Episodit
-
Taj je poluotok jedan od opasnijih dijelova svijeta. Podijeljen je na dvije države koje su formalno u stanju rata od 1950. godine. Napeto primirje sklopljeno 1953. između te dvije države prekidaju okršaji na granici, postavljanje bombi u putničke zrakoplove, pokušaji ubojstava predsjednika, kibernetički napadi u kojima se otimaju goleme svote novca. Država na sjeveru tog poluotoka postala je nuklearna sila naoružana interkontinentalnim raketama, država na jugu jedna je od najrazvijenijih zemalja svijetu. Zašto je taj poluotok tako opasno mjesto? Do kada će on biti takav? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
-
Marco Polo napisao je da je ima puno, da nije za jelo te da je dobra za osvjetljavanje i liječenje šuge kod deva. Stoljećima se skupljala u jamama, krajem 19. stoljeća počelo se bušiti u potrazi za njom.
Zbog nje je sagrađen i prvi tanker. Kada se sagradila željeznička pruga Batumi-Baku svijet, posebno Europa, počeo je razvijati svoju ovisnost o njoj. Zbog nje je Adolf Hitler mijenjao ratne planove.
Dan danas zbog nje trese se svijet. O čemu je riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Puuttuva jakso?
-
Marco Polo napisao je da je ima puno, da nije za jelo te da je dobra za osvjetljavanje i liječenje šuge kod deva. Stoljećima se skupljala u jamama, krajem 19. stoljeća počelo se bušiti u potrazi za njom.
Zbog nje je sagrađen i prvi tanker. Kada se sagradila željeznička pruga Batumi-Baku svijet, posebno Europa, počeo je razvijati svoju ovisnost o njoj. Zbog nje je Adolf Hitler mijenjao ratne planove.
Dan danas zbog nje trese se svijet. O čemu je riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Marco Polo napisao je da je ima puno, da nije za jelo te da je dobra za osvjetljavanje i liječenje šuge kod deva. Stoljećima se sakupljala u jamama, krajem 19. stoljeća počelo se bušiti u potrazi za njom.
Zbog nje je sagrađen prvi tanker. Kada se sagrađena željeznička pruga Batumi-Baku svijet, posebno Europa, počeo je razvijati svoju ovisnost o njoj. Zbog nje je Adolf Hitler mijenjao ratne planove.
Dan danas zbog nje trese se svijet. O čemu je riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Očuha su mu ubili kada mu je bilo 18 godina. Prvo je protiv sebe imao očuhove ubojice, onda i najbližeg suradnika svog očuha. Sve ih je pobijedio i kao samovladar zavladao Rimom i cijelim Sredozemljem.
Za sebe je jednom rekao: Zatekao sam Rim od opeka, ostavljam ga od mramora. Taj pothvat povjesničar Ronald Syme nazvao je „rimskom revolucijom“. Što se dogodilo u toj revoluciji?
Kako je taj mladić koji je u 18. ostao bez moćnog očuha uspio sve to napraviti. Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Očuha su mu ubili kada mu je bilo 18 godina. Prvo je protiv sebe imao očuhove ubojice, onda i najbližeg suradnika svog očuha. Sve ih je pobijedio i kao samovladar zavladao Rimom i cijelim Sredozemljem.
Za sebe je jednom rekao: Zatekao sam Rim od opeka, ostavljam ga od mramora. Taj pothvat povjesničar Ronald Syme nazvao je „rimskom revolucijom“. Što se dogodilo u toj revoluciji?
Kako je taj mladić koji je u 18. ostao bez moćnog očuha uspio sve to napraviti. Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Očuha su mu ubili kada mu je bilo 18 godina. Prvo je protiv sebe imao očuhove ubojice, onda i najbližeg suradnika svog očuha. Sve ih je pobijedio i kao samovladar zavladao Rimom i cijelim Sredozemljem.
Za sebe je jednom rekao: Zatekao sam Rim od opeka, ostavljam ga od mramora. Taj pothvat povjesničar Ronald Syme nazvao je „rimskom revolucijom“. Što se dogodilo u toj revoluciji?
Kako je taj mladić koji je u 18. ostao bez moćnog očuha uspio sve to napraviti. Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
U svom postojanju Jugoslavija ih je donijela tri. Prvi i drugi su joj promijenili ime, treći joj nije mijenjao ime, ali je sve drugo skoro promijenio.
Prvi je bio najkraći i najjasnije pisan, zadnji je bio jedan od najdužih na svijetu i teško razumljiv. Prvo je bio kopija sovjetskog uzora, zadnji originalno djelo za koji kažu da je pridonio i njezinom raspadu.
O čemu je riječ? Zašto ih je bilo toliko mnogo? Zašto je onaj zadnji iz 1974. bio tako važan? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
U svom postojanju Jugoslavija ih je donijela tri. Prvi i drugi su joj promijenili ime, treći joj nije mijenjao ime, ali je sve drugo skoro promijenio.
Prvi je bio najkraći i najjasnije pisan, zadnji je bio jedan od najdužih na svijetu i teško razumljiv. Prvo je bio kopija sovjetskog uzora, zadnji originalno djelo za koji kažu da je pridonio i njezinom raspadu.
O čemu je riječ? Zašto ih je bilo toliko mnogo? Zašto je onaj zadnji iz 1974. bio tako važan? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
U svom postojanju Jugoslavija ih je donijela tri. Prvi i drugi su joj promijenili ime. Treći joj nije mijenjao ime, ali je skoro sve drugo promijenio.
Prvi je bio najkraći i najjasnije pisan, zadnji je bio jedan od najdužih na svijetu i teško razumljiv. Prvo je bio kopija sovjetskog uzora, zadnji originalno djelo za koje kažu da je pridonio i njezinom raspadu.
O čemu je riječ? Zašto ih je bilo toliko mnogo? Zašto je onaj zadnji iz 1974. bio tako važan? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Veliki kormilar smatrao je da svaka obitelj mora imati bicikl, radio, sat i šivaći stroj. Vrhovni vođa koji je naslijedio Velikog kormilara smatrao je da obitelji zaslužuju bolji život i zadao je nove standarde dobrog života obitelji: televizor u boji, hladnjak, stereo uređaj, kamera, motocikl, garnitura namještaja, stroj za pranje rublja i električni ventilator. Da bi se to postiglo zemlja kojom je vladao morala je u dvadeset godina učetverostručiti bruto nacionalni proizvod. On i njegovi nasljednici uspjeli su ostvariti taj cilj. Kako im je to uspjelo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
-
Veliki kormilar smatrao je da svaka obitelj mora imati bicikl, radio, sat i šivaći stroj. Vrhovni vođa koji je naslijedio Velikog kormilara smatrao je da obitelji zaslužuju bolji život i zadao je nove standarde dobrog života obitelji: televizor u boji, hladnjak, stereo uređaj, kamera, motocikl, garnitura namještaja, stroj za pranje rublja i električni ventilator. Da bi se to postiglo zemlja kojom je vladao morala je u dvadeset godina učetverostručiti bruto nacionalni proizvod. On i njegovi nasljednici uspjeli su ostvariti taj cilj. Kako im je to uspjelo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
-
Veliki kormilar smatrao je da svaka obitelj mora imati bicikl, radio, sat i šivaći stroj. Vrhovni vođa koji je naslijedio Velikog kormilara smatrao je da obitelji zaslužuju bolji život i zadao je nove standarde dobrog života obitelji: televizor u boji, hladnjak, stereo uređaj, kamera, motocikl, garnitura namještaja, stroj za pranje rublja i električni ventilator. Da bi se to postiglo zemlja kojom je vladao morala je u dvadeset godina učetverostručiti bruto nacionalni proizvod. On i njegovi nasljednici uspjeli su ostvariti taj cilj. Kako im je to uspjelo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
-
Veliki kormilar smatrao je da svaka obitelj mora imati bicikl, radio, sat i šivaći stroj. Vrhovni vođa koji je naslijedio Velikog kormilara smatrao je da obitelji zaslužuju bolji život i zadao je nove standarde dobrog života obitelji: televizor u boji, hladnjak, stereo uređaj, kamera, motocikl, garnitura namještaja, stroj za pranje rublja i električni ventilator. Da bi se to postiglo zemlja kojom je vladao morala je u dvadeset godina učetverostručiti bruto nacionalni proizvod. On i njegovi nasljednici uspjeli su ostvariti taj cilj. Kako im je to uspjelo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
-
Dosad ih je bilo 46, uskoro će izbor i 47. U svojoj osobi ujedinjuju državnog poglavara i predsjednika vlade.
Nekad su ih nazivali kraljevima po svemu, osim po imenu. Biraju se za demokraciju na krajnje čudan način: ne biraju izravno birači na izborima, već osobe koje se nazivaju elektorima.
Tko su oni i zašto se tako biraju? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Dosad ih je bilo 46, uskoro će izbor i 47. U svojoj osobi ujedinjuju i državnog poglavara i predsjednika vlade.
Nekad su ih nazivali kraljevima po svemu, osim po imenu. Biraju se za demokraciju na krajnje čudan način: ne biraju ih birači na izborima, već osobe koje se nazivaju elektorima.
Tko su oni i zašto se tako biraju? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički.
Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje se rade zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije.
Zbog nje se ponekad dodatno ograničavaju prava građana.
Zašto se zbog nje rade sve te stvari? Zašto je ona tako vrijedna? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički.
Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje se rade zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije.
Zbog nje se ponekad dodatno ograničavaju prava građana.
Zašto se zbog nje rade sve te stvari? Zašto je ona tako vrijedna? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički.
Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje rade se zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije.
Zbog nje ponekad se dodatno ograničavaju prava građana. Zašto se zbog nje rade sve te stvari? Zašto je ona tako vrijedna? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Poslušajte u sljedećih nekoliko Povijesti četvrtkom.
- Näytä enemmän
