. Postoje inverzni svjetovi, znaš. Ja i ti sigurno punimo neke inverzne arene negdje. Samo još fali da se napravi neki kanal, sifon, vodokotlić, zvjezdana kapija, tunel, da se probiju membrane između dva svijeta, pa da prelaze računi iz ovog svijeta na taj, kazao je Rambo.
Rješavajući ovaj problem, nametnula se i priča o umjetnoj inteligenciji.
- Ja sam negdje u taksiju čuo, da ovo, kako su sada napravili ovu vještačku inteligenciju, da je možda to bio čitav zadatak ljudskog roda jer, otkad je nastao, čovjek mašta o nekom super-intelignetnom biću. Bog, svemogući, on je pametniji od nas i tako, a ovamo, evo je vještačka inteligencija koja će kroz nekoliko godina biti pametnija od nas. Šta Laka, šta Rambo? Ima ko misli. Vještačkoj inteligenciji ne smeta radijacija, može da se reprodukuje, može da se lansira u svemir, da putuje 200 000 godina, da traži druge majmune od kojih će gledati mogu li biti ljudi. Možda je, time što je čo
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Počela je da koristi društvene mreže kao dio svog prozora u svijet, a onda je, posvećenošću i zanimljivim sadržajem, od svog profila na društvenim medijima napravila čitav pokret koji broji skoro 300.000 ljudi, a koji želi mijenjati balkanska uvjerenja. Ona to radi gdje god da ide, a region joj postaje tijesan.
U novoj epizodi Oslobođene Danijela Ostojić, žena iza koje su godine i godine iskustva u psihologiji, žena koja progovara na sve teme koje možda Balkanu i ne prijaju, majka i supruga.
U 75 minuta sa Brankicom će razgovarati kako na nju utiču negativni komentari na društvenim mrežama, ističući da su realni svijet i digitalni svijet dva različita konteksta gdje nam digitalni svijet omogućuje da povrjeđujemo i vrijeđamo nekoga, dok u realnom svijetu i nema toliko hrabrih ljudi koji bi rekli u lice ono što misle.
Razgovarat će o mentalnoj higijeni i šta je to.
- Postoji nešto što se zove mentalna higijena. Ona podrazumijeva da imaš neku introspekciju prema sebi i prema drugima. Dakle, da razmišljaš: Ok, ako ja ovo izgovorim, da li će to kod nekoga izazvati nekakvu negativnu emociju, pa ako hoće, zašto bih ja to radio? Internet je jedna zavjesa, iza te zavjese se skrivaju neki ljudi. I ja vjerujem da su to duboko nesretni i nezadovoljni ljudi, istraumirani ljudi sa svojim životima i da oni jednostavno koriste taj prostor digitalno svijeta da bi kompenzovali nešto, da bi projektovali neko svoje nezadovoljstvo. To njima dođe kao terapija. Vrlo negativna, naravno, pojašnjava Ostojić.
Imate li vi strah od tuđeg mišljenja? Čak 80 posto ljudi koji dolazi na terapiju ima problem s tuđim mišljenjem, ali ne zato što smo se tako rodili, nego smo tako naučeni.
- Jako je teško kada se nalaziš u krugu prijateljica oduprijeti se traču. Evo testirajte sebe, uradite eksperiment da vidite kakav je osjećaj. Kada se povučete iz trač partije, vi ste osuđeni automatski. Da ne bi bili osuđeni, vi uđete u
Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
U RazVeDRAvaNju o obrazovanju razgovaramo i sa roditeljima. U novoj epizodi ovog podcasta sa nama je Amela Penava, dugogodišnja predsjednica Vijeća roditelja Kantona Sarajevoi član Upravnog odbora Pete Gimnazije u ime roditelja.
Penava će sa našim profesorom Zubićem govoriti o počecima djelovanja i nastanku institucije Vijeća roditelja te o formiranju organizacije na nivou Kantona Sarajevo. Pričaće i o značaju i svim ulogama koje ima Vijeće roditelja, kao i o greškama koje spomenuto vijeće radi u svojim aktivnostima, ističući najvažniju poruku i potencijalno rješenje koje se ogleda u formiranju trokuta učenik-nastavnik-roditelj, a koje doprinosi kvalitetnijem odgoju i obrazovanju.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
U 20. epizodi podcasta (IN)Direkt pogledajte drugi dio gostovanja Predraga Šimića.
Svoju karijeru počeo je u Sarajevu, ali je vrlo brzo prešao u redove Vrbanjuše te sa legendarnim Alijom Bracom Hadžiosmanovićem prešao put od najniže lige do najvišeg ranga bh. fudbala. Fudbalski put ga je dalje odveo u Zagreb sa kojim je postao prvak Hrvatske i tako na trenutak prekinuo dominaciju Dinama i Hajduka. Iz Zagreba se vraća u Bosnu i Hercegovinu, gdje prvo sa Širokim Brijegom osvaja titulu prvaka naše države, da bi već naredne sezone otišao u redove Zrinjskog, koji je upravo u toj sezoni postao novi prvak BiH.
Karijera ga je potom vodila u Hajduk, Maribor, Grčku, a potom je uslijedio povaratk u rodni grad i dolazak na Grbavicu. Sa Plavima je osvojio titulu prvaka BiH, a profesionalnu karijeru je završio u redovima Splita, koji je u to vrijeme bio respektabilan tim u susjednoj Hrvatskoj. Danas se bavi sportskim turizmom, ali i radi sa djecom u redovima Orkana.
Kako je došlo do prelaska iz redova Vrbanjuše u NK Zagreb? Predrag je kao dječak navijao za Sarajevo, kao igrač je nastupao za Željezničar. Koji klub danas više voli? Šta Šimić ne može prežaliti iz svoje epizode u Hajduku? Kako objašnjava i gleda na aferu sa ukradenim televizorima?Support the Show.
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
- Vis mere
