Episodios
-
Send us a text
U novoj epizodi podcasta Oslobođena, gošće su tri hrabre i inspirativne djevojčice: Leona, Đurđa i Lola. Njih tri će nam otkriti šta ih oduševljava, šta bi uradile da imaju neku moć i ko su njihovi superheroji.
Njihova maštovitost i neiscrpna energija donose svježe i nevjerojatne perspektive na temu snova i uzora. Imate priliku čuti kako Leona, Đurđa i Lola dijele svoja razmišljanja o tome što znači biti heroina, kako bi oblikovale svijet kad bi imale neku moć, kako svakodnevni mali trenuci mogu biti izvor velike inspiracije te kako se nose sa tugom i strahom...
- Previše ste odrasli, previše ste ozbiljni. Ne znam, nekako ste uvijek... Niste baš uvijek, a većina je takva. Strogi ste, nekako uvijek ste ljuti, namršteni. Budite malo više djeca, poručuje nam dvanaestogodišnja Leona.
U razgovoru sa šestogodišnjom Đurđom, otkrivamo nevjerojatne odgovore na pitanja o tome kako svijet vidi njena mašta.
- Ko bude dobar, on dobija poklon, ko ne bude, on ne dobija. Zato trebamo slušati roditelje, pomagati drugima, slušati braću i sestre. Ponekad pomažem svojim roditeljima, ponekad spremim sobu, kad mi se da i nekad sam čak izvadila iz mašine za suđe stvari, ali to je bilo jako davno. Da dođe sad zlatna ribica da kaže da će mi ispuniti želju, ta želja bi bila da poletim. Otišla bih u svemir i obukla četiri jakne da mi ne bude hladno. Skakutala bih po planetama i otkrila planetu slatkiša, kaže Đurđa.
Šta devetogodišnja Lola misli da odrasli rade pogrešno? Šta bi mogli uraditi bolje? Kako bi promijenili ponašanje svojih roditelja?
- Da se ne ljute zbog besmislica. Što nekad moj tata radi. Dobro, i mama. Da ne budu strogi roditelji. Nisu svi roditelji kao ti, naprimjer, ti nisi stroga. Eto, ako nekome treba savjeti, ja predlažem tebe da im daš savjet. I tata, naravno. I svima poručujem da uživaju u svom životu koliko god dugo mogu i da shvate da ništa nije granica za ono što želite, kaže Lola.
Na kraju, djeca nas podsjećaju na ono što često zaboravimo - da ne postoje granice za ono što želimo, da emocije treba poštovati, a život živjeti s osmijehom. Možda, kad bismo svi bili malo manje strogi, a malo više pažljivi prema onim malimSupport the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U 46. izdanju podcasta (IN)Direkt ponovo nam se pridružuje istinski fudbalski putnik, Nedo Turković.
Bivši napadač voljenog Željezničara, a danas menadžer, skaut i medijska ličnost, Nedo je karijeru počeo u omladinskim kategorijama sarajevskih Plavih, gdje je ostao sve do 2009. godine. Nakon dobrih partija u nižerazrednom SAŠK Napretku te kratkih izleta u Vijetnam i Azerbejdžan, vratio se u Željezničar, ostvario dječački san i upisao 23 nastupa, dva gola i pet asistencija u dresu s brojem 9.
Put ga je potom vodio kroz 16 različitih klubova širom Evrope, Azije i Bliskog istoka – od bosanskih premijerligaških terena u NK Travniku i FK Olimpiku, preko crnogorskog Lovćena, slovenskih Brežica, pa sve do azerbejdžanskog Shuvalana, kazahstanskog Akzhayika, indijskog Neroca, malteškog Qormija, rumunskih Turris Turnu Măgurele i Argeș Piteštija, saudijskog Al-Taqadoma, te klubova u Bangladešu i Iraku. Tako je, promijenivši 16 klubova u čak 12 različitih država, Nedo sakupio nenadmašno internacionalno iskustvo i jedinstveni pogled na fudbal i život uopšte.
- Ja sam na probi u Uzbekistanu, u sobi sa Milošem Nikolićem. Ko hoće da provjeri nek provjeri. Ja bježim iz sobe i njemu govorim navečer, imam bolju ponudu, ovi me zovu i hoće da ukradu ovima. Ja sa koferima idem samo u drugi dio hotela. Idem na doručak sa tom ekipom, pobjegao od ovih. Koliko sam ja više od tog fudbala… Sve sam prošao i mene više nije bilo sramota. Ja sam u jednom trenutku samo skontao, ideš u Uzbekistan, ideš Nedo po pare. Samo se promijeni mod u glavi. Mene nije bilo sramota da izradim. Koliko para vi dajete? 5? Vi dajete 10? Koferi idu gdje je 10. Nikakav problem. Znam za šta igram. Nisam otišao u Želju, zabio 20 golova i otišao u Konyaspor. Idem po pare. Gdje god, prisjeća se Nedo Turković.
U ovom drugom dijelu razgovora, dublje ćemo zaći u njegovu avanturu “na točkovima” i otkriti kako je izgledalo konstantno prilagođavanje na različite kulture, fudbalske sisteme i navijačke strasti. Nedo će s nama podijeliti uspone, padove, nevjerovatne trenutke i teške odluke koje su ga gradile i kao igrača i kao čovjeka. Uronite s nama u priču koja doka
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
¿Faltan episodios?
-
Send us a text
Odbrojavanje je počelo. Cijeli svijet se - uprkos strepnjama - raduje novoj 2025. godini. Hoće li nam donijeti bolje dane, zaustaviti smrt, ubijanje i ratovanje? Prijete li čovječanstvu nove kazne zbog nebrige za klimatske promjene? Može li naredna godina biti ljepša, a ljudi veći i humaniji? Imamo li pravo vjerovati u pravednije i ljudskije sutra? Svi će odgovori na ova pitanja sačekati da praznici prođu. Jer, u ovom času diljem planete vlada novogodišnja groznica, iščekivanje prvog januara s kojim i zvanično stupamo u posljednju godinu prvog kvartala 21. stoljeća. Ni na Balkanu nije drugačije. Teške teme ostavljaju se za kasnije, Bosna i Hercegovina ih ionako ima previše, ali nas to ne sprječava da uživamo u okićenim trgovima i iščekujemo najluđu noć čija će proslava u Sarajevu trajati dva dana.
Naš gost, u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, je zato čovjek koji nas decenijama umije uveseliti, od srca nasmijati, ali nas i natjerati da razmislimo. Kratko se bavio politikom, politika se dugo bavi njime, kao i svima nama, ali Josip Pejaković umije da uzvrati.
Da li je moglo drugačije? Da li će se realizirati prvobitna ideja da „Hako“ bude igrani film? Zašto kaže da su na sceni lažni sljedbenici ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a!?Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost novog izdanja podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom je Namik Kabil, filmski redatelj i pisac, autor nagrađivanih drama i scenarija, između ostalog i za igrani film "Kod amidže Idriza" redatelja Pjera Žalice. Autor je romana "Sam", "Amarcord", "Isijavanje", "Yesterday" te "Beskućnik" za koju je ove godine dobio regionalnu književnu nagradu Predrag Matvejević.
Rođen u Tuzli, odrastao u Trebinju, studirao je film u SAD-u na Santa Monica College, Los Angeles City College i UCLA. Njegov igrani film "Čuvari noći" za koji je napisao i scenarij, imao je 2008. svjetsku premijeru na filmskom festivalu u Veneciji, a 2007. godine za dokumentarni film "Informativni razgovori" dobitnik je nagrade "Srce Sarajeva" u kategoriji najbolji dokumentarni film.
Da li postoji razlika između doma i kuće? Zašto je Beskućnik naslov njegove pete knjige? Šta znači izraz selfbegenisanje? Govorio je o Trebinju i ambijentu u kojem je odrastao, o životu u Americi u kojoj je proveo devet godina, o srušenoj Begovoj kući, Srđanu Aleksiću
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Rođena je u Tuzli, odrasla u Mramoru, porijeklom je sa Kosova, a danas, tačnije posljednjih desetak godina, živi u svom malom parčetu raja pokraj Beča. Karijeru je počela kao članica ženske tuzlanske pop grupe “IF”, nakon čega prelazi na “narodnjake”, a njene prve pjesme ovog žanra napisao je legendarni Milić Vukašinović. Ova žena sirena iza sebe ima blizu 30 godina karijere, a ovoga petka stiže u naš studio - gošća nove epizode podcasta Opet Laka je Selma Bajrami.
Da li bi Laka mogao proći kod Selme bez džipa i para ili bi ih Selma oboje obezbijedila? Zbog čega naša gošća kaže da je lijepak za budale? Da li je tokom djetinjstva jela hljeb sa sedam kora i na šta je posebno ponosna?
Ispričala nam je Selma kako je bježala od kuće sa 13 godina i kako je skoro svaki dinar davala svojim roditeljima.
- Sve što radim, radim od srca. Dala bih život za svoje roditelje i svoju familiju, to je tako od početka, od malih nogu, otkako sam prvi dinar zaradila pjevajući. Na početku je to bilo 15 - 20 KM, pa kasnije, kada sam izdala prvi album, 1 000 - 1 500 KM. Kad sam bila djevojčica, dok sam još bila amater, ostavim samo sebi da imam da nalakiram nokte i da imam za frizuricu, sve ostalo sam davala ocu i majci. Otac nikada nije bio za to da se ja bavim muzikom, ali, jednostavno, ja sam se toliko borila. Mama me znala povremeno išibati, ali, kada razmislim, trebala je možda više. Znaš ono, nestane struje, pa proradi agregat, pa igranka, ja obučem sestrinu haljinu sa mature i nacrtam kreon u mraku i pobjegnem sa 13 godina da pjevam, ispričala je Selma.
Priznala je da je borba za starateljstvo, na neko vrijeme, karijerno unazadila, a osvrnula se i na period nakon razvoda kada je na ulicu izašla sa dva kofera.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U studiju Oslobođene imamo posebnu gošću, ženu koja je svojim jedinstvenim pristupom osvojila srca publike - Nikolina Vujević! Poznata po svojoj strastvenoj posvećenosti pozorištu, prava je inspiracija za sve nas.
Njenu popularnost ne prate prazne parole, ni želja za slavom, već prava umjetnost. Od svojih prvih koraka na daskama koje život znače, pa do nezaboravne monodrame, Nina je prepoznala svoju strast - glumu. No, nije to bilo odmah jasno. Šta ju je privuklo glumi, kako je to postao njen poziv i šta je zapravo bila njena unutrašnja inspiracija?
Tema o kojoj Nina često govori i kroz koju se mnoge žene prepoznaju, jeste mentalno zdravlje. Koliko je ono važno za nju i kako se nosimo sa pritiscima života u savremenom svijetu? Kako borba za samopouzdanje i suočavanje s vlastitim nesigurnostima, utiče na njen rad i život?
- Žene mi se mnogo javljaju nakon predstava i to me stvarno čini sretnom. Iako često sumnjam u sebe i preispitujem svoje sposobnosti, ove poruke i odgovori od publike vraćaju me u realnost. Pomažu mi da shvatim koliko je moj rad važan i da to što radim ima stvarnu vrijednost. Stalno se trudim da odgovorim i da gradim tu zajednicu jer mi je jako važno da ostanemo povezane, kazala je Nina.
U svojoj monodrami, Nina istražuje duboku unutrašnju potragu za samospoznajom i autentičnošću.
Kroz osobnu refleksiju o odrastanju, odnosu prema ženama u svom okruženju i pitanju samopouzdanja, ona razmatra univerzalne teme s kojima se svaka žena susreće. Kako se mijenjamo i kako naše reakcije, strahovi i želje oblikuju naš identitet?
- Od malena sam voljela promatrati žene u svom okruženju i pitati se odakle dolaze naše reakcije, strahovi i samopouzdanje. U monodrami, vraćam se tim pitanjima kroz vlastito odrastanje. Kao dijete, jedva sam čekala da postanem velika - da se šminkam, da nosim karmin i puder, da se oblačim kako želim. A danas, kao odrasla žena, jedva čekam da se povežem s malom Ninom. Pitam se, hoću li ikada biti potpuno svoja i zadovoljna sobom? Mislim da je to pitanje koje sebi postavlja svaka žena, kaže Nina.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Lidija Žigić, predsjednica Uprave NLB Banke, žena koja je pokazala da je sve moguće i da se sve može kad se hoće gošća je nove epizode podcasta Životna škola.
Lidija nam je ispričala svoju priču kako je odmah poslije srednje škole počela raditi jer zbog ratnih dešavanja nije bila u mogućnosti da upiše fakultet. Od 1993. godine uposlena je u međunarodnim organizacijama u Bosni i Hercegovini: Talijanski Konzorcij u BiH, UN World Food Program u Tuzli i USAID Business Finance na poziciji kreditnog referenta.
Kada je uvidjela da sa srednjom školom neće moći puno napredovati, upisuje Menadžment i ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, a potom i magistrira u Beogradu.
Dok se borila na poslovnim ljestvama za napredak, Lidija se borila i za potomstvo. Nakon nekoliko godina postaje i majka, a sa tim napredovanjem dolaze i ona na poslu.
Od 2003. godine aktivno je uposlena u bankarskom sektoru u Bosni i Hercegovini. Nakon 14 godina postaje predsjednica Uprave NLB Banke. Nedavno je Lidija dobila i prestižnu titulu Žena godine 2024 i Ladies In ambasadorica za 2025.
- Meni ni dan danas nije problem da kažem ja to ne znam, ne mogu sve znati. Danas sam predsjednica uprave, ali sigurno ne znam sve stvari, ni iz riska, ni iz finansija, ni iz marketinga, kao što to znaju raditi ljudi koji su se specijalizirali za to, govori Lidija i dodaje da danas ljudi sve više cijene kada kažeš da nešto ne znaš. Savršen primjer za to je IT sektor.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost 45. epizode podcasta (IN)Direkt je fudbalski putnik, bivši fudbaler Željezničara, danas menadžer, skaut i medijska ličnost - Nedo Turković.
Svoju priču počeo je u omladinskim kategorijama voljenog Željezničara, gdje je bio do 2009. godine. U potrazi za seniorskim minutama u naredne dvije sezone nastupa za sarajevskog niželigaša SAŠK Napredak.
- Ja kao vanredno studiram, međutim mene je u tim godinama vuklo da ću ja igrati za Želju i to je to. Znači ja ću igrati za Želju svim srcem i to bih ja ganjao do 35. godine. Kad se ne bi desilo, onda bih priznao poraz, otkriva nam Turković.
Pet godina nakon odlaska, Nedo se vraća u matični klub i tako ostvaruje svoj san. U plavom dresu sa brojem 9 Turković bilježi 23 nastupa, dva gola i pet asistencija.
Njegova profesionalna karijera tekla je od bosanskih premijerligaških terena u NK Travniku i FK Olimpiku, do susjednih i egzotičnijih liga širom Evrope, Azije i Bliskog istoka. Nastupao je za crnogorski FK Lovćen, slovenske Brežice, azerbejdžanski Shuvalan, kazahstanski Akzhayik, indijski Neroca, malteški Qormi, rumunske Turris Turnu Măgurele i Argeș Pitești, saudijski Al-Taqadom, te klubove u Bangladešu i Iraku.
Ukupno je promijenio 16 klubova u 12 različitih država na tri kontinenta, prikupljajući neprocjenjiva međunarodna iskustva, kulturne raznolikosti i fudbalske lekcije koje su ga formirale kako na terenu, tako i van njega.
U ovom dijelu razgovora s Nedom Turkovićem, osluhnućemo kako je izgledao život na putu, kako su ga oblikovali različiti fudbalski sistemi i mentaliteti te s kojim se izazovima nosio igrajući daleko od domovine. Razgovarat ćemo o periodima uspona i padova, o svemu onome što fudbal jeste - životna škola i globalni fenomen koji spaja ljude i kulture.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Dužnosnici HDZ-a Bosne i Hercegovine pisali su predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i evropskim liderima: traže zaštitu, jer su preglasani na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije. Problem im je usvajanje Zakona o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska, čija izgradnja bi konačno prekinula ovisnost naše zemlje o Rusiji. Teške optužbe iznijeli su na račun ambasadora Sjedinjenih Američkih Država Michaela Murphyja, ponavljajući praktično teze iznesene u pismu Haritage fondacije, koje se pojavilo uoči sjednice Parlamenta na kojoj je zakon zapravo ponovno usvojen sa 14 HDZ-ovih glasova protiv. HDZ grubo optužuje i Stranku demokratske akcije koja je zakon podržala. Podsjećanja radi, isti dokument zastupnici su aminovali prije tri godine, kada ga je SDA i predložila, a sada je praktično poboljšan amandmanima koje je inicirala Naša stranka uz konsultacije s ekspertima. Uz zakon je usvojen i zaključak, na prijedlog Maria Karamatića iz HSS-a, koji nalaže restukturiranje državne kompanije BH Gas, koju lider HDZ-a Dragan Čović želi zamijeniti svojom firmom.
S nama je u novoj epizodi Direktno sa Vildanom Selimbegović, šef Kluba SDA u federalnom Parlamentu, Mirsad Zaimović.
Osjeća li se krivim zbog optužbi iz HDZ-a? Kako dalje? Možemo li bez visokog predstavnika? Hoćemo li dočekati set fiskalnih zakona? Kako Vlada federalna vlada? Koji su planovi SDA?Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Sve napreduje - tehnologija, nauka, pa i medicina, ali nekako ljudi sve bolesniji. Čini se da nešto nije u redu - dijagnoze ili terapije. Šta to nije u redu, reći će nam fizikalni terapeut Aleksandar Miketa u novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu.
Aleksandar, rođeni banjolučanin, živi i radi u Rijeci gdje, zajedno sa suprugom, vodi Centar za promicanje zdravlja Miketa koji se primarno bavi rehabilitacijom, terapijom i treninzima. Upravo je on jedan od najvećih zagovarača da fizikalna i kineziterapija ne smiju biti odvojene ili posvađane.
Živimo duže, ali kakvim životom? Bolesniji smo, neispunjeniji, imamo hrpu tableta protiv bolova, a bolesti sve više, sve više dijeta i zdravije hrane, a mi sve deblji - nešto ne valja.
Gdje pravimo greške, ko treba vježbati, a ko ne? Zašto forsiramo djecu, a ne penzionere? Trebamo li sa 14 godina već biti profesionalci u nekom sportu, a život da nam stane sa odlaskom u penziju?
Koje su to dvije najjeftinije tablete? Vrijedimo li više ako smo bolesni?Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U kontru sa Draganom Markovinom dolazi nam Arma Tanović Branković, profesorica na Akademiji scenskih umjetnosti i prorektorica Univerziteta u Sarajevu.
Govorila je o svom angažmanu i glumačkom radu s mladim ljudima, o tome kako usklađuje sve obaveze i nedostaje li joj gluma.
Saznaćemo i kako je izgledalo snimanje serije "Znam kako dišeš" i o njenoj ulozi u toj seriji, koji su motivi mladih u Sarajevu koji upisuju studij glume i uspijevaju li živjeti od profesije.
Arma je pričala i o svojim naučnim putovanjima, o iskustvima u Francuskoj i Portugalu te o ideji Sarajeva kao univerzitetskog grada. Riječi je bilo i o njenom scenariju za snimanje serije o Sarajevu, o velikoj godišnjici Univerziteta i problemima u kojima se nalaze.
Nezaobilazna tema je bio i podcast kojeg je Arma vodila na Radio Sarajevu, njeno iskustvo u hraniteljstvu te o bolesti kćerke i razlozima zbog kojih drugačije gleda na život nakon svega.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Poslije djetinjstva u Mirkovcima, gimnazijskih i studentskih dana u Zagrebu, nezavršene filozofije, pokušaja “upadanja” na glumu, velikog uspjeha u stand up komediji, došao je red i na dolazak u naš studio. Mladi komičar Goran Vinčić Vinča, tačnije najmlađi komičar koji je rasprodao koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu i koji, svojom predstavom “Reci mi da se šališ”, razvlači osmijehe publici širom regiona i Evrope, gost je nove epizode podcasta Opet Laka.
Vinča nam je ispričao kako je bilo odrastati u kući punoj djece, o roditeljstvu i njegovim najvećim ljubavima - glumi i supruzi Miroslavi koju je osvojio u kostimu Batmana i postao vječiti superheroj.
Našeg voditelja je, naravno, zanimalo može li se živjeti od stand up-a.
- Znaš kako Louis C. K. kaže: “30 godina se bavim ovim poslom - pet godina ide super, ovih 25 je bilo za… neku stvar.”. Okej, zadnjih par godina stvarno dobro ide, ali ide i život, idu neplanirane stvari, nije to baš tako… Meni je super, nemam se šta žaliti, ali sve vrijeme pokušavam ići negdje više, dalje, na veći nivo dizati cijelu stvar. Ambicija gura čovjeka i pojede čovjeka. Konstantno sam nezadovoljan. Nezadovoljan sam sobom i svojom karijerom. Zaista sam nezadovoljan, ali to me gura. Sreća je sekunda, dvije, koliko sreća može uopšte trajati, ali pokušavam uspostaviti neki balans sa samim sobom i reći “Dobro, brate!”. Ponekad se okrenem da vidim šta je sve bilo, šta sam sve napravio i kao, okej. Kažu mi da sam seljačina, da imam prizeman humor, a jedan kolega mi je rekao da imam sindrom Aleksandre Prijović, ne znam šta to znači - kazao je Vinča.
Je li život postao u moru ili od ljubavi? Kako je Vinča uspio ubijediti Laku da je ipak religiozan, a da toga nije ni svjestan? Kako je Laka uspio ubijediti Vinču da je dobar čovjek, iako se ne smatra takvim?
O licemjerstvu, vaspitanju i o tome kako ga je jedan neuspjeh naveo da postane jedan od najboljih stand up komičara na ovim prostorima, između ostalog, razgovaraju Vinča i Laka u novoj epizodi podcasta Opet LakaSupport the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Marko Babić, arhitekta i pisac, za mnoge, simbol borbe, nade, snage i inspiracije. Za Tinu Biloglav, Marko je bio ljubav njenog života, partner, otac njihove djece, Tonke i Luce, i neko ko je nesebično vjerovao u mogućnost da iz svakog gubitka izvuče nešto pozitivno.
Kako je nositi se sa gubitkom voljenog čovjeka, partnera, oca?
U novoj Oslobođenoj razgovaramo s Tinom Biloglav koja se morala suočiti s gubitkom, ali koja je kroz gubitak voljenog partnera, naučila kako da se nosi s tugom i kako da da sebi prostor za bol. Govorimo o procesu tugovanja, ali i o tome kako, unatoč što život nameće teške situacije, snaga žene u krizama ne znači samo biti jaka, već i dopustiti sebi da osjetiš, oporaviš se i naučiš iz svega što se dogodilo.
- Marko je često govorio da sam njegova stijena, a sada, kroz sve što sam prošla, moram priznati da sam stvarno bila prisiljena postati ta stijena, ne samo za njega, već i za našu djecu. Kad se dogodi smrt voljene osobe, moraš zbog njih biti jak. U početku, nosi te adrenalin - želiš zaštititi djecu, ispuniti im želje, pružiti im normalnost, sve ono što su oni očekivali. Iako sam možda potisnula svoje emocije da bih ih zaštitila, shvatila sam da ne mogu zauvijek bježati. Tri mjeseca nakon Markove smrti, svaku noć sam bila budna, sanjala ga kako umire, kaže Tina.
Ipak, svaka Tinina riječ odražava snagu, ljubav i odlučnost da nastavi širenje pozitivnog utjecaja na ljude, čak i nakon Markove smrti.
- Kada se ta smrt dogodila, nisam željela da sve stane. Htjela sam da i dalje nastavi dobro djelovati na ljude. Osjećam kao da je dio njega još uvijek tu. To sam osjetila odmah, već u tom prvom tjednu. Taj prvi tjedan sam napravila nevjerojatne stvari. Organizacija sprovoda, snaga koju sam tada osjetila - bila je nevjerojatna. Da mi je neko prije dvije godine rekao da ću pričati pred kamerama, opuštena kao sada, ne bih mu vjerovala. On je bio nešto posebno. Doslovno osjećam kao da on živi kroz mene i to mi je lijepo. Neću dopustiti da rak odnese dva života, ako oboje možemo živjeti kroz mene, naglašava Tina.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost 44. epizode podcasta (IN)Direkt je bivši bosanskohercegovački reprezentativac i fudbalski putnik s bogatim međunarodnim iskustvom - Darko Maletić.
Svoju fudbalsku priču započeo je u matičnom Borcu iz Banje Luke, gdje je već kao mladi igrač skrenuo pažnju na sebe. Njegova karijera potom ga vodi u inostranstvo, pa tako nastupa za bečki Rapid, slovensko Celje te ruske klubove Zenit Sankt Peterburg i Šinnik Jaroslavl. Oprobao se i u Rumuniji (Vaslui) odakle odlazi u velikana, beogradskog Partizana sa kojim osvaja duplu krunu.
Svoju priču nastavio je u njemačkom TuS Koblenzu, a po povratku u domovinu ponovo oblači dres Borca. Nakon angažmana u kazahstanskim klubovima Aktobe i Irtysh Pavlodar dolazi u Velež u Mostar. Tu igra tokom tri sezone i oblači kapitensku traku. Karijeru zaključuje tamo gdje je i započeo, u dresu voljenog Borca. Ukupno je u profesionalnoj karijeri zabilježio preko 300 nastupa i 24 pogotka.
Na reprezentativnom nivou, Maletić je za Bosnu i Hercegovinu odigrao 18 utakmica i postigao jedan gol.
- Ta utakmica u Albaniji je bila pritisak neviđen. U slučaju negativnog rezultata mi bi ispali iz trke. Znam da je i selektor Sušić bio pod pritiskom. Došla je utakmica, mučenje prvo poluvrijeme. Medunjanin, onaj gol, 1:0. Međutim, idalje to nije bilo sigurica. Otvori se ona kontra, presjekao sam, Misimović meni dodaje. Vidio sam Zlatana tamo, ali ne dodajem sad nikome, rekao sam sebi. Poslije smo razgovarali, rekoh prešla preko noge… Možda je golman očekivao da ću dodati, rekoh nema dodavanja ni pod koju cijenu, prisjeća se Maletić.
Debitovao je 2007. godine, a posljednji nastup upisao je 2012. protiv fudbalske sile Brazila. Njegov doprinos nacionalnom timu ostaje upisan kao dio jedne generacije koja je gradila temelje budućih uspjeha bh. fudbala.
Nakon aktivne igračke karijere, Maletić se posvetio trenerskom pozivu. Vodio je FK Laktaše, FK Ljubić Prnjavor i FK Slobodu Mrkonjić Grad, a od ove godine preuzeo je kormilo Željezničara iz Banje Luke. Time nastavlja svoju misiju u domaćem fudbalu, ovaj put sa trenerske klupe, dijeleći svoje iskustvo i znanje s mlađim generacijama i doprinoseći daljemSupport the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Sarajevo se posljednjih dana priprema za predstojeće božićne i novogodišnje praznike. Grad dobija svečarsko ruho, trgovi i parkovi se popunjavaju zimskim ugođajima, u centru grada je otvoren praznični market na tri lokacije - osim klizališta dobili smo gurmansku oazu i zimsku bajku, zima se slavi i na Vilsonovom šetalištu, a doček 2025. će potrajati dva dana. Glavni grad Bosne i Hercegovine je upravo zbog ovakvih događaja - po izboru čitatelja National Geographica - proglašen svjetskom top destinacijom za narednu godinu. No, koliko god to dobro zvuči, Sarajlijama nije baš lako: u gradu je saobraćajni kolaps koji naprosto ne prestaje, čitava jedna općina ima problem s grijanjem, brojna su neispunjena obećanja, a nedavno smo svjedočili i prilično javnoj ministarskoj svađi.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović premijer Vlade Sarajevskog kantona Nihad Uk.
Gužve su očajne: kada se možemo nadati normalizaciji saobraćaja? Šta je s prostornim planom? U zadnje vrijeme se često spominje i kompletna nova Vlada: da li je to zaista u opticaju?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom je Hako Duljević, građevinar koji, kako kaže, ne radi ono što voli, ali je zavolio ono što radi. Potekao je sa Peštera, mjesto Međugor, koje je ostavilo veliki utjecaj na njegov čitav život, pa stoga ne čudi ni činjenica da je naslov njegove prve knjige upravo “Međugorac sa Peštera“.
Sa Amirom Vukom Zecom razgovara o tome zašto je baš on dobio ime po rahmetli djedu koji je likvidiran 1943. godine. Govorio je o svemu - o djetinjstvu, školovanju, stasavanju u mladića koji je sa 20 godina otišao da radi u Njemačku i zašto je prije 25 godina odlučio pokrenuti posao u Sarajevu.
Danas, sa bratom Elvirom, uspješno vodi poznatu građevinsku kompaniju "Duljević" i sa ponosom ističe činjenicu da u njihovoj firmi rade ljudi iz cijelog regiona, svih nacionalnosti i generacija.
Koliko je Hako zanimljiv gost, govori i činjenica da je njegovu prvu knjigu “Međugorac sa Peštera“ reditelj Josip Pejaković odlučio pretvoriti u dokumentarni film “Hako” koji je svjetsku premijeru doživio na 71. Martovskom festivalu u Beogradu, ove godine, a bh. premijeru je imao u aprilu u Narodnom pozorištu u Sarajevu.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Mlada srbijanska glumica, belučijevske ljepote koja u posljednje vrijeme uživa u pažnji javnosti, a sve zahvaljujući svom beskrajnom talentu koji pokazuje kroz imitacije koje rado dijeli na svojim društvenim mrežama, a ponajviše svojom maestralnom glumom u hit monodrami “NINA?” za koju je na nedavnom Međunarodnom festivalu malih scena i monodrama u Istočnom Sarajevu, osvojila nagradu za najbolju glumicu te nagradu publike za najbolju monodramu.
Njeno ime je Nikolina Vujević, sa “e” (ne sa “o”) u prezimenu i upravo ona je gošća nove epizode vašeg omlijenog podcasta. Znamo da je ovog petka, petak 13., ali da odmah raščistimo - bez obzira na bilo kakvu vrstu sujevjerja koje imate, na petak 13. se valja gledati Opet Laka.
Dva američka “povratnika” pronašli su mnoštvo tema za razgovor, pokušali odgovoriti na pitanje šta je umjetnost, a šta ne, objasnili zašto je bolje biti “sam svoj gazda” i šta je to što novac zaista kupuje, a Nikolina nam je ispričala kako je uopšte dospjela u Ameriku i šta je navelo da, barem na kratko, ode iz svoje zemlje.
- Poslije treće godine fakulteta, bilo mi je muka i od akademije, i od glume, od Balkana i rekoh idem ja negdje da malo vidim svijeta, idem malo da odletim i tako sam preko jednog programa otišla u Ameriku i radila na nekom ostrvu, gledala sam da odem na neko mjesto gdje nema mnogo naših. Čistila sam kupatila, radila kao konobarica, svašta, radila sam više poslova. Sa akademije je bilo jako teško otići na taj program jer moji ispiti ne zavise samo od mene, imam klasu od koje zavisim i zbog toga nisam imala toliko vremena za putovanja, ali sam posjetila Njujork. Tih sedam dana u Njujorku mi je promijenilo život. Iskoristila sam priliku i otišla na Brodvej da pogledam moj omiljeni mjuzikl “Čikago”, ispričala je Nikolina.
Međutim, povratak u realni život, nakon “američkog sna”, nije bio jednostavan.
- Sa Menhetna sam se vratila u Novi Sad, pala u depresiju i uzela da napravim monodramu. Jako je to veliki šok, zato što tako mlad dođeš u situaciju da radiš, a da si za to jako dobro plaćen i vidiš neke pare koje nikada u životu nisi vidio, odjednom. Ima to svoje, nije bilo lagano u tim kup
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Zagađenost zraka u Bosni i Hercegovini postaje sve ozbiljniji problem, ali alarmantni rezultati često prolaze nezapaženo. Zrak koji udišemo direktno ugrožava naše zdravlje, a sistem reaguje sporo. Ovaj put, razgovarali smo s pulmologom Edom Selimićem i prof. dr. Samirom Lemešom, koji nude stručna mišljenja i savjete o tome kako zagađeni zrak utiče na naše zdravlje, koji su glavni uzroci zagađenja i šta možemo učiniti da se zaštitimo.
Sa sastavom koji uključuje metan, azotne i sumporne okside te druge štetne komponente, zemni plin može imati ozbiljan utjecaj na zdravlje, a njegovo sagorijevanje doprinosi stvaranju kiselih kiša koje uništavaju okoliš.
- Ono što udahnete, krvlju se raznosi do svih organa. Zemni gas, koji se decenijama predstavljao kao siguran i ekološki prihvatljiv izvor energije, u stvarnosti nosi brojne skrivene opasnosti. Metan, koji je ključna komponenta zemnog gasa, čak je 80 puta štetniji od ugljen-dioksida, dok njegov sagorjeli oblik oslobađa opasne azotne i sumporne okside, koji imaju poguban utjecaj na ljudska pluća. Uz to, plinovi koji cure iz kućanskih aparata kao što su plinski štednjaci, mogu puštati metan u atmosferu, što direktno doprinosi lošoj kvaliteti zraka. Kisele kiše, koje se formiraju kada ti oksidi reaguju sa vodom u atmosferi, već ozbiljno ugrožavaju ekosisteme širom Evrope. Za PM čestice koje su u zraku postoji rješenje u vidu filtera, kaže pulmolog Selimić.
Dok se u BiH nastavljaju rasprave o izgradnji novih hidroelektrana, profesor Lemeš upozorava na njihove negativne posljedice.
- Zrak jeste zagađen u mnogim gradovima u BiH, ali različit je sastav tog zagađenja, zato što recimo u Zenici i u Lukavcu imate industrijsko zagađenje, zato što većina tih zagađujućih materija dolazi iz industrije. U Sarajevu, recimo, imate problem kućnih ložišta. Većina zagađenja zraka dolazi sagorijevanjem ili uglja, ili lošeg drveta koje ima visok stepen vlage ili spaljivanjem otpada. Ljudi zaista svašta lože i to su nekontrolirani izvori koji su jako nisko. Dakle, na nekih 5-10 metara visine imate puno izvora, a dodatni problem predstavlja geografija. Mi ne bismo smjeli ništa sagorijevati, obzirom na n
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novu epizodu podcasta Životna škola stiže nam jedan od najbogatijih ljudi u našoj zemlji - Izudin Ahmetlić, poduzetnik i vlasnik HIFA OIL grupacije, jedne od najvećih distributera i proizvođača nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. Za sebe kaže da možda nije krupna riba, ali je zato jako brza riba koja se zna pretvoriti u piranu kada je biznis u pitanju.
Ahmetlić je zajedno sa braćom sebe osudio na uspjeh i upravo to je i postigao. HIFA-OIL je danas jedna od najuspješnijih poslovnih grupacija novijeg doba BiH i trenutno u sklopu grupacije posluje 20 kompanija koje djeluju širom BiH, ali i na teritoriji Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Njemačke i Nizozemske. Kompanije u okviru HIFA OIL grupacije trenutno zapošljavaju 1. 020 zaposlenika i dosegle su godišnji prometviše od milijardu i dvije stotine miliona KM.
Basnoslovne brojke, a sve je, kaže Ahmetlić, krenulo od 6. 600 KM i sa jednim čovjekom. Pod njegovim vođstvom, kompanija je postala lider. Prilagođavao se tržištu, uvodio inovacije u poslovnim procesima i u dugoročnu održivost. A ono što je zanimljivo, jeste da se njegov poslovni pristup temelji na odgovornosti prema zajednici, što uključuje ulaganje u društveno korisne projekte i inicijative koje doprinose razvoju lokalnih zajednica. Poznat je po svom humanitarnom angažmanu i zalaganju za razvoj mladih preduzetnika i profesionalaca.
Smatra Ahmetlić da nam je potrebno što više timova, mladih ljudi i što manje odlazaka, a više povrataka.
- Bosna i Hercegovina čeka svoje heroje iz inostranstva, sa njima smo mnogo jači i siguran sam da će učestvovati u privrednim utakmicama u ovoj državi, kazao je Ahmetlić.
A na pitanje šta ga motiviše da i dalje tako strastveno radi i stalno iznalazi nove projekte i proizvode Ahmetlić kaže da je jednostavno naučen na ozbiljan rad.
- To me čini sretnim. Kunem vam se, nekada nije bitan ni ekonomski efekat uopšte - ja moram da radim. Imam potrebu da moram da radim, da stvaram novu vrijednost. Taj poriv je nešto što vi ne možete ugasiti. Možda bih bio i problematičan da nemam toliko posla. Naučen sam da radim, jako sam disciplinovan - ja sam vojnik ekonomije. Hoć
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost 43. epizode podcasta (IN)Direkt je Zijad Švrakić, istaknuti fudbalski stručnjak sa bogatom igračkom karijerom. Svoju fudbalsku priču započeo je u FK Sarajevo, gdje je prošao omladinsku školu i debitovao za prvi tim 1979. godine.
- To je bio najveći uspjeh u mom životu. Kao dijete sam bio navijač. Prvu utakmicu koju sam gledao bila je Sarajevo - Manchester United i onda sam počeo da idem na utakmice. Željo jedne nedjelje, Sarajevo druge, ali Sarajevo je za mene bilo… Ne znam kako. Nikad me niko nije vodio, moja mati nije imala pojma o sportu, rastao sam bez oca. Kad sam primljen, to je bilo… A kako sam došao da budem navijač Sarajeva i to ne znam. U mojoj ulici, moja raja, nisu ljudi bili nešto usmjereni prema tome. Ali mene je put nekako odveo do Koševa i meni je Sarajevo, od tad pa do ovih doba, centar svijeta, prisjetio se Zijad svojih početaka.
U dresu Sarajeva, preuzevši čuveni broj sedam Safeta Sušića, postao je važan dio tima koji je 1985. godine osvojio titulu prvaka Jugoslavije. Njegova brzina i tehnika donijele su mu status jedne od ključnih figura kluba. Profesionalni put ga je kasnije odveo u Tursku, gdje je igrao za Adana Demirspor, Galatasaray, Ankaragücü i Karşıyaku, u kojoj je postao jedan od prvih stranih kapitena u historiji turskog prvenstva. Fudbalsku karijeru završio je na Malti, nastupajući za Rabat Ajax.
Na reprezentativnom planu, Švrakić je bio član selekcije Jugoslavije, za koju je nastupio četiri puta, a svoj debi zabilježio je u utakmici protiv Zapadne Njemačke 1983. godine.
Trenerski put započeo je na Malti, gdje je vodio Rabat Ajax i Florianu. Nastavio je u Kuvajtu, preuzimajući ekipe Al-Jahra i Al-Salmiya, gdje je stekao reputaciju trenera koji zna izvući maksimum iz svojih ekipa. Nakon Kuvajta, karijeru je nastavio u Omanu, vodeći Al-Seeb i Sur SC, timove koje je svojim znanjem i pristupom podigao na viši nivo.Švrakić nam je pričao o majstorima poput Safeta Sušića, Edhema Šljive, Kelija i drugih. Dotakli smo se jugoslovenske lige, klubova, utakmica i brojnih anegdota iz tog perioda. Nezaobilazna tema je bio njegov odlazak u Tursku, igre u Adani i potpis za Galatasaray. Razgovarali smo o
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
- Mostrar más
