Episoder
-
Šta se dešava sa sistemom "dvije škole pod jednim krovom" uspostavljenom u Bosni i Hercegovini na kraju rata kao "privremena mjera" u mjestima ratnog sukoba između Hrvata i Bošnjaka? Tri decenije različitih smjena i obrazovnih planova, presuda Ustavnog suda o diskriminatornoj prirodi ovakvih škola, pozivima Evropske unije da se ukine segreacija u školama i djeca u pojedinim dijelovima zemlje i dalje na različita vrata ulaze u škole. Šta o tome kažu oni koji su pohađali ovakav nastavni plan? Kako ovakve škole vidi Admir Hodžić, direktor jedne od njih? Saznajte i po kojem programu pohađa školu dijete iz takozvanog "mješanog braka"? Zašto je Bošnjak išao u školu po hrvatskom planu? Nakon zatvaranja "dvije škole pod jednim krovom", šta će ih zamijeniti? Šta o njima misli ministar obrazovanja Srednjo-bosanskog kantona, Bojan Domić, kao i šta savjetuje Nedim Krajišnik, direktor Centra za obrazovne inicijative Step by step iz Sarajeva.
-
'Planine' smeća rastu na obodima gradova u Srbiji, gde komunalne službe svakodnevno odlažu tone otpada. Država se obavezala da u narednih deset godina zatvori smetlišta i da promeni sistem upravljanja otpadom. Da li će zacrtani rokovi biti ispoštovani i kako, za to vreme, izgleda život pored zagađivača? U podcastu Zaviri ispod površine vodimo vas u Valjevo i Užice gde se građani bore da se deponije u njihovom komšiluku zatvore.
-
Manglende episoder?
-
Ko su nebinarne osobe? Kako im se trebamo obraćati? Zbog čega su važne zamjenice i kako živjeti rodno fluidno? Lejla Omeragić Ćatić pokušava pronaći odgovore na ova pitanja kroz razgovor sa Anelom Dumonjić, bosanskohercegovačkom feministkinjom i umjetnicom, nebinarnom osobom koja se izjašnjavam kao ona/oni. Na podcastu sarađivali Una Čilić, Asja Hafner, Tijana Radulović i Zoran Glavonjić.
-
Zvučnici, upaljač ispod nosa i maslinovo ulje. Šta ove tri stvari imaju zajedničko? Za dvadesetdvogodišnjeg mladića iz Bosne i Hercegovine sve je ovo korišteno tokom terapije "istjerivanja šejtana". Rezultat? Samopovređivanje, anksioznost, prekid odnosa sa porodicom. Kako je mladić, nekada student medrese, završio kao volonter prve sigurne kuće za LGBTQ osobe? Koliko bi za njega bilo značajno da je ovakav prostor postojao kada je kao tek punoljetna osoba ostao bez krova nad glavom zato jer je gay osoba? Šta treba znati o sigurnoj kući i kako ona može pomoći LGBTQ osobama slušajte u ZIP-u.
-
Prije deset godina Bosnu i Hercegovinu i Srbiju su zadesile katastrofalne poplave. Skoro deceniju kasnije područje Novog Sada doživjelo je superćelijske oluje. Prirodne katastrofe sa sobom nose smrtne posljedice, ostavljaju ljude bez domova, poljoprivrednike bez usjeva i mnoge sa dugotrajnim traumama. Kako se prilagoditi klimatskim promjenama? Da li postoje sistemi zaštite? Kakva su iskustva onih koji su na svojim leđima osjetili šta sve voda i vremenske nepogode mogu da urade? Slušajte u ZIP podcastu. Saradnja na podcastu: Arnes Grbešić, Jovana Krstić i Danijel Apro.
-
U podcastu o najugroženijoj manjini u Bosni i Hercegovini slušajte sa kakvim se preprekama Romi u ovoj zemlji susreću od pronalaska stana, odlaska kod doktora, pa do škole i zaposlenja. Kako je 21-godišnji Almir Agić iz Ilijaša uspio, uprkos preprekama i diskriminaciji, da se izdigne iz stereotipne slike i radi na izgradnju boljeg života za sebe, svoju porodicu ali i romsku zajednicu. Saznajte u ZIP-u uz Lejlu Omeragić Ćatić.
-
Koliko je godina prošlo otkako je Bosna i Hercegovina započela svoje dugo putovanje ka Evropskoj uniji? Šta se u međuvremenu dogodilo: koliko faza života stane između 1999. kada je započeo proces stabilizacije i pridruživanja do pregovora za članstvo? U ZIP podcastu Lejla Omeragić Ćatić je bliže pogledala u to primicanje Uniji. U tome su joj pomogli Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu, Rikard Jozwiak, urednik za Evropu na RSE i naravno građani BiH što iz zemlje što iz inostranstva. Kroz šta je BiH prošla na putu ka Evropskoj unji? Kroz šta prolazi i šta je čeka u budućnosti? Da li se proces mogao pokrenuti i ranije i da li će sada ići bolje, jače i brže ka svojoj evropskoj budućnosti? Saznajte i šta stanovnici BiH misle kada kažu da hoće u EU.
-
Šta je rodno odgovorni budžet? Koliko je njegova raspodjela ravnopravna i na koje sve aspekte svakodnevnog života žene utiče taj budžet? O tome kakvu ulogu rodno odgovorni budžet igra u poljima od zapošljavanja, preko infrastrukture, sigurnosti, javnog prevoza pa do čuvanja djece, Lejla je razgovarala sa profesorom ekonomskog fakulteta Ljiljanom Veselinovićem, Majom Gasal direktoricom Akademije za žene, Ćamilom Imamović predsjednicom Udruženja žena Most iz Jablanice. U potrazi za odgovorom kakve veze ima rod, budžet i trotoar pridružili su joj se i brojni stanovnici Sarajeva.
-
Kako žive ljudi koje svaki dan viđamo u gradovima, u parkovima, ulazima zgrada, na trotoarima, autobuskim i železničkim stajalištima? U ZIP podcastu Zoran Glavonjić razgovara sa osobama u situaciji beskućništa u Beogradu: kako žive, gde mogu potražiti pomoć i sa kakvim se sve problemima suočavaju.
-
Zašto su moderni ratovi toliko brutalni? Kako trenutno izgleda Tukididova zamka i zašto je sukob oko Tajvana opasan po svijet? Zašto se savremena antropologija ne bavi uzrocima ratova i kako su rodne uloge povezane s ratovima? O tome govore urednik vanjske politike RSE, Dragan Štavljanin i antropolog, Stef Jansen.
-
Prije 30 godina počelo je emitovanje programa Radija Slobodna Evropa. Novinari RSE-a su kroz zadnje tri decenije pratili promjene sistema, razvoje društava ali i tehnologija, bezbrojne proteste, ali i napretke širom zemalja Zapadnog Balkana, prvo samo kroz radijski program, a danas kroz razne platforme od videa, weba pa do Tik Toka.
U vanrednom izdanju Zaviri ispod površine podcasta razgovaramo sa najmlađim članovima naših redakcija o budućnosti novinarstva, ali i sa kolegama koji su tu od početka o tome šta možemo naučiti iz prošlosti kako bi nam sutrašnjica bila bolja. -
U Crnoj Gori boćanje donosi svjetska i evropska odličja, ali se o njemu malo govori. Koliko interesa postoji za to drevno takmičenje koje je zahvaljujući porodičnoj tradiciji očuvalo kulturološko nasljeđe Mediterana?
-
Jeste li među onima koji zavide ljudima što žive na primorju? Ako zavirite iza reklama, njihova svakodnevica ljeti su saobraćajni kolapsi, buka, smeće i zagađenje mora, sezonski poslovi i preskupe cijene. Jer, masovni turizam donosi novac, ali ne garantuje bolji kvalitet života. O nekontrolisanom, prekomjernom turizmu i tome kako bespovratno troši prostor, mijenja vizuru i duh jadranske obale, govorimo u ovoj epizodi podcasta Zaviri ispod površine.
-
Kako prepoznati i liječiti posttraumatski stresni poremećaj koji je ozbiljan lični, ali i društveni problem sa kojim se svi mi možemo suočiti kao posljedica neke traume. Šta karakteriše ljude koji imaju PTSP? Da li mladi mogu da se na drugačiji način izbore sa ovim problemom? O svemu ovome u posljednjoj epizodi specijalnog izdanja ZIP-a Lejla Omeragić Ćatić razgovarala je sa psihoterapeutkinjom Branislavom Stević iz Centra za ratnu traumu Novog Sada. Šta kažu sarajevski taksisti: u kakvoj to sredini živimo? Da li roditelji strahuju da prenesu svoje traume na djecu? Slušajte u trećem izdanju serijala o PTSP-u.
U prethodna dva smo govorili sa ljudima kojima je dijagnosticiran ovaj poremećaj, o njihovom iskustvu, ali smo se fokusirali i na ženski doživljaj preživljene traume. -
Znate li šta je zajedničko za svetske zvezde Lady Gagu, Oprah Winfrey i Arijanu Grande? Sve tri su javno govorile o borbi sa posttraumatskim stresnim poremećajem, PTSP-om.
U drugoj epizodi specijalnog izdanja Zaviri ispod površine o posttraumatskom stresnom poremećaju, Nevena Bogdanović provjerila je kako i kada se kod žena javlja proživljavanje traume. Na koji način se manifestuje PTSP kod žena i da li je ženski PTSP tabu tema? U potrazi za odgovorima pridružila joj se Biljanu Slavković, psihoterapeutkinja sa Instituta za psihodramu iz Beograda. -
Koliko je postraumatski stresni poremećaj prisutan u bosanskohercegovačkom društvu? Da li smo svjesni simptoma, ali i načina liječenja? Kako se PTSP pojačava i ispoljava kroz godine? Saznajte u ovom ZIP podcastu sa Lejlom Omeragić Ćatić kojoj se u epizodu o kojoj istražuje PTSP pridružio Adnan Hasanbegović, dugogodišnji mirovni aktivista i ratni veteran. Čut ćete i stručna mišljenja kao i stavove ljudi sa ulica Sarajeva.
-
Populacijski fond Ujedinjenih nacija procjenjuje da se više od 140 miliona žena širom svijeta smatra nestalim kao posljedica rodno pristrasnog odabira pola. Ta brojka ukazuje i na obim selektivnih abortusa. No, kako se zna da oni postoje ako su zakonom zabranjeni saznajte u novom ZIP podcastu. Jasna Vukićević vodi nas u Crnu Goru, u kojoj postoji projekcija da će za dvije decenije biti 8.000 manje žena nego muškaraca.
Od ranih 1980-ih, ultrazvuk i druge tehnologije omogućile su roditeljima da otkriju pol fetusa tokom prenatalnih skrininga, nakon čega se neki odlučuju na selektivni abortus. Iz UN-a naglašavaju da tehnologija nije osnovni uzrok problema. Jer, u zemljama gdje ne postoji rodni stereotip, ove tehnologije nisu dovele do rasta rodno pristrasnog odabira pola. Koliko je rodni stereotip u Crnoj Gori i dalje jak, ali i koje su njegove posljedice, slušajte u podcastu. -
Sve popularnija kruzing industrija je u predpandemijskoj godini na globalnom nivou ugostila oko 30 miliona putnika-turista i "obrnula" 154 milijarde dolara, a očekuje se da će nakon 2023. godine ta brojka brzo biti dostignuta. Naredne godine će biti porinut i najveći brod za krstarenja na svijetu dug 365 metara i težak preko 250.000 tona, koji će moći primiti preko 5.600 putnika i 2.350 članova posade. No, ubrzani razvoj ove industrije prati i njen štetan uticaj na mnoge luke koje se sučavaju sa prekomjernim brojem kruzera, saobraćajnim haosom i gužvama koje parališu grad i cijele regije.
Sa jedne strane hotel na moru, sa druge strane gužve koje parališu grad. Vodimo vas na putovanje kruzerima. -
Ljeto je, vrijeme zrikavaca i julske žege. To je i omiljena muzika ljeta Jasne Vukićević, autorice ovog podcasta. To je Mediteran kakav je nekad bio. Njegov zvuk je oblikovalo pjevanje a capella, promenada gradske muzike i hitova koji su živjeli decenijama. Tempi pasati. Kako danas 'zvuči' Crna Gora?
-
U specijalnom izdanju ZIP-a govorimo o tome kako vratiti život u Srebrenicu te promijeniti narativ u društvu i u političkom diskursu prema Srebrenici i njenim građanima? O tome je, pored ostalog, Lejla razgovarala sa Valentinom Gagić i Bekirom Halilovićem iz Udruženja “ADOPT”. Ovo je njihova priča.
- Vis mere
