Episoder
-
Jednoga dana svi ćemo zaslužiti čitulju koja će glasiti otprilike ovako: "Rodio se tada i tada, a čekao je sve do tog i tog datuma, kada je blago preminuo u Gospodinu. Ožalošćeni još uvijek čekaju da ga prikladno smjeste na vječno počivalište"
Tko ima malu djecu, čeka slobodno mjesto u vrtiću. Tko ima zdravstvenih tegoba (a tko nema, barem u mojoj generaciji?), čeka na specijalistički pregled
Tekst o čekanju potpisuje Ivica Ivanišević, a čita AI.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
"Hoćeš li pjevati onu tvoju pjesmu o crvendaćevim jajima i dijamantima?", Robert Cimerman je odlučio da prvi dan probe za njegov nov projekat otpočne direktnim pitanjem.
"Koju?", Džoan se pravila nevještom i neznavenom.
"Pa onu o plavim očima i dijamantima", insistirao je da istjera do kraja.
"Oh, ti misliš na ’Dijamante i rđu’, pjesmu koju sam posvetila svom mužu, Dejvidu. Pisala sam je dok je bio u zatvoru."
Poslušajte tekst Stefana Đukića o Dilanu, Joan Baez, koncertu Metallice u Beogradu i Judas Priest u Bugarskoj. Tekst čita autor
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Manglende episoder?
-
Odrasla je u Lici, nakon čega je vrlo brzo jednostavnu odeću zamenila partizanskom uniformom kada i odlazi u Beograd na službovanje.
A onda je, ubrzo potom, iz vojničke uniforme prešla u šarene, dugačke haljine koje priliče jednoj prvoj dami.
Njen stil ostao je zapis jednog prošlog vremena, čiji duh i danas provejava kroz popularnu kulturu, koji opstaje i dominira čak i nakon toliko godina, čak i na staroj fotografiji leta '56. toplih boja poput onih razglednica sa Jadrana na čijoj poleđeni piše:
Poštovana drugarice Jovanka,
Divna Vam je haljina,
Pozdrav iz nekog drugog Beograda
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Otkad sam prvi put uzeo u ruke strip o Asterixu, a to je bilo deprimirajuće davno, još u paleolitiku, maštam da mi je živjeti okružen dragim ljudima koji vole sve što i ja volim, u toploj, ušuškanoj zajednici do koje ne dopiru nikakve nevolje i oluje vanjskoga svijeta. Vjerujem da nisam usamljen u toj čežnji.
Svi se želimo okružiti osobama koje su nam bliske, koje nas razumiju i dijele naše vrijednosti, a ograditi se od čeljadi koja su nam odbojna, čiji pogledi na svijet nas uznemiruju i plaše.
Tekst Ivice Ivaniševića za Velike priče čita veštačka/vještačka/umjetna inteligencija.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Nije pitanje "A kad će beba?" izazvalo bes, kako ume da iznervira, kao i idiotske kampanje i spotovi za podsticaj rađanja. Bila je to priča o tome kako je ovo pitanje posebno bolno nekim roditeljima dece koja su odlučila da neće imati decu – pa neostvarene bake i deke pate za unucima.
Iako svako ima pravo da tuguje, jedan tekst koji govori o patnji za unučićima, izazvao je mnoge komentare koji idu u smeru da generacije roditelja koji bi sada da ljuljuškaju unučiće ne bi trebalo da prebacuju ili se ljute na svoju decu koja ne žele da gaje decu u ovakvom današnjem svetu.
Oni im uzvraćaju pitanjima kakav su im svet ostavili da bi u njemu odgajali decu i da su sami krivi što nemaju unuke.
Tekst Ane Mitić sa Velikih priča čita Marina Zdravković.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Tekst Dragana Markovine sa Velikih priča o Željku Kerumu, bivšem gradonačelniku Splita, kao preteči Donalda Trumpa, čita umjetna inteligencija.
Produkcija Eleven Labs & Velike priče.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Iako je 2024. i iako je nogometno tržište odavno porušilo bilo kakve granice i zakonitosti, dolazak dvaju Škota iz Premier lige u Napoli i dalje odiše osjećajem egzotike, podebljane okusom mitova baš poput ovih koji su legendu iz Gurra učinili činjenicom.
Tekst Juraja Vrdoljaka čita AI, odnosno umjetna inteligencija. Produkcija Eleven Labs i Velike priče.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Protekla sedmica s regionalnom turnejom Ursule von der Leyen i izvještajem Europske komisije za svaku državu posebno, bila je jedna od onih u kojima su odnosi regije i Europske unije te potencijalnog skorijeg ulaska neke od zemalja u EU bili jedna od glavnih vijesti uopće.
Kako je opet Crna Gora, što formalno najdalje odmaknula u pregovorima, što s obzirom na to da odavno postoji kuloarska priča da bi baš Crna Gora, ponajprije zbog malog broja stanovnika, a potom i zbog osjetljivosti tamošnje političke situacije, mogla biti kao egzemplar prihvaćena kao nova članica Europske unije, izvještaj komisije za Crnu Goru, s naglaskom na potrebu za saniranjem odnosa između te zemlje i Hrvatske, jeste stvar koju treba posebno razmotriti. Tim prije što je činjenica da je kao bitno pitanje saniranje odnosa s Hrvatskom naveo i crnogorski premijer Milojko Spajić.
E sad, da ostavimo aktualnu politiku po strani, iako se doista ovakav scenarij čini realnim, ostaje zanimljivim pitanje zbog čega se potencijal Boke Kotorske, odnosno njezinog multietničkog, kulturološkog i općenito povijesnog naslijeđa prožimanja ovdašnjih naroda i kultura – crnogorske, srpske i hrvatske, katoličke i pravoslavne, mletačke i osmanske pa čak i albanske, budući da se taj prostor stoljećima nazivao Mletačkom Albanijom – ne koristi u simboličkom i svakom drugom smislu kao idejni i iskustveni most za povezivanje Crne Gore i Hrvatske, ali i šireg regionalnog prostora.
Tekst Dragana Markovine čita AI. Produkcija ElevenLabs i Velike priče
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Znate one priče o tajnama ljudima koji žive 100 godina, pa i više? Za one koji su planirali da dožive stotu, loša vest je da izgleda ništa od toga nije istina. Pa to o zdravom načinu životu, hrani koju konzumiraju, čaši vina, bavljenju baštovanstvom... možete da zaboravite. I da se opustite. Jer teško da ćete doživeti 100. ako sledite primere iz "plavih zona" kako se nazivaju delovi sveta gde navodno ima najviše stogodišnjaka.
Ti ljudi jednostavno uopšte ne postoje, kako ukazuje najnovije istraživanje naučnika koji je raskrinkao jednu od najvećih prevara o dugovečnosti na koju smo mnogi naseli. Srušen je mit.
Tekst piše i čita Ana Mitić
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
"Kako ću to, bogamu, da izvedem? Uvrediće se Krleža", kazao je Tito Dobrici Ćosiću, odbijajući njegovu ideju o susretu s piscem kojeg nikad nije vidio ni volio. "On je trebalo da dobije Nobelovu nagradu, a ne Andrić. I ja sada treba da čestitam Ivi Andriću!?"
Tekst Borisa Rašete možete slušati na sajtu Velikih priča, Spotify i drugim streaming platformama.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Ako postoji makar i jedan procenat šanse da pobediš u meču koji je izgubljen, govorio je jednom prilikom Rafael Nadal, jedino što ti ostaje jeste da pokušaš. Jer ako ne pokušaš, izgubio si i taj jedan procenat...
Tekst o penzionisanju Rafaela Nadala za posetioce Velikih priča čita autor. Svake subote slušajte tekstove iz produkcije Velikih priča.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Nije problem što istaknuti HDZ-ovci, kako sumnjaju istražitelji, kradu. Nije problem što je curenje informacija iz istraga prema istaknutim HDZ-ovcima kompromitiralo i slučaj i budući potencijalni sudski proces.
Tekst Jasmina Klarića, jedan od najpopularnijih na Velikim pričama u protekloj nedelji, čita veštačka inteligencija.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Znate li da je genetska razlika između bilo koja dva čoveka manja od jednog procenta? Čak i geografski široko udaljene populacije genetski se jedna od druge razlikuju u samo 6-8 procenata
Tekst dr Ane Banko čita Ana Mitić, urednica na Velikim pričama.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Ne postoji ništa normalnije od toga da stari ljudi zavide mladima, piše Ivica Ivanišević u zapaženom tekstu za Velike priče.
Ovaj tekst sada možete i slušati na Spotify, Apple Podcast i svim ostalim audio platformama - kao i na sajtu Velikih priča.
Tekst čita automatizovani glas, zbog čega su moguće povremene greške u izgovoru, tonu ili sentimentu.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Nedavna istraživanja otkrila su zanimljiv trend među generacijom Z (i ukazala na to da brat i ja nismo jedini koji prevrću očima na ovakve situacije). Četvrtina ispitanika uzrasta od 18 do 34 godine nikada se ne javlja na telefon.
Prema podacima iz studije objavljene u PMC istraživanju, ispitanici često ignorišu dolazne pozive, radije odgovaraju putem SMS poruka, ili, ako im je broj nepoznat, pretražuju internet kako bi saznali ko ih je pozivao.
Isto i ja radim. Ali ukoliko broj ne mogu da pronađem na internetu, što je vrlo čest slučaj, pustim da telefon zvoni do kraja, potom memorišem broj koji me je pozvao sa „?", „Ko je ovo" i slično, a zatim proverim fotografiju na Vocapu ili Viberu.
Ako je nema, garantovano se nikada neću javiti na taj broj, ako ima fotografije, nekad će me čak i zainteresovati, pa ću naredni put „podići" slušalicu.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
"Naša populacija (a isto važi i za dobar deo sveta) oštro je podeljena po pitanju odnosa prema pušenju. Ta ušančenost je razlog što osećam potrebu da se na početku deklarišem. Bivši sam pušač, ali nisam, kako to obično biva, ljuti protivnik svojih ranijih sapatnika."
Tekst dr Zorana Radovanovića čita Ana Mitić, urednica psihologije i zdravlja na Velikim pričama.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Da li će još jedna talentovana žena biti upamćena i obeležena ne po svom stvaralaštvu, čak ne ni po svojoj lepoti i šarmu, već po ljubavima i brakovima?
Tekst o sličnostima i razlikama između dva holivudska para i dve uspešne žene čita autorka Marina Zdravković. Sve tekstove iz audio-kolekcije Velikih priča možete da slušate na Spotify i drugim striming platformama
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Njegova slatkoća nas zavara, pruža trenutak zadovoljstva, ali posledice koje ostavlja mogu da budu dugoročne. Mitovi su, naravno, tu – od onih da je šećer bezopasan ako ga unosimo "umereno", do onih da je "prirodan" šećer u voću jednako štetan kao onaj u bombonama. Istina je, kao i obično, negde između. Pravi problem nije samo u šećeru, već u načinu na koji ga konzumiramo, često nesvesno, i u količinama koje naše telo teško podnosi.
Tekst Nikoline Ilić sa Velikih priča čita autorka.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Tekst o tome šta su pevali sportisti na balkonu i kakve je to reakcije izazvalo čita autor Branko Rosić, urednik na sajtu Velike priče
Ne prestaje to sa sportistima i šta su pevali. Nacija, okej, deo nacije, tačnije, deo nacije 40+ preneražen je onim što su pevali naši košarkaši na svojoj internoj proslavi nakon osvajanja bronze. Zar to i to? Evo i malopre je neko okačio košarkašku reprezentaciju, našu, tada našu, jugoslovensku iz 1978. u emisiji kod Milene Dravić i Dragana Nikolića. Okačili da pokažu kako je to nekada bilo sve lepše i dostojanstvenije.
Milena i Dragan domaćini košarkašima u čuvenom TV prajm-tajmu, emisiji "Obraz uz obraz", a u studiju peva Đorđe Balašević. Sve je tako civilizovano i gospodski iako je to iz ere "drugova i drugarica", ali i tada se znalo ko i šta peva, pa i kada ga slavlje i medalje ponesu. Tako ide ta evolucija pesama i dočeka sportista.
Koliko god se ljudi na mrežama čudili i zgražavali nad snimcima i plej-listom koju su pevali košarkaši, te pesme su uvek presek onoga što slušaju većinom i oni koji su ispod balkona na dočecima i skandiraju ovima gore. Setili su se odmah nakon skandaloznih snimaka kako je godinama pesma sa dočeka bila "Igra rokenrol cela Jugoslavija"; a danas je to Baja Mali Knindža.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
-
Psihoterapeutkinja i redovna saradnica Velikih priča dr Sara Kuburić primetila je tri straha koja se često pojavljuju na njenim seansama i o tome napisala tekst. Njega za vas čita Ana Mitić, urednica psihologije na Velikim pričama.
Hosted on Acast. See acast.com/privacy for more information.
- Vis mere
