Episoder
-
Send us a text
U 58. epizodi (IN)Direkt podcasta ugostili smo jednog od pionira bosanskohercegovačke reprezentacije - Vlatka Glavaša. Rođen 2. septembra 1962. godine u Bugojnu, Glavaš je prve fudbalske korake napravio u matičnoj Iskri, gdje je gotovo desetljeće nosio dres u tadašnjoj Drugoj saveznoj ligi Jugoslavije.
Karijera ga potom vodi u Njemačku, u Rot-Weiss Essen i Wuppertaler SV, a najveći trag ostavlja u Fortuni Düsseldorf, s kojom prolazi put od treće lige, preko 2. Bundeslige. U sezoni 1995./'96. debitovao je u Bundesligi i nastupio 25 puta za Fortunu, postigavši dva gola, a svoj bogati igrački staž okončao je simbolično 2000. godine, oproštajnom utakmicom protiv reprezentacije Svijeta u Sarajevu.
U dresu reprezentacije Bosne i Hercegovine, Glavaš je od 1994. do 1997. godine bio jedan od ključnih igrača i dao nemjerljiv doprinos u stvaranju novog državnog tima. Njegovo iskustvo u zahtjevnim evropskim ligama, kao i nesalomivi duh na terenu, pomogli su u afirmaciji prvih poslijeratnih bh. selekcija.
- Taj ponos i tu privilegiju nije imao svako. Ja sam veoma ponosan na to da sam imao priliku iz moje Iskre i klubova u kojim sam igrao, od Essena, Wuppertala, Fortune, da imam privilegiju i čast u postojanju i osnivanju Nogometnog/Fudbalskog Saveza Bosne i Hercegovine. Takvu privilegiju da igraš za svoju zemlju u nastanku je nešto što mi daje za pravo da kažem da je jedno kad gledaš utakmicu reprezentacije i slušaš himnu, ali biti na terenu i predvoditi reprezentaciju je nešto posebno, otkriva Vlatko Glavaš.
Trenerski angažmani vodili su ga kroz brojne klubove u BiH i inostranstvu, a bio je i trener u A reprezentaciji Bosne i Hercegovine, te kasnije pomoćnik selektora. Pored toga, Vlatko Glavaš danas djeluje i kao poslanik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gdje se bori za napredak bosanskohercegovačkog sporta i društva u cjelini.
U ovoj epizodi, saznajte kako je izgledao njegov fudbalski put od početaka u Iskri, decenije igranja u Drugoj Saveznoj ligi pa sve do Bundeslige i reprezentacije. Otkrio nam je kako je završio u Njemačkoj, šta mu je reka
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Milorad Dodik se - prije koji dan - u Zvorniku pojavio u pratnji do zuba naoružanih specijalaca, Nenad Stevandić likuje što je iz Beograda do Zalužana promijenio nekoliko prevoznih sredstava, a granicu prešetao u Malom Zvorniku, Radovan Višković se najbolje osjeća u Banjoj Luci, na čijim je ulicama upadljivo povećan broj policajaca. Za ovim trojcem je raspisana centralna potjernica jer su se odbili odazvati pozivu državnog Tužiteljstva koje protiv njih vodi istragu zbog sumnje da su izvršili krivično djelo - napad na ustavni poredak.
Premijer Vlade Republike Srpske, predsjednik Narodne skupštine i entitetski predsjednik su zajedničkim snagama - predlaganjem, iniciranjem usvajanja i potpisivanjem ukaza o entitetskim zakonima kojima se zabranjuje rad državnih institucija, Tužiteljstva Bosne i Hercegovina, Suda Bosne i Herecegovine, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, te sigurnosnih agencija na prostoru ove administrativne jedinice - krenuli u avanturu secesije, koju žele dodatno opečatiti novim entitetskim sustavom koji na svojim počecima uvažava Dejtonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine, a negdje pri kraju govori o stvaranju entitetske vojske i mogućnostima njezina ujedinjenja - kao i entiteta - sa državom Srbijom.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović advokat, univerzitetski profesor i vrsni poznavatelj ustavnog prava dr. Nedim Ademović.
Kako definira aktualnu krizu u Bosni i Hercegovini? Šta se želi postići - pravna nesigurnost, destabilizacija zemlje ili naprosto anarhija?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Mangler du episoder?
-
Send us a text
Adnan Muminović, ekonomista, edukator i društveni kritičar, rođen je 1987. godine u Sarajevu - i kako sam ističe, prekasno za jugonostalgiju, a isuviše rano da bi slijepo volio svijet i društvo u kojem živi, gost je O prostoru sa Zecom i Vukom.
Ovaj optimista, ne iz uvjerenja, nego po izboru, diplomirao je i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, gdje trenutno radi kao docent. Kao Chevening stipendista, magistrirao je socijalnu psihologiju na London School of Economics and Political Science. Radio je kao ekonomski savjetnik za mnoge lokalne i međunarodne institucije. Autor je inkrementalno.blog koji je pokrenuo u ljeto 2019. godine i, i dalje govori da je to vjerovatno najhrabrija stvar koju je ikada uradio i to iz želje da u ljudima probudi radoznalost i želju za čitanjem jer je čitanje beskrajno važno.
- Postao sam opsjednut pitanjem rizika i razvio tu misao, u kojem mi kao društvo strašno izbjegava rizik. Samo sigurica, ne talasaj i nek' ne puca. Sve to ima svoju genezu koja je prirodna i razumljiva. Koju god poru života da pšogledate vidjet ćete koliko je rizik važan i koliko je bolan njegov nedostatak. Svako zdravo društvo zahtjeva određenu dozu rizika, mi toga nemamo. Možda najbolji dokaz da nemamo, je da pitate mlade ljude šta bi željeli da rade u ovoj državi. Postoje podaci koji govore da bi oni voljeli da rade u javnom sektoru u državnim preduzećima. To je nestvarno. Svugdje u svijetu mladi žele u garaži nešto da pokrenu, da programiraju, a kod nas žele posao u državnim preduzećima. Bez rizika nemate ni ekonomskog razvoja, kaže Adnan.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Kod našeg Elvira Lakovića, zakletog slobodnjaka, feministe i čovjeka potpuno neopterećenog bilo kakvom vrstom formi koje se u našem društvu “podrazumijevaju”, ovog petka stiže Ana Poznanović, svestrana umjetnica poznata po radu u glumi, komediji i književnosti, koja kroz svoje djelovanje istražuje izazove i iskustva savremene žene u potrazi za ljubavlju i samoprihvatanjem.
Svoja iskustva, na daskama koje život znače, Ana dijeli sa širokim auditorijumom i to kroz monodramu “Ako sam žena nisam konj”, koja je pronašla put do srca publike širom regiona, Evrope, pa čak i daleke Australije gdje je nedavno imala turneju. Ana je i autorica romana “Vrati se mami, siso” u kojem kroz humor i iskrenost oslikava izazove s kojima se suočavaju žene danas.
Baš kao i glavna junakinja romana, Hana, Ana je “objavila rat” društvu koje joj stvara pritisak da se uda i skrasi, pa je u razgovoru sa Lakom podijelila nešto neobično.
- Kad sam bila u Australiji, na aerodromu je bila neka akcija za pomoć životinjama. Za neku malu sumu kupiš narukvicu i novac od prodaje ode rezervatu u kome su slonovi i sad kad me na slavi pitaju kad će muž i djeca, ja im kažem: “Usvojila sam slona!”. Neka se malo donosi voda i šećer familiji. Slon ima i ime, Najsula. Ja sam ponosna mama Najsule i sad kad me pitaju gdje ti je mala, ja kažem: “Eno je na školovanju u inostranstvu.”. Sljedeće godine upisujem je na balet, pa strani jezik, kao i svaki roditelj, šaljivo je ispričala Ana.
Ovu Beograđanku, hercegovačkih korijena, slučajno rođenu u Užicu, ljubav bez happy enda zauvijek je povezala sa Sarajevom, ali bez loših završetaka, kaže, komedije ne bi ni bilo. Priznaje kako na putu pronalaska “onog pravog” žena doživi sve i svašta.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novoj epizodi Oslobođene o kuhanju i životnom zakuhavanju! Naš gost je Vjekoslav Kramer, naš prvi i najpoznatiji TV kuhar, čovjek britkog uma i bez dlake na jeziku. Iako je široj javnosti poznat po kulinarskim emisijama, sada ćemo ga upoznati iz druge perspektive.
Vjeko, poznat po svom optimizmu i iskrenosti, osvrnut će se na važnost prijateljstva u životu svakog pojedinca. S Brankicom će pričati o tome koliko je važno imati ljude koji nas, ne samo podržavaju, već nas i vode u pravom smjeru kad to najviše trebamo?
- Prijatelji su užasno važni. Ne samo kao podrška u dobrim vremenima, nego i kao ta kritična crta koju ne smijemo prijeći. Bez prijatelja koji nas guraju da budemo bolji, koji nas podsjećaju na ono što vrijedi, život bi bio puno teži. Bez obzira na uspjehe ili padove, pravi prijatelji nas neće nikad gledati kroz prizmu onoga što smo postigli, već kroz ono što jesmo i zato sam zahvalan što imam takve ljude oko sebe, kazao nam je Vjeko.
Prije 13 godina se prvi u BiH javno deklarisao kao homoseksualac. Kako je ta odluka utjecala na njegov život i karijeru? Koji je to trenutak prelomio sve barijere i kako je reagovao njegov najbliži krug ljudi, uključujući mamu?
- Davao sam intervju toj novinarki i pitanje je bilo jednostavno - "Jesi li gej?", i odgovorio sam iskreno, jesam. Ako sam tada bio zabrinut zbog toga kako će ljudi reagovati, nisam ni mogao pretpostaviti da će se sve dogoditi baš u trenutku inauguracije Baracka Obame. Bilo je to društveno prijelomno vrijeme, a moja priča je, umjesto da bude samo obična tema, postala naslovnica. I to na način koji nisam očekivao - mama je to vidjela na kiosku. Nije bilo lako, ali kroz sve to sam naučio puno o hrabrosti, iskrenosti i pravdi, prisjeća se Vjeko.
Podijelio je i mišljenje o važnosti socijalne osviještenosti društva i kako prava pojedinih grupa, poput gay i queer populacije, ne mogu postojati bez zaštite drugih ranjivih skupina. Kakav je njegov stav prema feminizmu, pravima životinja i zašto je važno da se borba za prava vodi po pravom redoslijedu?
- Kada govorimo o pravima, mislim da moramo biti odgovorni i paziti na sve - ne samo na gay prava, već i
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Nakon stupanja na snagu Odluke o najnižoj plati u 2025. godini evidentan je porast broja poziva građana, e-mail upita, kao i poruka putem društvenih mreža upućenih Vladi Federacije BiH i drugim federalnim institucijama o mogućim nepravilnostima u ostvarivanju prava radnika. Poslodavci nezadovoljni, radnici (ne)zadovoljni, ali prijavljuju otkaze, ukidanje toplih obroka te druge vrste nepravilnosti.
Kakva je ekonomska situacija u našoj zemlji, kako će se dalje razvijati situacija i šta nam donosi dolazak Donalda Trumpa na predsjedničku poziciju u SAD-u, ispričao nam je Faruk Hadžić, doktor ekonomskih nauka, dekan i predavač na SSST-u. Hadžić je makroekonomski analitičar, bavi se analizom ekonomskih pokazatelja, daje stručna mišljenja i prijedloge vezano za ekonomiju u BiH, tako da je savršen gost za novu epizodu podcasta Životna škola.
Ekonomska kriza se polako širi Evropom, u Njemačkoj nije najzavidnija situacija, već se drugu godinu zaredom nalaze u recesiji, a bitno je napomenuti i da je ova država naš najveći uvoznik. Šta to poručuje ljudima, gdje je naša ekonomija u odnosu na regiju, pa i Evropu i svijet?
Hadžić je nekoliko puta upozoravao javnost na moguće probleme sa kojima ćemo se suočiti (i suočavamo se), predvidio je i rast cijena, ukazivao na posljedice neuvođenja ekonomskih reformi i ekonomske nepismenosti društva.
- Uopšte nisam iznenađen, u jednom postu sam i najavio da će doći do rasta cijena i to stanje će trajati. Ne može se tu ništa preko noći promijeniti, to nije ta vrsta događaja kakvu smo imali kada je bila pandemija covida. Nemate osjećaj da će se preko noći 20-30.000 radnika otpustiti. U pandemiji je bilo 26.000 otpuštanja za 46 dana. Ovdje će mnogi pokušati prebaciti teret poskupljenja, ako ne, to će njima smanjiti prihode, neko će kupovati, neko neće. Ovo sve sada što se dešava su posljedice. Možda minimalna plata nije glavni u
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U 57. epizodi predstavljamo vam novo pojačanje FK Sarajevo, povremenog reprezentativca BiH i stasitog defanzivca sa bogatim premijerligaškim i internacionalnim iskustvom. Gost podcasta (IN)Direkt je Renato Gojković.
Rođen je 1995. godine u Tuzli, gdje je i načinio prve fudbalske korake u FK Sloboda. Ispadanjem Slobode u Prvu ligu, Gojkoviću se otvaraju vrata seniorskog fudbala. Slijedi prelazak u NK Čelik Zenica, gdje postaje standardan član prvog tima i skuplja dragocjeno iskustvo u Premijer ligi BiH.
Ambicije i kvalitet brzo ga odvode van granica BiH te u ljeto 2015. godine stiže u NK Istru 1961, da bi se nakon tri sezone u Hrvatskoj otisnuo u Albaniju i potpisao za Partizani. Godinu dana poslije, vraća se u domovinu, potpisuje za Zrinjski i bori se za minutažu uz Jakovljevića, Barišića i Barbarića.
Nakon vrhunca pandemije koronavirusa, Gojković traži novi izazov i pronalazi ga u Orenburgu. Tu provodi četiri sezone, dvije u drugom te dvije u prvom rangu ruskog nogometa. Svojim igrama zaslužuje i poziv u A reprezentaciju, upisuje četiri nastupa i ostvaruje svoj dječački san.
Nakon Rusije, uslijedila je kratka avantura u Izraelu gdje igra za Maccabi Petah Tikvu, a početkom 2025. godine Gojković se vraća na bh. terene. Svojim igrama na početku ove proljetne polusezone već osvaja srca navijača tima sa Koševa i pokazuje da može biti lider i vrijedno pojačanje kluba.
Kazao nam je i kako izgledaju njegovi dani pred utakmice.
- Ako je utakmica u subotu, od utorka pokušavam da uskladim svoju prehranu, svoj odmor, svoj san, sve da pripremim za utakmicu koja dolazi u subotu jer to je nešto glavno za mene. Trenutno sam u Sarajevu zbog tih utakmica, nisam došao ni da obilazim grad ni da jedem ćevape, otkriva nam Gojković.
Sa Gojkovićem smo razgovarali o fudbalskim počecima u
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Veličanstveni skup u Beogradu odjeknuo je planetom. Impozantni snimci rijeka ljudi koji su preplavili srbijansku prijestonicu nikoga nisu ostavili ravnodušnim. Arhiv javnih skupova procijenio je da se okupilo između 275. i 325.000 ljudi, ostavljajući mogućnost da je broj bio i veći, MUP Srbije izbrojao je 107.000 demonstranata: srbijanski studenti od 3. novembra prošle godine traže da institucije rade svoj posao, kako bi se ustanovili i kaznili odgovorni za nesreću na Željezničkoj stanici u Novom Sadu gdje je 15 ljudi izgubilo živote.
U našoj zemlji, radu institucija se protivi Milorad Dodik. Predsjednik Republike Srpske, lider SNSD-a, osuđenik u Sudu Bosne i Hercegovine zbog kršenja odluka visokog predstavnika, sa svojom većinom u Vladi i Narodnoj skupštini štanca zakone kojima zabranjuje rad državnih organa u entitetu, prošle je sedmice izglasao i nacrt novog ustava Republike Srpske koji praktično negira i Ustav BiH i Dayton - u svakom pa i najizvornijem obliku. Nastojanja poslanika opozicije da urazumi predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića, završila su praktičnom primjenom sile - obezbjeđenje je opozicionare ispratilo iz sale.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović dr. Milan Miličević, predsjednik SDS-a i načelnik opštine Teslić.
Kuda ide Milorad Dodik, šta on hoće, je li on spreman na novi rat? Šta ovaj tim pravi od RS-a?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Nova epizoda podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu razbija mitove - treba li ležati kada se razbolite i da li mast na prsima pomaže kod kašlja, a mitove razbija mr. sci. med. prim. Gorana Krstović specijalistica pneumoftiziolog.
Doktorica Krstović nam je odgovorila na najčešća pitanja, koja nas sve zanimaju, a vezana su za naša pluća, disanje, zagađnje zraka i zdravlje generalno.
Kaže da se uvijek kreće od osnovnog pitanja, „Pušite li?“. Ljudi često ne razumiju zašto je pušenje štetno za njihovo zdravlje, a ističe da godišnje u svijetu umre više od šest miliona ljudi od posljedica pušenja, a više od jedan milion premine od posljedica pasivnog pušenja.
Pored ovih poražavajućih podataka dr. Krstović upozorava i da nam djeci otkazuju pluća jer su djeca uglavnom najčešći korisnici električnih cigareta.
Također, dr. Krstović nam je otkrila i da različite vrste masti na prsima ne pomažu kod kašlja i otežanog disanja, ali je zato otkrila šta pomaže.
- Kretanje je jednostavno lijek za sve, sve dobre hormone pokreće, pogotovo ako odemo u prirodu, udišemo taj vazduh. Sada je vrijeme detoksa, a jednostavno ljudi ne razumiju da su naša pluća, jetra, bubrezi i koža naši glavni detoks. A ljudi se ne kreću, ne piju vodu i ne smiju se, savjetuje dr. Krstović.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Pavle Mijović, profesor teologije na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Sarajevu i kolumnista Oslobođenja gost je nove epizode podcasta U kontru sa Draganom Markovinom.
Govorio je o svojim dječjim sjećanjima na predratno Sarajevo i ratni odlazak iz grada, o životnom putu koji ga je iz Starigrada, preko Zagreba, doveo do Rima. Pričao je i o tome kako izgleda život u Vječnom gradu, vožnja Vespom i kupanje u Ostiji, a potom i o radu u BiH ambasadi u Rimu i o odluci da se vrati u Sarajevo.
Markovinu je zanimalo kako on vidi položaj Hrvata u svom gradu, koja je geografska struktura studenata na teologiji i kako je uspio prevazići osjećaj nelagode koji ga je pratio kad je poratnih godina dolazio u grad.
Razgovarali su o novim geopolitičkim okolnostima, o budućnosti Evropske unije i o razlozima zbog kojih evropska diplomacija posve neutemeljeno smatra Aleksandra Vučića faktorom stabilnosti.
- Treći svjetski rat, neki teoretičari rata ili mira, niko ne očekuje da bude globalan, on se događa lokalizirano. Primjer je genocid u Gazi, imamo tri godine Ukrajine, čitav Bliski istok, neriješene Libiju i Siriju... Određeni ratni sadržaj je prisutan u svijetu, mislim da je to tipologija trećeg svjetskog rata, ti lokalizirani konflikti koji koriste visoku tehnologiju koji su nehumani i brutalni. Međunarodna zajednica gubi utjecaj i čini mi se da dominiraju ti atavizmi prošlosti, govori Mijović.
Na kraju, raspravljali su i o odnosu ljevice i crkve, o kršćanskim korijenima Evropske unije i o pitanju zbog čega aktualni Papa odvlači crkvu sa zapada te zašto ga on cijeni.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Najsmješniji je “pričač najnesmiješnijih” viceva, čovjek koji širi radost duž cijelog regiona i jedan od onih dobrih duhova umjetnosti i energije kojeg svi vole. Andrija Milošević, pozorišni i filmski glumac, TV voditelj, humorista, pisac i jedan od osnivača najmlađeg pozorišta u Srbiji, gost je nove epizode podcasta Opet Laka.
U Podgorici se rodio, u Nikšiću odrastao, Cetinje ga je odgojilo, Beograd zagrlio, a Andrija će nam u razgovoru sa Lakom ispričati koja su ga iskustva iz svakog od ovih gradova oblikovala u čovjeka i umjetnika kakav je danas.
Ipak, zvijezda vodilja kroz cjelokupno životno djelovanje bile su riječi njegovog oca, Peke Miloševića, kojeg je izgubio u ranim tridesetim.
- Prva misao nakon gubitka oca bila je ta da ga nisam upoznao dovoljno. Pričajte sa svojim roditeljima! Pričajte, ne znate o njima jer je biografija svakog čovjeka malo remek djelo, a mi smo takvi da to podrazumijevamo. Peko je bio specifičan čovjek, bio je tako nježni otac, zvao me je “ružo moja”. Te riječi, od jednog takvog čovjeka, bile su vrhunac nježnosti i ljubavi koje je on emitovao. Držao me onako na krilu i govorio: “Ružo moja, nikad slamku s tuđe livade, sine.”, to je ono što pamtim, emotivno je ispričao Andrija.
Najveći uticaj na Andriju kao glumca, ostavio je profesor Boro Stjepanović, u čijoj je klasi završio Akademiju na Cetinju, a čije ga je djelovanje kasnije inspirisalo da, zajedno sa glumcem Viktorom Savićem, osnuje Teatar na Brdu, najmlađe pozorište u Srbiji na čijim daskama igraju mnogi cijenjeni glumci i stvaraoci.
Koliko je za njega bilo važno ostvariti san o Teatru, šta je, kada se sve zbroji, u životu jedino važno? O fenomenima društva poput ekipe iz The Books of Knjige, neprevaziđene forme poslije sarajevskih New primitives-a, o crnogorskom, autentičnom humoru, fudbalu, esenciji ljudskosti, mediokritetima i idiokratiji, slušajte i gledajte u novoj epizodi podcast Opet Laka, prepunoj vedrine, najljepših sjećanja i poruka koje ćete zasigurno zauvijek nositi u srcima,
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U nekom trenutku života, svako od nas suočava se s osjećajem krivice, ali kako prepoznati kada nas "grize" savjest i šta to zapravo znači?
Marija Hadžović, psihologinja i psihoterapeutkinja će nam objasniti kako da prestanemo biti zarobljeni prošlim normama i pravilima koja nas opterećuju, a koja nas najčešće dovode do osjećaja krivice.
Kako kaže Marija, odgoj je jedan od ključnih razloga zbog kojih žene često doživljavaju intenzivniji osjećaj krivice.
- Odgojene smo u energiji koja nas neprestano podsjeća da nas grize savjest. Taj osjećaj počinje još u najranijem djetinjstvu, kada se kao bebe susrećemo sa emocijama poput krivice i srama, pojašnjava Marija.
Jedan od važnih koraka u tom procesu je prestati se smatrati odgovornima za emocije drugih.
U današnjem društvu, sve više se promovira slika žene koja je snažna, samostalna i koja se ne oslanja ni na koga. No, kako smo došli do tačke u kojoj se snažna žena često poistovjećuje sa ženom koja je sama? Marija ističe da je treći talas feminizma, iako je donio mnoge važne promjene u pravima i slobodama žena, imao i negativne posljedice na emocionalne aspekte ženskog života.
Marija upozorava da, iako poruka "žena je snažna kad je sama", može izgledati osnažujuće, ona u sebi nosi veliku kontradikciju.
- Usamljenost je uvijek prisutna iza te poruke jer nikome ne treba da bude sam, ali ni s bilo kim. Druga krajnost je individualizam - vjerovanje da žena može sve da postigne sama, bez potrebe za podrškom drugih, dodaje ona.
Ljutnja je emocija koju često zanemarujemo ili potiskujemo, posebno djevojčice. Kako naučiti djecu da zdravo izražavaju ljutnju, bez straha od osude?
- Ljutnja je veoma važna emocija, evolucijski ključna za nas jer nam pomaže da čuvamo naše granice, identitet i integritet. Međutim, društvo često nije sklono da je prihvati, pa tako i djevojčice često ne smiju biti ljute. Majkama je važno da prvo dopuste sebi da izdrže ljutnju svog djeteta jer često nije problem u tome što djeci ne dopuštamo da se ljute, već u tome što nas njihova ljutnja uznemirava, objašnjava Marija.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U 56. epizodi podcasta (IN)Direkt, naš gost je jedan od najbržih i najspremnijih bh. fudbalera koji su ikad zakoračili na naše terene. Admir Vladavić je rođen 1982. u Ljubinju, prve fudbalske korake napravio je u Iskri Stolac, klubu formiranom od izbjeglica u ratnom Mostaru, a ubrzo su ga njegov rad i talenat odveli u FK Velež Mostar.
Iako je tada bio jedan od najmlađih članova “Rođenih”, Vladavić se nametnuo kao standardni prvotimac. 2005. godine uslijedio je i prelazak u FK Željezničar. U plavom dresu je Vladavić u dvije sezone upisao 34 nastupa i postigao osam golova, a pored trofeja pamti se i status koji je imao među navijačima sa Grbavice.
Nakon Željezničara, uslijedio je transfer u slovačku Žilinu, gdje u narednim godinama osvaja dvije titule prvaka i dva trofeja Kupa. Sjajna forma dovodi ga do austrijskog Red Bull Salzburga s kojim postaje šampion Austrije. Poslije epizoda u Olimpiku, češkoj Karvini i malteškim Sliema Wanderersima, vraća se kući i karijeru završava - gdje drugo nego u Veležu, kao simboličan povratak klubu u kojem je sve i počelo.
Vladavić je zabilježio 12 nastupa za reprezentaciju Bosne i Hercegovine - debitovao je 2006. protiv Japana, a dres Zmajeva nosio je do 2009. godine.
- Nešto što se ne može riječima opisati. To mora čovjek da doživi. Prvi put, prva utakmica da sam stajao na centru među prvih 11. Mislim da je to protiv Japana bilo. To je osjećaj da si spreman u tom momentu na sve. Slike ti se vrate. Ti si jedan od mnogih igrača koji nosi taj dres, koji je saslužio poziv i sada stojiš tu pored toliko fudbalera, pred svim kamerama, pred prijateljima, pred neprijateljima, pred ljudima koji vole ili ne vole Bosnu i Hercegovinu. To je jedan osjećaj koji moraš doživjeti, prisjetio se Vladavić prvog intoniranja himne u dresu reprezentacije.
U ovoj epizodi saznat ćemo kako je izgledao njegov put od izbjegličkog kluba preko voljenog Veleža do šampionskog Željezničara, kakve uspomene nosi iz perioda života u Slovačkoj te zašto prelazak u Red Bull Salzburg smatra greškom u karijeri.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Milorad Dodik se ne zaustavlja: atak na Dejtonski mirovni sporazum svojom većinom izglasao je u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Javno se pohvalio nastavljanjem krivičnog djela za koje je kažnjen, potpisujući ukaze za stupanje na snagu entitetskog zakona o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću te zakona o zabrani rada Suda, Tužiteljstva, Viskog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine, kao i državnih agencija SIPA-e i OSA na teritoriji entiteta.
Dodikovim ukazom izmijenjen je i Krivični zakon RS-a kojim je postalo kažnjivo raditi bilo šta što se kosi s njegovim pravilima. Vijeće sigurnosti UN-a se nije vanredno sastalo, iako se Željka Cvijanović, predsjedateljica Predsjedništa naše zemlje, jako angažirala, održane su zatvorene konsultacije, a i NATO je u pripravnosti. Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je privremenu mjeru, a ljudi diljem zemlje sa strepnjom iščekuju vijesti.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović ambasador Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije, njegova ekselencija Julian Reilly. Naš gost je baš dobar poznavatelj prilika u našem regionu, unutar Evropske unije, ali i u Rusiji.
Kako vidi stanje u Bosni i Hercegovini? Kako dalje? Ljudi se boje, još su svježa sjećanja na užase devedesetih: mogu li se ponoviti?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost nove epizode podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom je direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost, Adnan Kapo.
Ovaj nekadašnji savjetnik za ekonomiju, dijasporu i vanjske poslove člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Harisa Silajdžića, bio je i savjetnik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Svena Alkalaja. Diplomirao je političke nauke na Državnom univerzitetu u Arizoni u Sjedinjenim Američkim Državama, magistar je ekonomskih nauka Univerziteta u Delaveru i Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Pored iskustva u diplomaciji ima dugogodišnje iskustvo stečeno u privatnom sektoru kada je u pitanju upravljanje velikim investicijskim projektima. Radio je u Wells Fargo banci, jednoj od 10 najvećih komercijalnih banaka u svijetu, kao i na tržištu nekretnina u SAD-u.
Sa našim Amirom Vukom Zecom razgovarao je o arhitekturi politike i sličnosti između arhitekture i geopolitičkog strateškog razmišljanja te koliko je, u oba slučaja, prostor važan ili, kako Zec reče, koliko je važno ono što se ne vidi. Govorili su i o mogućnosti trećeg svjetskog rata, političkom sazrijevanju i novom starom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji „usisava“ pažnju cijelog svijeta.
- Trump je naprimjer rekao za Grenland ovo, mi smo pisali 2021. godine na našoj stranici o značaju Arktika, on je ta vrsta političara, on je to rekao direktno. Vidite da on usisava pažnju cijelog svijeta, svi to gledaju i prilagođavaju se sada toj politici koju će on voditi ili pokušavaju da predvide kako će voditi tu politiku. Već je najavio veće carine Kini, Evropskoj uniji... On sjedi na poziciji gdje može da dodirne interese bilo koje tačke na svijetu, u većoj ili manjoj mjeri. Mi smo sada u tom nekom području gdje SAD ima definisanu svoju politiku, za koju ja mislim da se neće suštinski mijenjati bez obzira na predsjednika.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Sigurni smo da ne postoji niko ko nije čuo za Matiće, braću blizance prepoznatljivih glasova uz čiju muziku uživaju mnoge generacije širom Balkana. Ovog petka u podcast Opet Laka nama stiže onaj pet minuta mlađi - Dejan Matić.
Uvijek vedri muzičar i interpretator voli se našaliti i reći da je on svog brata Sašu Matića na svijet “izbacio” pet minuta ranije te da se zna “ko je tu Tito”, tako da se, već pri rođenju, dalo pretpostaviti da će muzičku karijeru prvo započeti Saša, što se kasnije i desilo, tačno dvije godine prije Dejana.
Rođeni Bišćanin, porijeklom iz Drvara, prve muzičke korake napravio je u školi za slijepe i slabovidne u Beogradu, gdje je brusio svoj talenat i razvijao ljubav prema klaviru i interpretaciji, a njegov profesionalni put započeo je ranih 2000-ih.
U podcast razgovoru prepunom anegdota koje je Dejan podijelio sa nama, prisjetio se i svojih muzičkih početaka i poziva koji je bio sudbinski.
- Aco Pejović me jedne prilike pozvao i pitao me da ga zamijenim na nekom nastupu. Ja jesam nekada pjevao na žurkicama kada bi se okupila neka ekipa, interno za 10-20 nas, rekoh: “Nemoj, ljubi te brat.”, kaže on: “’Hajde, hajde, možeš.” i tako sam ja krenuo. Bilo mi je baš teško reći koliko košta moj nastup, uh, to mi je bilo teško prevaliti, da se možda gazda ne naljuti. Bio sam ja dobar repertoarski i to se vježbalo, ali nisam imao toliko iskustva kada su te stvari u pitanju, pa vidiš kako rade ostali i koja je negdje tržišna cijena. A gazda će meni: “Pa joj, pa znaš, ti si preporuka...” i ja mu kažem 150 maraka, kaže on meni: “Može li 120, dok razradim posao?” i ja mu rekao može, uz osmijeh je ispričao Dejan.
Međutim, taj honorar nikada nije zaboravio i ističe kako je baš to najvažnija stvar na ovom putu.
- Taj nastup je bio na jednom prestižnom splavu i to je, suštinski, bio moj prvi honorar. Ko je svirao na tom splavu, taj je bio Tito i dobro je radio. Da u svome CV-u imaš svirku na tom splavu, nije mogao svako, to ti je bila ogromna reklama. Tako je sve nekako počelo, prisjetio se Dejan.
Sa Lakom je podijelio i uspomene na djetinjstvo provedeno u Drvaru, školskih dana koje je završio kao đak
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Ni pet mjeseci nakon katastrofalnih poplava koje su zahvatile Jablanicu i okolna mjesta, nijedna konkretna pomoć nije stigla. Niti od države, niti od sistema, niti od institucija koje bi trebale biti tu kad je najpotrebnije. Mještani su ostali sami, a problemi neriješeni.
U novoj Oslobođenoj, istražujemo sudbine ljudi koji su preživjeli poplave, pitamo ih kako se nose s gubicima, kakav je njihov trenutni život i što očekuju od budućnosti. Muhamed Begović, svjedok strašnih poplava, ispričao nam je kako je izgledala ta kobna noć, kada je, nažalost izgubio sina.
- Niko nije očekivao da će doći do poplave. Najveći udar je bio oko dva sata. Ta noć je bila normalna, kiša je padala. Niko nije očekivao da će biti poplava, da će biti tako nevrijeme, da će doći do toga. Tu noć teško će čovjek zaboraviti. Dok je god živ, imat će reakciju, imat će buđenje jer ja se svake noći oko tih doba budim. Najgori gubitak je gubitak moga sina, ali, opet, sreća je i što smo se mi ostali uspjeli nekako spasiti, ispričao je Begović.
Preživjeli u ovoj strašnoj tragediji još uvijek vode borbu - prepušteni sami sebi, bez pomoći, dok nada u pravdu i odgovornost od strane vlasti polako iščezava.
Ime Zilhada Bajramovića postalo je simbol hrabrosti i humanosti nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile Jablanicu. Kako kaže, ni sam ne zna koliko je života spasio, ali njegov nesebičan trud u spašavanju drugih nije prošao nezapaženo.
- Kad mi je žena rekla da su poplave počele, prvo nisam vjerovao, mislio sam da je to samo još jedna oluja. Ali kada sam izašao iz sobe, vidio sam auta koja je voda nosila kao da su od papira. Odmah sam shvatio da je situacija ozbiljna, kaže Zilhad.
Prisjeća se trenutaka kada je iznimno brzo morao reagovati, držeći vrata koja su prijetila da će popustiti pod težinom blata.
- Iako sam bio u panici, nisam mislio na sebe, nego na sve oko sebe, priznaje Zilhad, koji je od tada, za mnoge, postao heroj, spasilac mnogih života.
Uprkos užasnim okolnostima, naglašava da je najvažnija stvar bila spašavanje drugih, a svoja iskustva i misli dijeli kako bi pokazao koliko je važno u takvim trenucima zadržati priseb
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Šta je bitnije - formalno obrazovanje ili Životna škola, pitali smo Nemanju B. Antića, serijskog preduzetnika, investitora, ekonomistu, predavača, eruditu i influensera.
Nemanja ima bogato znanje, ali i iskustvo, završene MBA studije u Velikoj Britaniji, licencirani je broker i posjeduje CFA Level 1 certifikat iz Chicaga, kao i certifikate iz portfelj menadžmenta za upravljanje imovinom, kapitalom i novcem. Vlasnik je mnogih kompanija među kojima je najpoznatija „Military Shop“ koja snabdijeva policijske i vojne jedinice, komunalna preduzeća, općinske uprave, državne organe, sigurnosne firme i lovačke prodavnice na tržištima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Mađarske.
Na društvenim mrežama često dijeli savjete onima koji žele pokrenuti svoj biznis, onima kojima u poslu ne ide baš najbolje, ali i studentima i mladim ljudima koji svoj put tek pronalaze. Jedno je sigurno, na ovog čovjeka i njegove nastupe, rijetko ko može ostati ravnodušan, čak i sam za sebe kaže da je arogantni milioner koji pokazuje i dokazuje da se može uspjeti.
Jedan od prvih savjeta je da shvatite da je novac samo papir koji se štampa i da nije smak svijeta ukoliko ga izgubite, niti ako vaš biznis propadne jer, kako kaže Nemanja, to je najbolje što vam se može desiti.
- Trebalo bi da te dame idu u te biznise za koje su već bogom date, mediji, izgled, upravljanje ljudima, menadžment, politika, ministarstva, isturena lica... Treba podržati te dame, one moraju da znaju da i za njih uspeh zavisi od long, strong, hard i da i one moraju mnogo da se odriču. Ako hoće decu i karijeru biće jezivo težak posao jer njena konkurencija nije neko ko radi kao ona, već neko ko radi kao ja. Možeš da me pobediš, ali moraš na terenu da me pobediš, a ne da kažeš "Ovaj Antić fanatik, radi dve smene", a ona radi jednu smenu i muški je svet. Dame moraju da razumeju, da bi uspela kao muškarac, moraš da radiš kao muškarac, da rizikuješ kao muškarac, treniraš i da se blamiraš kao muškarac. Moj uspeh je delom hvala fanatizmu, mene može samo dama fanatik da pobedi, a ja još takvu nisam upoznao, kaže Nemanja.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U 55. epizodi podcasta (IN)Direkt, naš gost je legendarni bh. golgeter Nermin Vazda, jedan od najubojitijih napadača u historiji lige i FK Željezničar. U 83 nastupa za tim sa Grbavice, Vazda je postigao čak 52 gola.
Rođen 1967. u Višegradu, prve fudbalske korake napravio je u Drini, da bi se vrlo brzo otisnuo u FK Sarajevo, gdje je iz omladinskog pogona zaigrao za prvi tim. Put ga je, preko Leotara, 1990. godine odveo u Željezničar, a potom u turski Sarıyer i njemački Türkiyemspor Berlin, u kojem je zablistao s 24 gola u 25 utakmica. Po povratku u domovinu, nosio je dres Bosne Visoko, da bi 1997. ponovo obukao plavi dres Želje i osvojio šampionsku titulu, uz tri titule najboljeg strijelca u bh. ligi.
- Ja sam volio go. Iskreno, prvo da ja dam go, pa onda drugo da pobijedimo. Volio sam davati te golove, to mi je takva draž bila, a da ne govorim na Grbavici. Pred onakvim navijačima. Još više te ponese, još veću dobiješ želju da daješ golove, kad vidiš da te cijene i vole navijači. Kada puna Grbavica skandira tvoje ime, dobiješ još veću volju da daješ te golove, priznaje Nermin Vazda.
Sa ukupno 107 golova u 227 ligaških nastupa, od čega 52 za Željezničar, Vazda je ispisao jednu od najupečatljivijih golgeterskih priča na našim prostorima. Na međunarodnoj sceni, upisao je i četiri nastupa za reprezentaciju Bosne i Hercegovine, a danas njegovo fudbalsko naslijeđe nastavlja sin Anes, koji je član ambiciozne Stupčanice.
U ovoj epizodi, Vazda otkriva kako je izgledao početak u Višegradu, debi za Sarajevo protiv Dinama, koje pogrešne odluke je donosio kao mlad igrač te kako je igrao fudbal u ratnim godinama. Nezaobilazna tema je bio povratak u domovinu, sezona u Bosni Visoko i dolazak u Željezničar koji će obilježiti njegovu karijeru i ispisati historiju bh. lige. Razgovarali smo o trenucima za pamćenje, veličanstvenim gradskim derbijima, legendarnoj generaciji Želje, ali i o tome šta za njega danas znači fudbal i kako je gledati vlastitog sina na terenu.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Presuda je izrečena: Sud Bosne i Hercegovine proglasio je Milorada Dodika krivim zbog svjesnog kršenja odluka visokog predstavnika u našoj zemlji Christiana Schmidta. Prvostepenom odlukom sutkinje Sene Uzunović izrečena je kazna zatvora od godinu i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske. No, lider SNSD-a - koji sebe doživljava kao vlasnika entiteta - nije bio u sudnici, znajući da je kriv, uostalom sam se i prijavio, već je pripremao miting tražeći podršku naroda da i dalje prkosi zakonu. U našu zemlju je hitno doputovao i srbijanski predsjednik, pozivajući na mir, no čim mu je ugledao leđa Dodik je nastavio po starom: aktivirao je entitetsku vladu i većinu, pa je Narodna skupština donijela nove zakone koji ga, ako ih opet potpiše, kandidiraju za ono što uobičajeno zovemo povratkom u kriminal.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović doktor nauka, redovni profesor ustavnog prava i bivši sudija Okružnog suda u Banjoj Luci Milan Blagojević.
Kako kao pravnik gleda na Dodikovo odbijanje da čuje presudu? Da li je miting ispravna reakcija na presudu? Je li Dodik spreman početi rat?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
- Se mer
