エピソード
-
Prošle su skoro tri godine otkad je sad već bivši ministar financija Marko Primorac najavio novi pravni okvir za upravljanje državnim poduzećima, tako da u upravama i nadzornim odborima sjede ljudi izabrani na javnim natječajima. Prošle godine je konačno donesen i novi zakon, no najmanje do 1. siječnja 2027. godine u praksi se neće mijenjati ništa - jer Vlada još nije donijela uredbu kojom se uređuju nova pravila po kojima bi se provodila imenovanja. O tome je u Prvom glasu govorila Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP341:
Zašto se u državnim tvrtkama i dalje provode privremena (V.D.) imenovanja bez javnih natječaja?Što bi se konkretno trebalo promijeniti primjenom novih pravila profesionalizacije?Je li realno očekivati da će vlada u finišu mandata prepustiti državne tvrtke struci?Kako je moguće da vlada ignorira saborska pitanja i rokove (slučaj Davida Sopte)?Kako u praksi izmjeriti rastezljive zakonske uvjete poput "dobrog ugleda"?Jesu li javni natječaji u Hrvatskoj stvarni ili služe samo za pokriće za ranije dogovorena imenovanja? -
Marko Vešligaj, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu, upozorava da Hrvatska ulazi u novi financijski okvir EU-a s manje novca, zastarjelom administracijom i poljoprivredom koja već godinama tone.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP340:
Jesu li pregovori o novom proračunu EU-a zapeli i tko dobiva, a tko gubi?Koliko će Hrvatska imati manje novca u sljedećem financijskom okviru?Je li Hrvatska dobro iskoristila dosadašnja sredstva iz EU fondova?Što novi sustav temeljen na rezultatima znači za povlačenje sredstava?Hoće li poljoprivreda biti najveći gubitnik novog proračuna?Kakve su realne posljedice za hrvatske poljoprivrednike?Treba li EU uvesti nove poreze kako bi financirala proračun?Sadržaj je realiziran uz financijsku potporu Europskog parlamenta, prema najvišim uredničkim standardima Telegrama. Iznesene informacije i stavovi isključiva su odgovornost autora.
-
エピソードを見逃しましたか？
-
Profesor Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu upozorava da tehnološki razvoj nije pitanje standarda, već nacionalne sigurnosti te Hrvatska na tom planu gubi dragocjeno vrijeme. „Hrvatska se drži po strani ključnih europskih procesa, poput inicijative „Odaberi Europu" (Choose Europe), i pasivno pristaje biti tehnološka periferija, za razliku od zemalja poput Poljske, Češke ili Slovačke”, kaže dekan jednog od najprestižnijih fakulteta u zemlji.
Pitanja na koja samo pokušali odgovoriti u EP339:
Je li Hrvatska doista "zemlja znanja" samo na razini političkih fraza?Zašto nije prihvaćen prijedlog o jačem razvoju veleučilišta i sveučilišta primijenjenih znanosti koja bi obrazovala stručnjake izravno za tržište rada uz znatno manja izdvajanja po studentu?Koja će radna mjesta najviše osjetiti učinak umjetne inteligencije?Zašto Hrvatska slabo koristi europske programe za širenje izvrsnosti (poput Obzora Europa)?Zašto prava tema hrvatskog obrazovanja ne smije biti samo to tko odlazi, već tko u Hrvatsku dolazi studirati i istraživati? -
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Filip Novokmet u novom istraživanju u radu "Nejednakosti i izborni rascjepi u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2020. godine" s kolegama otkriva tko su stvarni gubitnici, a tko pobjednici trideset godina hrvatske tranzicije i za koga glasaju.
Pitanja na koja samo pokušali odgovoriti u EP338:
Koliko je Hrvatska ekonomski napredovala od 1988. do 2020.?Tko su dobitnici, a tko gubitnici tranzicije?Zašto ekonomski gubitnici tranzicije glasuju za desnicu umjesto za ljevicu?Kada i zašto su bogatiji birači okrenuli leđa HDZ-u i počeli glasovati za lijevi centar?Ima li itko na hrvatskoj političkoj sceni tko zastupa onih 30 posto gubitnika?Postoji li prostor za ekonomski populizam u Hrvatskoj i ima li za to komparativnih primjera?Hrvatska prema istraživanju iz spomenutog rada od 1988. do 2020. Hrvatska je zabilježila prosječni realni kumulativni rast nacionalnog dohotka od 28 posto. Novokmet dodaje da su u istom razdoblju rasle i Slovenija i Austrija – pa je jaz prema tim zemljama ostao gotovo netaknut. Naš nacionalni dohodak po stanovniku i dalje je na svega sedamdeset pet posto slovenskog i manje od pedeset posto austrijskog.
-
Nova serija psovki Željka Keruma na račun našeg novinara Denisa Mahmutovića pouzdan je znak da je Telegram opet objavio priču o malverzacijama moćnog splitskog političara i poduzetnika. Ovaj put radi se Kerumovom luksuznom resortu Perla u Rogoznici, dio kojeg je sagrađen na - pomorskom dobru.
Pitanja na koja odgovaramo u EP 337:
Kako je moguće da je dio Kerumova resorta u Rogoznici izgrađen na pomorskom dobru?Kako su privatne osobe mogle kupovati, upisivati i koristiti zemljište koje je već bilo proglašeno pomorskim dobrom?Kako je moguće da su na pomorskom dobru upisane višemilijunske hipoteke?Kako su banke i institucije prihvatile nekretnine koje po zakonu ne bi smjele biti predmet privatnog vlasništva ni zaloga?Zašto državno odvjetništvo i druge institucije nisu spriječile ovakav razvoj događaja?Zašto je država kapitulirala pred Željkom Kerumom“? -
Hrvatska je u spektakularnoj utakmici prvog kola Svjetskog prvenstva izgubila od Engleske 4:2, a o uzrocima poraza, taktičkim odlukama Zlatka Dalića i pozitivnim i negativnim stranama Hrvatske u izvanrednoj epizodi Prvog glasa razgovarali smo s Mihovilom Topićem, novinarom Telesporta i nogometnim analitičarom.
Pitanja na koja odgovaramo u EP 336:
Kako nas je promjena branjenja kornera dovela do katastrofe?Je li Dalićev neočekivani potez s Pašalićem i Sučićem na kraju ispao opravdan?Je li Modrić odigrao svoju najslabiju utakmicu za Hrvatsku?Zašto bi Martin Baturina mogao biti hit igrač prvenstva?Kakvu Hrvatsku možemo očekivati u nastavku skupine protiv Paname i Ghane?Jesu li razlike između "velikih" i "malih" reprezentacija sve manje? -
„Iranski režim iz ovog sukoba izlazi ojačan, dok su Sjedinjene Države, unatoč pokušajima da dogovor prikažu kao veliku pobjedu, iz rata izašle slabije nego što su u njega ušle”, kaže profesor Goran Bandov uoči potpisivanja sporazuma između Sjedinjenih Država i Irana.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP335:
Što znamo o sporazumu i što se njime predviđa?Koliko je realno očekivati da će sporazum potpisan u Švicarskoj zaista dovesti do trajnog ukidanja sankcija i otvaranja Hormuškog tjesnaca, s obzirom na prethodnu povijest neuspjelih iransko-američkih dogovora?Koliko će sličiti sporazumu iz 2015. godine koji je sklopio Barack Obama, a koji je Donald Trump 2018. raskinuo nazivajući ga "najgorim dogovorom ikad"?Iranski predsjednik Masud Pezeškian nazvao je okvirni sporazum sa SAD-om "diplomatskom pobjedom Irana". Tko iz ovog rata izlazi s boljim rezultatom?Jesu li u pravu kritičari američkog predsjednika Donalda Trumpa kada kažu da je ovaj rat pokrenuo pogrešno, vodio ga nepromišljeno i uz otvoreno kršenje zakona, a da deklarativni ciljevi s početka rata nisu postignuti?Je li najveći Trumpov uspjeh, ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, zapravo samo povratak na predratno stanje ili lekcija Iranu da SAD posjeduje moćno ekonomsko oružje koje može ponovno upotrijebiti?Što Trumpova javna kritika upućena izraelskoj vojnoj taktici u Libanonu otkriva o promjeni odnosa snaga između Washingtona i Netanyahuove vlade. Je li riječ o stvarnom zaokretu ili samo o taktičkom pritisku radi zaštite mirovnog sporazuma s Iranom? -
HDZ slavi 37. rođendan, a novinar, urednik i kolumnist Telegrama Jasmin Klarić u Prvom glasu analizira smer vladajuće stranke pod Andrejom Plenkovićem. U razgovoru tumači zašto Plenković deset godina pobjeđuje na izborima i zašto smatra da iza sebe ostavlja razrušene institucije. Analiziramo i dva aktualna politička trača - o preslagivanju većine i prijevremenim izborima.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP334:
Jesu li opravdane kritike da je Plenkovićev HDZ otišao desnije od Tuđmanovog?Zašto HDZ i Plenković kontinuirano pobjeđuju na izborima već deset godina?Koliko su europski novci pomogli HDZ-u da prikrije gospodarske probleme?Što Klarić smatra najvećom štetom Plenkovićeve vladavine?Zašto slučaj Beroš smatra najgorom afera u Hrvatskoj ovog stoljeća?Postoji li realna mogućnost preslagivanja većine u Saboru?Bi li prijevremeni izbori bili racionalan potez za HDZ?Mogu li SDP i Možemo pobijediti Plenkovića? -
O mirovnom sporazumu koji su postigli SAD i Iran za Prvi glas govori je redovita profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Đana Luša. Premda je pretprio teške vojne gubitke Iran ovim sporazumom iz rata izlazi kao pobjednik, dok SAD i Izrael nisu pronašli odgovor na iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca, smatra naša sugovornica.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP333:
Što šezdesetodnevni Memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana znači za Donalda Trumpa?Je li Iran zapravo profitirao iz cijelog sukoba?Što se događa s iranskim nuklearnim programom i obogaćenim uranijem?Hoće li se Hormuški tjesnac stvarno otvoriti za promet i kada?Kamo idu zamrznuta iranska sredstva i najavljeni plan obnove?Zašto Libanon i izraelski napadi mogu srušiti cijeli dogovor?Ima li Trump ikakvu kontrolu nad Netanyahuom? -
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da razmišlja o podnošenju ostavke na mjesto predsjednika države i o kandidaturi za premijera, te da bi izbori mogli biti održani za tri do četiri mjeseca. O tome je li ta najava iskrena ili samo još jedan spin u nizu, tko bi mogao pobijediti Vučića i kakva je situacija sa studentskim pokretom i prosvjedima za Prvi glas govori Ana Lalić Hegediš, izvršna direktorica Nezavisnog društva novinara Vojvodine.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP332:
Može li se vjerovati Vučićevoj najavi izbora za tri do četiri mjeseca i njegovoj mogućoj kandidaturi za premijera?Zašto bi Vučić sada birao premijersku funkciju umjesto predsjedničke?Koliko je jaka stvarna podrška Vučiću i SNS-u prema dostupnim istraživanjima?Kakav je trenutni izgled opozicijske scene – hoće li postojati jedna ili više lista protiv SNS-a?Je li se studentski pokret politički profilirao kao desni i nacionalistički?Kakvo je trenutno stanje s prosvjedima u Srbiji – jesu li zamrli ili se nastavljaju?Mogu li izbori u Srbiji ikada biti pošteni dok SNS kontrolira institucije? -
Kreće. Najveći show na svijetu, Svjetsko prvenstvo u nogometu počinje večeras u 21 sat, a čarolije Mundijala dotaknuo se i Prvi glas. O očekivanjima od prvenstva, hrvatske reprezentacije, o favoritima i onima iz sjene te o Zlatku Daliću smo pričali s novinarom Telesporta Ivanom Mlinarićem.
MEGA AKCIJA: NAJNIŽA CIJENA NA TELESPORT I TELEGRAM IKADA!
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP330:
Zašto je Svjetsko prvenstvo u nogometu i dalje najveći sportski događaj na svijetu?Kako će Hrvatska proći na ovom Svjetskom prvenstvu?Jesu li očekivanja od Hrvatske postala nerealno visoka nakon uspjeha 2018. i 2022.?Kako ocijeniti rad Zlatka Dalića i njegov odnos prema kritikama?Tko su najveći favoriti za osvajanje Svjetskog prvenstva i koje bi reprezentacije mogle iznenaditi? -
Vojni analitičar Robert Barić u novoj epizodi Prvog glasa govori o potencijalnom napadu Rusije na Estoniju, o čemu govori i svjetski besteller upravo izdan u Telegramovoj nakladi "Ako Rusija pobijedi", autora Carla Masale. Barić detaljno objašnjava vojnu doktrinu i strategiju estonske vojske - plan je zaustaviti Ruse u potencijalnoj agresiji čak i ako se NATO ne uključi. Na kraju razgovora Barić uspoređuje hrvatsku i estonsku vojnu strategiju i poručuje: Mi nemamo nikakvu vojnu doktrinu, ni strategiju.
KNJIGU 'AKO RUSIJA POBIJEDI' CARLA MASALE NARUČITE OVDJE!
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP329:
Koliko je realan scenarij ruskog napada na baltičke države nakon završetka rata u Ukrajini?Što je estonski koncept totalne obrane i kako funkcionira u praksi?Koja je uloga Estonske obrambene lige i zašto je ključna za obranu zemlje?Kako Estonija planira zaustaviti ruski prodor dok ne stignu NATO pojačanja?Što Hrvatska nema, a Estonija ima — od strateških dokumenata do vojne doktrine?Zašto su Barjaktari već zastarjeli u trenutku kad smo ih kupili?Kako druge europske države socijaliziraju mlade za obrambenu funkciju i što Hrvatska radi po tom pitanju? -
Politolog i teolog Vedran Obućina, dobar poznavatelj Irana i Bliskog istoka u Prvom glasa objašnjava stvarne motive i ciljeve najnovije eskalacije između Irana i Izraela, kao i perspektivu Trumpovih mirovinih inicijativa.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP328:
Je li Izrael udarima na Libanon pokušao sabotirati Trumpov mirovni sporazum s Iranom?Imaju li Amerika i Izrael dijametralno suprotne ciljeve u Iranu?Tko stvarno donosi odluke u Iranu?Zašto Revolucionarna garda živi od sankcija i što bi se dogodilo kad bi pale?Može li Iran odustati od kontrole nad Hormuškim tjesnacem kao dio dogovora?Što Netanyahuu znači poraz na izborima?Hoće li Iran nakon rata postati otvoreniji ili će Revolucionarna garda preuzeti potpunu kontrolu? -
Urednik, novinar i kolumnist Telegrama Jasmin Klarić u Prvom glasu govori o pozadini žestokih političkih napada HDZ-a na Možemo.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP327:
Može li HDZ stvarno poentirati na aferi Hipodrom?Kako su se ti napadi HDZ-u vratili kao bumerang?Zašto su Tomašević i Možemo! tako dugo branili Kostu Kostanjevića?Je li kampanja SDP-a i Možemo! uspješna?Kako HDZ pokušava razbiti koaliciju SDP-a i Možemo?Što znači Hermanovo "Dobrodošli među kriminalce"? -
Premijer Andrej Plenković je vidljivo sve nervozniji u javnim nastupima. Izvire li ta nervoza iz rezultata anketa, odnosa unutar stranke ili koalicije i znači li sve skupa da bi uskoro možda mogli i na izvanredne izbore? O ovim i drugim pitanjima smo u Prvom glasu razgovarali s kolumnistom 24 sata, Tomislavom Klauškim.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP326:
Postoji li realna mogućnost prijevremenih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj?Bi li Andreju Plenkoviću politički odgovaralo raspisivanje izbora prije isteka mandata?Kako bi eventualna recesija ili ozbiljnija gospodarska kriza utjecala na izborne izglede HDZ-a?Koliko je stabilna koalicija HDZ-a i Domovinskog pokreta te može li doći do njezina raspada?Ima li oporba danas veći koalicijski potencijal od HDZ-a za sastavljanje buduće Vlade? -
Iran je iz rata s Amerikom izašao neporažen, a sada drži adut kojim će pokušati mijenjati globalnu geopolitičku scenu - kontrolu nad Hormuškim tjesnacem. Razgovaramo s Telegramovim urednikom i novinarom Đivom Đurovićem o tome zašto su pregovori između SAD-a i Irana zamrznuti, što Trump zapravo želi i može li uopće pronaći izlaz iz ovog rata.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP325:
Zašto je Trump, navodno, u telefonskom razgovoru izvrijeđao Netanyahua?Zašto su iranskо-američki pregovori suspendirani i tko ih je zaustavio?Koliko dugo Iran može financijski izdržati trenutačno stanje?Tko zapravo drži moć u Iranu - pragmatičari ili Revolucionarna garda?Je li Iran ratom dobio više nego što je mogao postići mirom?Može li Iran postati pol multipolarnog svjetskog poretka?Što će se s iranskim režimom dogoditi kad se rat završi? -
Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović za Prvi glas analizira najžešće ruske napade na Kijev od početka rata, stanje na bojištu i ciljeve nove ruske ljetne ofenzive ako ona uopće i krene.
Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiran
Zašto Rusija masovno napada Kijev?Koji je cilj ciljanja kanalizacijske mreže u Kijevu?Može li Rusija uopće pokrenuti veliku kopnenu ofenzivu?Kako Ukrajinci izoliraju vojište jeftinim dronovima?Koja je uloga bivšeg šefa Googlea Erica Schmidta i AI-a u ukrajinskoj vojnoj strategiji?Je li incident s dronom u Rumunjskoj provokacija ili nesreća?Koliko još Rusija može izdržati ovakvim tempom gubitaka? -
Prije točno deset godina, 1. lipnja 2016., zaustavljena je cjelovita kurikularne reforma, jedan od rijetkih pokušaja sustavne modernizacije hrvatskog obrazovanja. Na ulice Zagreba i drugih gradova tada su izašli tisuće građana pod sloganom "Hrvatska može bolje". Pokazalo se da, nažalost, nije mogla. Telegramova novinarka Dora Kršul u velikoj inventuri zaključuje: propustili smo desetljeće koje će Hrvatska teško nadoknaditi.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP322:
Što je dovelo do propasti kurikularne reforme 2016.?Što su ključne i mjerljive posljedice odstupanja od tog velikog projekta?Je li europski novac koji se ulaže u školstvo alat promjene i je li riječ o, kako se premijer hvali, reformi uvedenoj od bana Mažuranića?Što je donijelo zamjensko rješenje Škola za život? Zašto nikada nije provedena strateška odluka o devetogodišnjoj osnovnoj školi koja je zapisana još 2014.?Kakvo stanje znanja pokazuju PISA rezultati hrvatskih učenika u matematičkoj, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti?Koliko je održiv sustav u kojemu broj učenika pada, dok istodobno broj nastavnika raste?Kako je moguće da se deset godina iz razreda prosječno nestala dva učenika, a broj nastavnika porastao je za više od 4.000, dok se istovremeno ravnatelji škola žale da ne mogu naći stručne nastavnike za STEM predmete?Kolabira li visoko obrazovanje pod teretom vlastitog nerealnog rasta? -
Ekonomski analitičar Damir Novotny u Prvom glasu analizira novi antiinflacijski paket Vlade. Prvi je ovo put da Vlada svojim antiinflacijskim mjerama pokušava ukloniti sam uzrok inflacije, a ne samo pomoći građanima da se nose s posljedicama. Ovime je Vlada konačno priznala i razumijela da je svojom potrošnjom stvorila inflaciju.
Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP322:
Hoće li smanjenje državne potrošnje za 1.3 milijarde eura ugušiti inflaciju?Je li porez na ekstraprofit pravedan?Što znači rast nameta za paušalne obrtnike i iznajmljivače i hoće li to povećati sivu ekonomiju?Zašto Vlada nije imala hrabrosti uvesti moratorij na plaće u javnom sektoru?Je li ukidanje poreza na mirovine antiinflacijska mjera ili socijalna politika?Koliko je važna pozicija guvernera HNB-a otkad nismo monetarno suvereni? - もっと表示する
