Folgen
-
Uoči drugog kruga Telegramov politički komentator Jasmin Klarić u Prvom glasu analizira najveće bitke koje će se sljedećeg vikenda odviti na biralištima od Istre do Vukovara, od Dubrovačko- neretvanske do Varaždinske županije. Procjenjuje da su ulozi najveći u splitskom derbiju. „Najzanimljivija utakmica i najvažnija igra se u u Splitu, jer što god se dogodilo ovih 13 županija i preko 100 gradova i općina u drugom krugu, eventualna HDZ-ova pobjeda u Splitu će zasjeniti te rezultate.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP45
U kojom će se županijama i gradovima pobjeda brojati u stotinama glasova?Gdje se favoritima može izgledan rezultat zakomplicirati?Što bi poraz Ivice Puljka u Splitu mogao značiti za stanje oporbe na nacionalnoj razini?Izgubi li u Vukovaru kandidat DP-a i HDZ-a od vođe Hrvatskih suverenista kako bi u budućnosti mogli izgledati odnosi Domovinskog pokreta i HDZ-a u vladajućoj većini?Za koga igra riječka favoritkinja Iva Rinčić?Kako izgleda odnos snaga u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji?Što za izbove u Istri može značiti 'projektna suradnja s HDZ-om koju zazivaju Jakovčić i ostali?Kolike su šanse Marije Selak Raspudić u srazu protiv Tomislava Tomaševića?Napeto će biti u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj se tuku HDZ i SDP, te Dubrovačko neretvanskoj gdje se protiv HDZ-ovog kandidata bori Mostov Božo Petrov, zanimljivo će biti u Istarskoj, ali i u Primorsko-goranskoj županiji. „Tamo je SDP u vodstvu, ali uopće nije nezamislivo da izgubi od kandidata HDZ Alena Ružića, kojeg nije slučajno Plenkovićhvalio još u izbornoj noći. Nakon Splita bi za HDZ najslađi kolačić bila Primorsko-goranska županija u kojoj je također SDP na vlasti dugi niz godina i mandata," kaže Klarić.
Eventualni povratak HDZ-a u drugi najveći hrvatski grad bio bi velika stvar za stranku koja, kako podsjeća, prije samo dva izborna ciklusa nije bio na vlasti u niti jednom velikom gradu u Hrvatskoj. "Pobjeda Tomislava Šute protiv Ivice Puljka nije isključena ni malo, a vjerojatno će se raditi o razlici manjoj od tisuću glasova”, misli Klarić. I u drugim dalmatinskim županijama će biti napeto, ali pobjeda HDZ-a u Splitu preokrenula bi priču pa bi na nacionalnoj razini oporba otišla u defanzivu.
Napeto će biti u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj se tuku HDZ i SDP, te Dubrovačko neretvanskoj gdje se protiv HDZ-ovog kandidata bori Mostov Božo Petrov, zanimljivo će biti u Istarskoj, ali i u Primorsko-goranskoj županiji. „Tamo je SDP u vodstvu, ali uopće nije nezamislivo da izgubi od kandidata HDZ Alena Ružića, kojeg nije slučajno Plenkovićhvalio još u izbornoj noći. Nakon Splita bi za HDZ najslađi kolačić bila Primorsko-goranska županija u kojoj je također SDP na vlasti dugi niz godina i mandata," kaže Klarić. -
Kad se gledaju važnost i neizvjesnot, Split je sigurno ključna točka drugog kruga lokalnih izbora koji se trebaju održati 1. lipnja. Za HDZ bi ponovno osvajanje Splita, pa još protiv Ivice Puljka, sigurno bio znak trijumfa, što god se događalo na mnoštvu ostalih otvorenih izbornih bojišnica.
Posljednjih dana se oko splitske kampanje dogodio čudan obrat - odjednom se počelo pričati o tome kako je kampanja prljava, a aktualni gradonačelnik nepristojan, za razliku od HDZ-ovog izazivača Tomislava Šute. O toj promjeni i cijelom kontekstu kampanje u Splitu, razgovarali smo s našim novinarom Denisom Mahmutovićem.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP44:
Zbog čega je važnost drugog kruga izbora u Splitu daleko šira od samog Splita?Kad je točno Ivica Puljak bio nepristojan i koja je uloga Željka Keruma u promociji finoće u politici?Je li bilo više uređivačke slobode u pojati na Mosoru nego u današnjoj Slobodnoj Dalmaciji?Kakve veze ima nestabilna probava ptica sa slobodom medija i izbornom utrkom?Kakvu su golemu stratešku pogrešku napravili Puljak i njegov tim?Osim mogućnosti da HDZ splitskom pobjedom trijumfalno i definitivno oboji svoj rezultat na lokalnim izborima, ne treba zanemariti i koliko je tvrodokorno Ivica Puljak sa svojom stankom išao baš kontra HDZ-a. Njihova je, uostalom, maksima "Ili HDZ ili Hrvatska", pa bi stranci Andreja Plenkovića itekako stalo da stane na kraj Puljku i to na njegovom domaćem terenu. Ako se to dogodi, HDZ može slaviti, može izvaditi vani bengalke i proslaviti da su uspjeli srušiti onoga tko im prkosi već četiri godine, koji im prkosi zapravo od početka kad se politički profilirao", kaže Mahmutović.
Govoreći o priči o prljavoj kampanji i navodnoj nepristojnosti Ivice Puljka, Mahmutović pokušava razlučiti što su činjenice, a što potencijalne uvrede. A oko pristojnosti, Puljka, Keruma, Šute i cijele te neobične konstrukcije koja se izgradila oko kampanje u gradu koji se doslovno diči svojom diretknošću, kazao je, kroz smijeh:: "Inače svaki put kad dođem dolje, vidim građane Splita kako nose monokl, polucilindar, kovčeg od violončela, ispijaju čaj u pet popodne i raspravljaju o Rahmanjinovu".
-
Fehlende Folgen?
-
Što slijedi za HDZ i SDP nakon lokalnih izbora analiziramo u novoj epizodi podcasta Prvi glas s komunikacijskim stručnjakom Petrom Tantom. Predsjednik Republike Zoran Milanović u ovoj je kampanji bio potpuno neutralan, je li zbog toga SDP ostvario loš rezultat? I je li taj rezultat baš tako loš ili je moguć preokret u drugom krugu?
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP42:
Što je bio ključan element koji je Tomislavu Tomaševiću donio ovako uvjerljivu pobjedu?Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?Kako je HDZ-ova kampanja na dva fronta, nacionalnom i lokalnom, postigla dobre rezultate?Je li SDP ostvario loš rezultat zato što od Milanovića ovog puta nisu imali baš nikakvu pomoć?Vraća li se žestoki i pomalo nadmeni stil komunikacije premijera Andreja Plenkovića nakon pobjede na izborima?Sutra se na Vijeću za obranu sastaju Milanović i Plenković - hoće li se nastaviti njihova meka kohabitacijeJedna od glavnih tema svih analiza nakon lokalnih izbora jest SDP-ov gubitak Rijeke, njihove tradicionalne utvrde. Tanta smatra kako je riječ o teškom udarcu za SDP, ali ne zbog jake oporbe, već zbog internih sukoba: "Problem je došao iznutra. Vojko Obersnel je pokušao vladati iz sjene, došlo je do podjela koje se ljudima nisu svidjele. To nije bila promjena na bolje, nego ogorčenje glasača.“
Govoreći o Zagrebu, Tanta ističe da je SDP tamo manjinski partner koji se priklonio uz kampanju stranke Možemo, dok je stvarna snaga i rezultat pripao Tomaševiću. "Možemo je razvalio, a SDP se samo naslonio na taj uspjeh“, kaže Tanta.
Razgovarali smo i o poziciji Zorana Milanovića koji se u ovu kampanju nije petljao, a nedavno je kazao i kako se neće više kandidirati niti za jednu funkciju. No, Milanović je "uvijek spreman izvesti salto mortale" i izazvati šok, smatra Tanta. Iako se ovaj put povukao iz kampanje, podsjeća da to s Milanovićem nikad ne znači trajno povlačenje: "Ako opet nastupi trenutak 'Zoki, vrati se', vjerujem da bi se vratio."
Nakon godina sukoba odnosi Milanovića i Plenkovića, sada djeluju pomirljivo, no pitanje je do kada će to trajati. Nakon teškog poraza HDZ-ovog kandidata na predsjedničkim izborima, premijer Plenković se pobjedom na lokalnim izborima vratio svom stilu komunikacije koji zna djelovati pomalo nadmeno. "Plenković nikad nije otišao - samo je malo promijenio ton", kaže Tanta.
-
Andrej Plenković može reći da je Hrvatska poplavila, međutim tu nedostaje važan i velik ali, ističe Ivica Đikić,dugogodišnji politički komentator i novinar tjednika Novosti koji u Prvom glasu analizira rezultate prvog kruga lokalnih izbora i moguće rasplete na političkoj sceni nakon drugog kruga.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP42:
Je li Plenković doista trijumfirao?Zašto, bez obzira na gubitak Rijeke i Siska, ne stoji teza da je SDP potopljen i koje županije imaju šanse uzeti u drugom krugu?Tko je zaslužan za dobre šanse HDZ-ovog kandidata u Splitu?Tko je pomogao Tomislavu Tomaševiću?Bi li sada Plenković mogao pokušati istisnuti Domovinski pokret iz vladajuće koalicije?Dođe li rekonstrukcije Vlade, koji HDZ-ovim ministri gledaju prema izlaznim vratima?”Hrvatska je politički i teritorijalno organizirana, pogotovu na razini općina kojih imamo gotovo 500, da HDZ teško može išta proglasiti osim pobjede na lokalnim izborima, no sve je rezultate jedino ispravno promatrati u odnosu na one postignute prije četiri godine. HDZ na ovim izborima zapravo nije osvojio puno većih mjesta. Ozbiljan je uspjeh osvajanje Siska i činjenica da imaju velike šanse da uzmu Split. No, mimo toga, pogotovo na razini županija, nema grandioznog i spektakularnog trijumfa HDZ-a”, veli Đikić koji izbore prati od 1995.
“Za SDP je gubitak Rijeke težak udarac, ali rezultati pokazuju da je ta stranka daleko od potopa, debakla i velikog poraza, kako se već ovih dana piše, pogotovo što imjua u drugom krugu nemale šanse da osvoje nekoliko županija.”
"Ivan Penava i Domovinski pokret možda bi se uskoro mogli suočiti s Plenkovićevom namjerom da ih istisne iz vladajuće koalicije", prognozira Ivica Đikić, novinar i komentator tjednika Novosti. "Mislim da bi se takav scenarij mogao dogoditi pogotovu ako se DP-ov i HDZ-ov kandidat Bilić izgubi od Pavličeka iz Hrvatskih suverenista. Moglo bi se dogoditi da tri IDS-ova zastupnika u Saboru krenu na nacionalnoj razini prema HDZ-u. tada bi i SDSS vjerojatno mogao biti zainteresiran za ulazak u vlast u kojoj nema DP-a. S takvim rasporedom HDZ-u trebaju samo još dva para ruku”, procjenjuje Đikić.
Naš sugovornik smatra i kako bi Plenković nakon izbora mogao krenuti u obračun sa trojicom "blagih disidenata" u stranci, ministrima Anušićem i Butkovićem te gradonačelnikom Dubrovnika Frankovićem. Dođe li do veće rekonstrukcije Vlade na izlaznim vratima je i Fuchs, smatra Đikić.
-
Analizu lokalnih izbora u Prvom glasu donosi politički analitičar, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Ivan Rimac. S Rimcem razgovaramo o uvjerljivoj pobjedi Tomislava Tomaševića u Zagrebu, povratku HDZ-a na pobjedničke staze nakon predsjedničkih izbora te zamršenim bitkama za Split i Rijeku, ali i pozicijama vodećih stranaka nakon izbora.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP41:
Kako je Tomašević uspio ovako uvjerljivo pobijediti?Ima li Selak Raspudić ikakve šanse u drugom krugu?Gubi li Ivica Puljak Split?Kako je Plenković nakon teškog poraza na predsjedničkim izborima napokon odahnuo?Zašto SDP-ov debakl u Rijeci ne mogu spasiti niti eventualne nove županije koje bi mogle osvojiti?Hoće li DP nestati ako izgube Vukovar, pa možda čak i ispasti iz vladajuće većine?Kakva je sudbina Mosta nakon poraza u Metkoviću? -
Hrvatska je izabrala, a većina općina, županija i gradova za dva će tjedna birati ponovno u drugom krugu. Rezultate izbora u Prvom glasu analiziramo s Jasminom Klarićem, Denisom Mahmutovićem i Dragom Hedlom.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP40:
Kako su Možemo i Tomašević došli nadomak pobjede u prvom krugu u Zagrebu?Zašto su Ivan Turudić i Andrej Plenković pomogli uvjerljivoj pobjedi Možemo?Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?Je li Siniša Hajdaš Dončić odgovoran za debakl u Rijeci?Hoće li eventualni poraz Domovinskog pokreta u Vukovaru značiti i kraj te stranke?Tko je bliži pobjedi u Splitu i kako sastaviti gradsko vijeće?Kako je HDZ ponovno rasturio u županijama?Zašto je Plenković u izbornoj noći tako žestoko napao Možemo i je li neobično da se referirao na ministra Beroša koji je uhićen?Turudić pogurao Tomaševića i Možemo
Na pitanje čemu pripisuje ovako uvjerljivu pobjedu Možemo u Zagrebu, Klarić odgovara: "Bolje pitati kome? Ivanu Turudiću i Andreju Plenkoviću koji su odigrali ovu istražnu farsu oko afere Hipodrom pažljivo tempiranu za predizborno vrijeme sa svojim sramotnim vrhuncem u petak, kad su se dvoje ljudi koji su i prije imali zanimljivu prošlost sa zakonom odlučili nekoliko sati prije izborne šutnje priznati krivnju i zapravo napraviti to informativnih emisija i u vrijeme kad je bila izborna šutnja.
Mislim da Hrvatska nikad nije imala teži slučaj zloupotrebe institucija i mislim da je Zagreb shvatio o čemu se radi i zbog toga je ovaj rezultat koji je otišao na kraju suprotno onom što su sugerirale ankete ne samo sa svojim apsolutnim brojkama, nego i sa trendom koji je pokazivao pad podrške za Tomaševića i za Možemo! a završilo je tako da su Možemo i koalicija Možemo i SDP uspjele osvojiti većinu u Gradskoj skupštini i da Tomašević ima doista ogromnu prednost pred drugi krug ispred Marije Selak Raspudić. Naravno, nije još gotovo".
Teški porazi za SDP: Rijeka i Sisak
Dva teška poraza pretrpio je SDP u Rijeci i Sisku, a Klarić kaže kako je tu odgovornost i na predjedniku stranke, barem zapovjedna. "Radi se ne samo o jednom od četiri velika grada. Radi se o jedinom velikom gradu u kojem je SDP imao gradonačelnika i to od 1993. godine do danas u kontinuitetu. Taj kontinuitet je sad prekinut. Očito je, očito je napravljena pogreška još u vrijeme kad se biralo Marka Filipovića prije četiri godine za kandidata za gradonačelnika u ime SDP-a, jer da nisu pogriješili, vjerojatno ne bi bili toliko nezadovoljni s njim da ga miču pred same izbore.
Pogriješilo se i sa izborom njegove nasljednice jer je Riječanima očito bliži Filipović od Sandre Krpan. "Uglavnom, radi se o jednoj velikoj taktičkoj i strateškoj pogrešci koja će zasjeniti sve eventualne dobitke koje će SDP potencijalno ostvariti u drugom krugu izbora".
Plenkovićev napad na Možemo
U izbornom obraćaju predsjednik HDZ-a Andrej Plenković žestoko se obrušio na Možemo kazavši kako je za gotovo sve dobro u Zagrebu zaslužna Vlada, a ne gradska vlast. "A građani su budale jer je to očiti zaključak toga što on govori", kaže Klarić. Premijer je značajan dio svog govora posvetio stranci Možemo koju je žestoko kritizirao rekavši kako ne zaslužuju toliko glasova koliko su dobili.
-
U vikend izdanju podcasta Prvi glas dan nakon mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije sa Telegramovim Đivom Đurovićem razgovaramo o svim aspektima tih pregovara, nastavku rata, pozicijama Kijeva i Moskve, ali i Washingtona i Bruxellesa u ovom sukobu.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP39:
Zašto su mirovni pregovori samo predstava za Donalda Trumpa?Zašto obje zaraćene strane žele isključiti Trumpa iz mirovnog procesa?Kako bi izgledao plan za kraj rata koji bi bio prihvatljiv Ukrajini, a kako Rusiji?Što je Putinov cilj u ovom ratu?Je li mir na vidiku ili je izvjesno da će se rat nastaviti?Zašto bi Poljska i Švedska, a možda i Rumunjska u budućnosti mogle postati nuklearne sile?Može li Europa bez SAD-a dati sigurnosna jamstva za mir u Ukrajini jednom kada rat završi? -
I premijer i cijela ministarska svita, kako je to i običaj, ovih dana obilaze Hrvatsku i hvale se lokalnim projektima uglavnom omogućenim europskim novcem. Logično, prekosutra su lokalni izbori i svaki poguranac svojima na terenu je dobrodošao. Još logičnije, lokalne vlasti, pogotovo one u kojima je u sedlu nacionalna oporba, sve realizirane projekte upisuju kao - vlastite zasluge. O čemu se točno radi, čije su zasluge - Vladine ili gradskih vlasti - za, recimo, nove tramvaje u Zagrebu ili Osijeku, koja je veza europskog novca i lokalnih izbora u Hrvatskoj, razgovarali smo u novoj epizodi Prvog glasa s našom novinarkom Irenom Frlan Gašparović.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP38 Prvog glasa:
Kako to da je Andrej Plenković u travnju vodio sjednicu Vijeća za urbani razvoj kad to tijelo još uvijek - ne postoji?Je li Angela Merkel na vrhuncu svoje vlasti doista u EU bila manje utjecajna od Plenkovića, kako se može zaključiti iz načina na koji Vlada predstavlja svoje zasluge u dobivanju europskog novca?Na koji način HDZ-ova Vlada ovisi o uspjehu oporbenog Zagreba?Koji je pravi razlog za debakl Real Madrida u svim ovogodišnjim natjecanjima i kakve to veze ima s malom općinom na istoku Hrvatske?Kakve veze imaju 577 krava i sedam braniteljskih udruga s ogromnim brojem gradova i općina u Hrvatskoj?Kad je već propao projekt ukidanja, je li bar uspjelo funkcionalno spajanje općina i kakve veze ono ima s - Jugoslavijom? -
“Ovo negdje mora stati. Mora se jasno reći da je to neprihvatljivo. Ne znam što će biti u suprotnom — što je sljedeće? Hoće li nas tući po cesti?”, kazala je novinarka Nove TV Danka Derifaj u razgovoru za Telegram - 2021. godine. Tad joj se, zbog njenog rada na priči o krovu susjedne zgrade koji je prisvojio Marko Perković Thompson u Splitu, ozbiljno i naveliko prijetilo. Četiri godine kasnije, napali su je i ošamarili na cesti devastatori okoliša kod Štrbačog Buka uz rijeku Unu. Danka Derifaj je gošća u novoj epizodi Prvog glasa.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP36:
Kako je nastavak incidenta izgledao nakon što se kamera ugasila?Je li policija reagirala onako kako je trebala u ovom slučaju i zašto nije?Kako je moguće da se kod rijeke Une već 20 godina odvija ova devastacija unatoč gomili prijava raznim državnim institucijama?Zbog čega se ne oglašavaju ni ministrar zadužen za prostorno uređenje, ni ministrica zadužena za zaštitu okoliša?Je li se u međuvremenu razriješio slučaj s Thompsonovim zazuzimanjem zajedničkog prostora susjedne zgrade? -
U Prvom glasu s političkim analitičarem i profesorom sa zagrebačkom Pravnog fakulteta Ivanom Rimcem detaljno analiziramo izglede kandidata u najvećim gradovima i županijama. Pet dana do lokalnih izbora nitko ne očekuje veća iznenađenja i obrate mada su ispred nas zanimljive bitke. Osim Osijeka u kojem se nitko nije uspio približiti HDZ-ovom kandidatu Ivanu Radiću, drugi krug je gotovo siguran u Zagrebu, Splitu i Rijeci.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP36:
Tko Tomislavu Tomaševiću koji sigurno ulazi u drugi krug najmanje odgovara Selak Raspudić ili Herman?Kako bi mogao izgledati drugi krug u koji sigurno ulazi aktualni gradonačelnik Ivica Puljak te ostaje li Splitsko-dalmatinska županija i dalje u rukama HDZ-a?Koliko je za SDP komplicirana situacija u Rijeci?Hoće li se HDZ-u isplatiti darovi koje je velikodušno davao Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji?Ostaje li Zadar HDZ-ova utvrda u kojoj je Andrej Plenković poslao ministra Šimu Erlića u bitku za gradonačelnika nakon lekcije s prošlih loklanih izbora?Koji bi gubitak HDZ najviše zabolio? -
U 35. epizodi Telegramovog dnevnog podcasta Prvi glas o utjecaju glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića govori Telegramov Jasmin Klarić. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ispitan je u USKOK-u nekoliko dana prije izbora, a što će to značiti za Zagreb, ali i budućnost demokracije u Hrvatskoj analiziramo u nastavku.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP35:
Je li se Turudić uključio u kampanju na strani HDZ-a ili, jednostavno, radi svoj posao?Kakav će efekt imati istrage, izvidi i ispitivanja oporbenih kandidata?Što bi u ovakvoj situaciji trebala napraviti oporba?Zašto će u Tomaševićevo ispitivanje imati kontraefekt u Zagrebu, ali će možda upaliti u ostalim dijelovima zemlje?Kako su se nekad na ispitivanja dovodili Plenkovićevi ministri, a kako je ispitan Tomašević?Telegramov komentator Jasmin Klarić u razgovoru za Prvi glas ističe da je glavn0 državno odvjetništvo pod Ivanom Turudićem sve jasnije postalo instrument političke borbe u korist HDZ-a, osobito u kontekstu nadolazećih lokalnih izbora. "Naravno da se Turudić upleo. Radi se o scenariju koji smo očekivali - istragama tempiranima u izborno vrijeme kako bi se politički naudilo protivnicima HDZ-a", kaže Klarić.
Govoreći o ispitivanju gradonačelnika Tomislava Tomaševića u USKOK-u svega nekoliko dana prije izbora, Klarić ističe koliko je to presedan."Nikad se dosad nije dogodilo da je značajniji politički kandidat ispitan neposredno prije izbora. A i da jest, ne bi to bilo toliko problematično da DORH vodi osoba kojoj javnost vjeruje. Ovako ga vodi HDZ-ov čovjek – Turudić."
Dodaje i da je način na koji se tretiraju različiti akteri indikativan: "Kad je ministrica kulture Nina Obuljen bila ispitivana - nismo znali mjesec dana. A sad imamo ispitivanje pred kamerama, uz dobacivanja i ciljani medijski spektakl. To nije pravosuđe, to je reality show."
Ipak, smatra da takvi potezi imaju ograničen učinak u Zagrebu. "Zagrebačko biračko tijelo nije podložno ovakvim manevrima. Tomašević je bliži pobjedi u prvom krugu nego drugom, a posljednje ankete mu daju preko 48% kad se maknu neodlučni."
No upozorava da bi u drugim krajevima Hrvatske mogla djelovati poznata HDZ-ova poruka da su "svi isti". "U Dalmaciji, u manjim gradovima i županijama gdje je teren nesigurniji, ovakve slike iz Zagreba mogu demotivirati birače. To HDZ-u odgovara – ako ljudi ostanu doma, oni pobjeđuju."
-
U 112 od ukupno 428 općina za lokalne izbore 18. svibnja kandidirala se samo po jedna lista, a u daleko najvećem broju ta je HDZ-ova. Isto tako u sedam od 127 gradova. Sukladno tome izvjesno je kako će HDZ biti pobjednik u najvećem broju jedincia lokalne samouprave. Što u tim jedinicama radi oporba i kamo ide ljevica razgovaramo s kolumnisticom Telegrama Sanjom Modrić.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP34:
Je li naša ljevica salonska - više vole presice i intervjue od gacanja po blatu?Zašto će se svi proglasiti pobjednicima lokalnim izbora?Što znače nacionalne ankete u kojima su SDP i HDZ gotovo sasvim izjednačeni?Imamo li mi funkcionalnu elektorsku demokraciju u općinama u kojima izlazi samo jedan kandidat?Treba li ljevica preuzeti dio Milanovićevih politika ili se distancirati od njega?Zašto je ljevica danas okrenuta intelektualcima, a ne "malom čovjeku"? -
U vikend izdanju Telegramovog podcasta Prvi glas posvećenom lokalnim izborima gostovala je novinarka i analitičarka Đurđica Klancir. Komentiralo izbore u četiri velika grada za koje su nedavno izašle ankete - Zagreb, Split, Rijeku i Osijek.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP33:
Ide li Tomašević u Zagrebu prema pobjedi i s kime bi mu bilo najteže u drugom krugu?Je li HDZ-ov Mislav Herman alibi kandidat?Kako će ovi izbori utjecati na političku karijeru Marije Selak Raspudić?S kime će Ivica Puljak, ako pobijedi, sastaviti većinu u Vijeću?Kako će završiti izbori u Rijeci, možda i najneizvjesniji dosad?Hoće li uvjerljiva pobjeda HDZ-ovog Ivana Radića u Osijeku, što mu predviđaju ankete, ojačati Anušićevu poziciju u stranci?Što nas čeka u Dalmaciji - pobjeda starih struktura HDZ-a ili izazivači imaju šanse? -
U izvanrednoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas gostovao je vatikanist Zoran Kusovac koji je govorio o tome što možemo očekivati od novog pape Lava IVX. Kusovac govori o tome zašto je izbor američkog kardinala Roberta Francisa Prevosta veliko iznenađenje, tko su bili ključni kardinali koji su presudili da baš Prevost postane novi papa i zašto je ovaj izbor direktna poruka Donaldu Trumpu.
"Moramo priznati da je izbor pape Amerikanca šok. Osobno sam također iznenađen jer uvijek se u Crkvi govorilo da samo iz dva reda ne mogu postati pape. Prvi je bio isusovac koji ne može postati papa iz tradicionalnih povijesnih razloga sukoba isusovaca sa Crkvom i uvjerenja da su isusovci sami po sebi jako moćni zbog svoga jako, jako velikoga dubokoga znanja. Drugi za kojega se govorilo da ne može biti papa, to je Amerikanac, stanovnik Sjedinjenih Država. Vjerovalo se da Amerikanci već imaju previše moći u svijetu da bi se ta moć sa papom Amerikancem koncentrirala na jednom mjestu, na jednom kontinentu koji je specifičan u crkvenom smislu, najviše po tome što je koncentriran na financijsku moć, na novac, gdje se često štovanje novca pretpostavi štovanju Boga", kaže Kusovac.
I to Crkvi, naravno, u principu nikada nije drago, nastavlja. "No, ovoga puta moram reći da je ovaj izbor apsolutno genijalan. Naravno da se znalo da je kardinal Prevost jedan vrlo kvalitetan kandidat, to jest da bi bio jako kvalitetan kandidat da nije Amerikanac", kaže i ističe kako je ovaj izbor direktna poruka Donaldu Trumpu i kako je Prevost izabran zbog njega.
"Naravno, ne na način na koji bi to Donald Trump volio osobno ga izabrati i reći: "Ti ćeš biti moj papa, ja ću ti reći kako ćeš biti papa", nego na način da je jednostavno Donald Trump unio takve promjene u svijet, vrlo neugodne i vrlo neprijatne, da je Crkva morala na njih reagirati. Idealna crkva ne može živjeti izvan vanjskoga svijeta. Dakle, idealna Crkva bila bi Crkva gdje se svi mole Bogu, svi poštuju ono što Crkva od njih traži i svi žive po Bibliji. No, naravno, svijet nije takav. I svaka se Crkva mora prilagođavati svome vremenu. Ovo je vrijeme u kojem se događaju duboke promjene u odnosima između društava, između pojedinca i društva, država, raznih skupina unutar toga društva", kaže.
Dobili smo papu koji je blagi progresivac, na tragu pape Franje. "Mislim da mogu sada prvi put otvoreno reći - brzina kojom je izabran pokazuje da je njegov izbor praktički bio pripremljen već u predkonklavnom razdoblju, u onih desetak-petnaest dana kada su se kardinali počeli okupljati u Rimu na općim kongregacijama. Rekao bih da su ovdje postojala tri ključna “izbornika” - to su oni kardinali koji prepoznaju mogućeg papu, podrže njegove vrijednosti i zatim vode razgovore s drugim kardinalima, kako prije, tako i tijekom same konklave", priča dalje Kusovac.
"Dvojica od njih, uvjeren sam, bili su iznimno bliski papi Franji, ali više nisu imali pravo glasa jer su prešli dobnu granicu od 80 godina – kardinal Oscar Rodriguez Maradiaga iz Hondurasa i kardinal Sean O’Malley iz Bostona. Maradiaga, Južnoamerikanac, bio je jedan od najbližih suradnika pape Franje. Osim što razumije južnoameričke biskupe, ima i senzibilitet za razmišljanja crkava s Globalnog juga, iz Afrike i Azije, regija za koje se spekuliralo da bi mogle dati novog papu. Iako sam osobno vjerovao da će nakon jednog južnoameričkog pape konklava ponovno gravitirati Starom kontinentu – Europi ili možda Kanadi – ipak se to nije dogodilo".
Drugi ključni izbornik bio je O'Malley - franjevac, nadbiskup Bostona i osoba posvećena ideji suvremenog papinstva. "Meni je osobno žao što nikada nije bio ozbiljniji kandidat za papu, ali se dokazao kao izvanredan suradnik pape Franje. On je imao važnu ulogu u pridobivanju kardinala iz razvijenog svijeta, izvan globalnog juga".
"Treći izbornik, vjerujem, bio je ključan unutar same konklave – kardinal Blaž Čupić, nadbiskup Chicaga, dalekog hrvatskog podrijetla. Njegova je obitelj emigrirala još za vrijeme Prvog svjetskog rata. Čupić se godinama suprotstavljao konzervativnim strujama unutar Crkve i bio je otvoreni kritičar Trumpove administracije. On je imao ulogu koordiniranja glasova unutar konklave. A činjenica da je novi papa izabran već u četvrtom krugu govori u prilog tome da je podrška bila organizirana unaprijed - već u prvom krugu morao je imati značajnu potporu. Kada konklava krene s jakim kandidatom koji brzo dobiva glasove, jasno je da je izbor bio planiran. Kardinal Prevost je, čini se, od početka bio ozbiljan kandidat, a kasnije su mu se priklonili i oni koji su možda tražili papu kompromisa – dovoljno prihvatljivog svim stranama", zaključuje Kusovac.
-
U Prvom glasu analiziramo što se događa u Zrakoplovno tehničkom centru i koji su motivi ministra obrane Ivana Anušića koji se želi dokopati vlasti nad jedinim i strategijski važnim zrakoplovno-tehničkim resursom koji brine o vojnim letjelicama. Gost Prvog glasa je Goran Redžepović, Telegramov vojni komentator koji se detaljno bavi ovom aferom otkako je ministar Anušić okrenuo svjetla reflektore prema toj tvrtki.
„Koji je motiv ministra Anušića ne znamo, ali opasno bi bilo kada bi ZTC nastavio s degradacijom svoje sposobnosti jer bi Hrvatska bi postala potpuno ovisna o stranoj tehnološkoj podršci”, kaže Redžepović u razgovoru sa Silvanom Menđušić.
U nastavku epizode Telegramov analitičar rekonstruira ministrove meke točke u njegovoj kampanji preuzimanja te strateške tvrtke od kojih je posljednja Anušićeva procjena da će ZTC kasniti s isporukom tehnički ispravnih protupožarnih aviona uoči sezone. "Problem je što ministar Ivan Anušić radi izvaninstitucionalno i organizira medijsku kampanju protiv čovjeka kojega je na tu poziciju postavila Vlada”, veli Redžepović.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP31:
Zašto je ZTC važan i zašto su igre oko te tvrtke opasne?Ima i temelja za Anušićeva zabrinutost i za protupožarnu sezonu i budućnost ZTC-a te zašto neki u to ne vjeruju?Je li ministar obrane Ivan Anušić pokrovitelj skupine koja se čudnim metodama želi dokopati vlasti nad jedinim i strategijski važnim zrakoplovno-tehničkim resursom koji brine o vojnim letjelicama i koji su mogući motivi?Koji su problemi s menadžerskim kadrovima nedavno instaliranima u ZTC-u?Koliko je rat oko smjene šefa državne tvrtke razotkrio sukob u vrhu HDZ-a?Je li Anušić ostao sam protiv svih nakon što je zaoštrio sukob s predsjednikom, premijerom i kolegama ministrima? -
Kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Davor Bernardić je ovog tjedna upao na Fakultet političkih znanosti u Zagrebu poput nepozvanog gosta na nečiji tulum. Događaj na kojem su studenti trebali postavljati pitanja gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću se, nakon nadvikivanja i neugodnih scena na kraju nije održao. Sa Svjetlanom Knežević, zamjenicom direktorice GONG-a, udruge koja je pokušala organizirati ovaj događaj na FPZG-u razgovarali smo u novoj epizodi Prvog glasa.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP29:
Kako je došlo do toga da se Bernardić pokušao predstaviti pozvanim na događaj?Zbog čega je GONG odustao od sučeljavanja kandidata i htio organizirati Q&A s gradonačelnikom?Zašto je Tomašević, koji je bio na fakultetu, na kraju ipak odustao od gostovanja?Što pokazuje Bernardićevo kanaliziranje internog Ivana Pernara o općem stanju političke komunikacije u Hrvatskoj danas?Zbog čega vladajući političari u posljednje vrijeme uglavnom izbjegavaju sučeljavanja s protukandidatima? -
U izvanrednoj epizodi Prvog glasa vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović govori o eskalaciji u Kašmiru, stravičnom potencijalu sukoba Indije i Pakistana, povijesti sukoba dvaju zemalja te vjerskim i nacionalnim napetostima. Razgovarali smo i o ulozi i poziciji Kine i SAD-a u ovom sukobu.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u specijalnom izdanju Prvog glasa:
Zašto je počeo sukob Indije i Kine?Oko čega su se ove dvije zemlje povijesno sukobljavale?Hoće li sukob stati ili slijedi eskalacija?Kako će se u sukobu postaviti Kina?Ima li Trumpova Amerika ambicije uplitati se u ovaj sukob? -
U novoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas o prvom danu konklave koja bira novog poglavara Rimokatoličke crkve, Silvana Menđušić razgovara sa Zoranom Kusovcem, stručnjak za vojne, obrambene, tehnološke i strategijske teme, pasioniranim vatikanistom.
Konklava koja je izabrala prije 12 godina papu Franju imala je 115 kardinala iz 48 zemalja, dok ova broji 133 kardinala s pravom glasa koji predstavljaju 71 zemlju i najveća je ikad organizirana. Iako su svi papinski izbori su nepredvidivi, ova konklava ima nepoznata lica s nepoznatom politikom i prioritetima, različitim brigama, a Kusovac, autor Telegramovog feljtona o ovoj trećoj konklavi u 21. stoljeću, prognozira hoće li ova biti nestabilnija nego neke ranije.
Vatikanski dužnosnici, stručnjaci, insajderi, mediji i kladionice spominju favorite, spominju se kao najizgledniji kandidatiTalijan Pietro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle, Kusovac je suzdržan i ne licitira s imenima. Kaže da je ključno pitanje kakav papa za kakvu crkvu se bira? Po njegovom mišljenju novog poglavara odredit će osjetljivi geopolitički trenutak.
"Kardinali moraju najprije odgovoriti na pitanje kakvu crkvu želimo, a onda pronaći čovjeka koji će voditi crkvu u tom smjeru. Ovu konklavu će odrediti svijet u kojem novi papa dolazi, a to je svijet koji se drugim mandatom američkog predsjednika Donalda Trumpa stubokom promijenio. Svi oni o kojima govorilo i o kojima se danas govori kao o favoritima su papabili iz predtrumpovskog vremena. Morat će tražiti čovjeka koji će moći voditi crkvu kroz aktualnu krizu međunarodnih odnosa, te će najvažniji element biti diplomatsko umijeće", kaže Kusovac.
Vjeruje da bi ova konklava mogla podsjećati na onu iz 1958. kada je izabran papa Ivan XXII koji je pokrenuo Drugi vatikanski koncil, događaj kojim je Vatina uhvatio korak sa suvremenim svijetom ili kako je svojedobno rekao Inoslav Bešker, okrenuo Crkvu kao rukavicu.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP28:
Po čemu će ova konklava biti specifična,a s kojom je možemo usporediti?Zašto kandidati koje favoriziraju mediji i upućeni analitičari možda neće imati velike šanse?Kakvi blokovi i savezi će se formirati pod svodom Sikstine unutar ove šarolike i nikad veće konklave?Koliko će geopolitički trenutak odrediti novi pontifikat? -
U 27. epizodi Prvog glasa u tjednu u kojem će Rusija velikom vojnom paradom obilježiti Dan pobjede nad fašizmom gostuje Telegramov Đivo Đurović koji u razgovoru s Filipom Raunićem govori o ruskim ciljevima u ratu Ukrajini, Vladimiru Putinu, američkom povlačenju iz mirovnih pregovora. U podcastu smo razgovarali i o europskom odgovoru na Donalda Trumpa i Vladimira Putina i rastu euroskepticizma, par dana nakon uvjerljive pobjede Georga Simiona u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumunjskoj.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP27:
Koji je cilj Rusije u ratu u Ukrajini?Je li Vladimir Putin promijenio ciljeve?Što znači povlačenje Amerike iz mirovnih pregovora?Može li Europa pomoći Ukrajini u slučaju da SAD stopira svoju pomoć?Hoće li izbori u Rumunjskoj dodatno ojačati euroskepticizam u Europi?Zašto bi pobjeda Georga Simiona mogla biti posebno bolna za Kijev? -
Dijagnoza hrvatske poljoprivrede postaje sve tmurnija: proizvodima malo, uvozimo puno, samodostatni smo u jedva nekoliko kategorija poljoprivrednih proizvoda, prije 20 godina vanjskotrgovinski deficit iznosio je pola milijarde eura, a sada se popeo na ogromne 2 milijarde eura. U Telegramovom podcastu Prvi glas Silvana Menđušić je o stanju naše poljoprivrede razgovarala s Josipom Filaković iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Poljoprivreda je nekonkurentna, neproduktivna i visoko zadužena, a Hrvatska udruga poslodavaca prognozira da bi još jedan poremećaj u poljoprivrednoj proizvodnji, zbog više sile poput lockdowna ili eskalacije globalnih carinskih sukoba, domaću poljoprivrednu proizvodnju i opskrbu stanovništva hranom suočio s nepremostivim preprekama.
HUP tvrdi da Hrvatska ima jedva 400 poštenih traktora, a milijune smo spiskali na uzgoj eko oraha i ističu da se subvencioniraju trenutno 163 poljoprivredne kulture u ekološkoj proizvodnji. „Većina proizvoda prodaju se kao konvencionalni proizvodi niže klase i kvalitete dok cijenu proizvođaču supstituira ekološka potpora”, govore u HUP tvrdeći da Hrvatska ima krive poljoprivredne politike. Navode i da je Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka budući da tog voća proizvodimo manje od 50 posto potreba) dok se istodobno ulažu milijuni u ekološku proizvodnju oraha, a kao posljedicu imamo nikada manju proizvodnju oraha. Trenutno u ekološke orahe ulažemo na 3.900 ha dok je primjerice za samodostatnost u proizvodnji mrkve potrebno samo 600 ha, a za sveukupnu samodostatnost u proizvodnji povrća potrebno je 10.000 hektara.
Pitanja koja smo pokušali odgovoriti EP26:
Kako objasniti da se poljoprivreda sve izdašnije subvencionira, a poljoprivredna proizvodnja pada?
HUP kritizira krive poljoprivredne politike i strategije i tvrdi da je ključan problem u pogrešnim podacima o ukupnom poljoprivrednom zemljištu koje je na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima na osnovu kojih se kroji poljoprivredna politika. Zašto HUP tvrdi da je ta politika autodestruktivna?Sve verzije Zakona o poljoprivrednoj površini kreirane su i usvojene sa stavom kako u Hrvatskoj postoji milijun hektara zemljišta koje je slobodno i nitko ga ne koristi. Međutim, HUP je izračunao da su ti hektari fantomski i istodobno tvrdi da su u hrvatskim šikarama skriva se 5 novih Belja?Paradoks hrvatske poljoprivrede: raste proizvodnja pšenice i kukuruza, a veća proizvodnja se ne prenosi na cijene u trgovinama. Zašto Hrvatska izvozi žitarice, a uvozi smrznute pekarske proizvode?HUP tvrdi da Hrvatska danas de facto više nema proizvodnju umjetnih gnojiva koje je, uz energente, jedan od najvećih troškova. U proizvodnji umjetnog gnojiva Hrvatska je bila neto izvoznik gotovo 20 godina, dok od 2023. bilježimo deficit. Jesu li taj problem poslodavci adresirali prema Banskim dvorima? - Mehr anzeigen
