Bölümler
-
Druga epizoda HistoryCast podkasta četvrtkom o istoriji umetnosti posvećena je Ivanu Meštroviću. Istoričarka umetnosti Jovana Milovanović i istoričar Ivan Drljača vode nas kroz neobičan život i rad čoveka koji je bio poznat kao Mikelanđelo XX veka i genije jugoslovenstva. Njegove skulpture i arhitektonska dela ostavili su dubok trag u svetu umetnosti.
-
33 - Fascinantnu istoriju piratskih posada i poduhvata sa Jadranskog mora sa nama deli Đorđe Krivokapić, istraživač piratskih akcija u Jadranu i Mediteranu,
-
SPECIJAL - O višedecenijskom sukobu, proksi ratovima, o tome kako se situacija zaoštravala i kako je uopšte došlo do eskalacije netrpeljivosti više u današnjem specijalu, bez želje da ovo bude dnevno - politička tema, već sa namerom da pričamo o istorijskim okolnostima koji su do ovog sukoba doveli.
-
Od ove nedelje krećemo dvaput nedeljno! S tim da, za razliku od utorka kada radimo klasične teme koje se očekuju od istorijskog kanala, četvrtkom ćemo pokrivati teme koje jesu istorijske ali nisu bitke, generali, kraljevi i slično. U prvoj epizodi novog serijala, Jovana Milovanović, istoričarka umetnosti razgovara sa koleginicom Isidorom Savić o Paji Jovanoviću, najpoznatijem srpskom slikaru.
-
32 - Istoričari Nikola Šipka i Nikola Đukić pričaju o uzrocima sukoba, svemu što je prethodilo ratu kao i o ideologiji, borbi za slobodu, gubicima i posledicama krvavog rata.
-
31 - Šestog aprila 1941. godine, nemačkom invazijom koju je naredio Adolf Hitler, Direktivom 25, počeo je rat na teritoriji Kraljevine Jugoslavije. Kako je došlo do invazije? Da li je rat zaista počeo bombardovanjem Beograda? Kakav otpor je pružala jugoslovenska vojska nemačkim i italijanskim trupama?
-
30 - Istoričari Ivan Drljača i Nikola Đukić pričaju o Martovskom puču. Da li su parole komunista tokom narodne pobune početkom 1941. zaista bile "Bolje rat nego pakt"? Kako je svrgnut i zamalo streljan namesnik, knez Pavle Karađorđević? Šta se dešavalo u vremenu koje su prethodile 27. martu 1941. godine i kakav je bio manevarski prostor jugoslovenskih vlasti pred i početkom Drugog svetskog rata?
-
29 - Istoričar Nikola Šipka sa gostom i kolegom istoričarem dr Zoranom Bajinom, razgovara o jednom od možda najznačajnijih događaja u prvoj polovini XX veka koji će promeniti Rusiju, a potom i Evropu i svet.
-
28 - Naši istoričari, Nikola Đukić, Nikola Šipka i Ivan Drljača danas imaju mnogo toga da kažu o Voždu, a vaša mišljenja očekujemo u komentarima, s nestrpljenjem.
-
Nikolaj II Romanov bio je poslednji ruski car. Njegova vladavina obeležena je burnim događajima, uključujući Prvi svetski rat, Oktobarsku revoluciju i uspostavljanje Sovjetske Rusije.
Postao je car 1894. godine nakon smrti svog oca, cara Aleksandra III. Njegova vladavina bila je obeležena političkim nemirima, ekonomskim problemima i socijalnim nezadovoljstvom.
Nikolaj II, njegova supruga Aleksandra i njihova petoro dece ubijeni su 17. jula 1918. godine. Ova tragedija označila je kraj dinastije Romanov.
Nikolaj II ostaje kontroverzna figura u ruskoj istoriji, a njegova sudbina duboko je utkana u istorijske događaje. Nikola i, takođe, Nikola, pričaju danas o poslednjem caru Rusije.
-
26 - Posle smrti Aleksandra Makedonskog, njegovi generali, naslednici (dijadosi) u međusobnim ratovima podelili su carstvo. Ovi ratovi označavaju početak helenističkog perioda, vremena kada su mnogi narodi prihvatili grčku civilizaciju.
-
25 - Danas nastavljamo serijal o krstaškim ratovima. Treći krstaški rat bio je pokušaj zapadnoevropskih vladara da povrate Jerusalim i Svete zemlje od muslimanskog sultana Saladina, koji ih je osvojio 1187. godine. Rat je trajao od 1189. do 1192. godine i u njemu su učestvovali engleski kralj Ričard I Lavlje Srce, francuski kralj Filip II Avgust i nemački car Fridrih I Barbarosa. Iako su krstaši uspeli da zauzmu neke gradove i utvrđenja na obali, nisu uspeli da prodru do Jerusalima. Rat se završio mirovnim sporazumom u Jafi, po kome je Jerusalimska kraljevina zadržala deo obalske teritorije od Tira do Jope, a hrišćanskim hodočasnicima je dozvoljen slobodan pristup Jerusalimu. Istoričari Maja Dragić Kovačević i Andreja Vujičić u današnjoj epizodi pričaju o ovom ratu velikih imena a malih dostignuća.
-
24 - Milan Stojadinović je bio srpski i jugoslovenski političar i ekonomista, predsednik Vlade Jugoslavije od 1935. do 1939. godine. Šarmantan, upečatljiv, sposoban, tehnokrata, beskurpulozan i prilično lukav, brzo je sebe pozicionirao na političkoj sceni, pod patronatom Nikole Pašića. Bio je i ministar spoljnih poslova od 1935. do 1939. i ministar finansija tri puta (1922–1924, 1924–1926, 1934–1935). Osnivač i lider Jugoslovenske radikalne zajednice, desničarske stranke koja je podržavala autoritarni režim kneza Pavla Karađorđevića. Svedok dva svetska rata, nije učestvovao ni u jednom. Knez Pavle ga je, uz izgovor da je Stojadinović nesposoban da reši 'Hrvatsko pitanje', smenio 1939. godine iako je pobedio na izborima. Britanci su tražili da se Stojadinović udalji iz zemlje, pa je prognan na Mauricijus, gde je ostao tokom Drugog svetskog rata. Nakon rata nije mu dozvoljen povratak u Jugoslaviju, već je živeo i umro u Argentini. Istoričari Ivan Drljača i Nikola Đukić danas razgovaraju o njegovom, prilično kontroverznom i nadasve zanimljivom životu, karijeri i zaostavštini.
-
23 - Američki građanski rat bio je prvi moderni rat u svetskoj istoriji. Ali šta to zapravo znači? Kako su se vojnici i civili borili, živeli i ginuli u tom krvavom sukobu? Kako se o njemu izveštavalo? Kako je rat uticao na razvoj tehnologije, politike i ekonomije u SAD i svetu? I zašto je sukob Severa i Juga tadašnje Amerike i danas važan i kontroverzan? Da li je robovlasništvo bilo glavni uzrok izbijanja rata ili samo jedan od povoda? U današnjoj epizodi o ovoj temi razgovaraju Andreja Vujičić, Nikola Šipka i Dejan Nikolić.
-
22 - Kako bi izgledala politička scena da je Tito danas živ i oran da se kandiduje na izborima? Istoričari Ivan Drljača i Vladimir Petrović danas razgovaraju o Titu kao fenomenu i brendu, marketinškom magu kao i o kultu ličnosti Josipa Broza Tita.
-
21 - Drugi krstaški rat je drugi veliki krstaški pohod, vođen u periodu od 1147. do 1149. godine. Pokrenulo ga je muslimansko osvajanje grofovije Edese 1144. godine. Na pokretanje Drugog krstaškog rata pozivao je papa Evgenije III, a u pridobijanju masa veliku ulogu odigrao je cistercit Bernard od Klervoa. Drugi krstaški rat je prvi krstaški rat koga su predvodili evropski kraljevi. Francusku vojsku predvodio je kralj Luj VII, a nemačku vojsku Konrad III. Rat je završen neuspehom. U Egiptu jača Saladin koji je na sebe preuzeo ulogu da vrati krstaške države u оkvire islamskih.
-
20 - Današnju epizodu posvetili smo Pokretu nesvrstanih, najbrojnijoj međunarodnoj organizaciji posle UN, formiranoj od strane zemalja koje, po deklarativnoj premisi makar, nisu želele da budu ni učesnice niti marionete tokom sukoba paktova u periodu Hladnog rata. Jednu od ključnih uloga u osnivanju organizacije odigrao je Tito, među prvim državama članicama bila je posleratna Jugoslavija, a Srbija danas ima status posmatrača. Istoričari Nikola Šipka i dr Vladimir Petrović pričaju o ideji nesvrstanosti, osnivanju organizacije i ulozi Josipa Broza Tita i SFRJ u radu Pokreta nesvrstanih.
-
Specijal - Za novogodišnji (da, novogodišnji) specijal, istoričar Vladimir Petrović vam je pripremio priču o mitovima koji imaju uticaj na naš život. Zašto verujemo u neverovatne stvari, čak i kada se dokazano kose sa zdravim razumom? Kao savršenu ilustraciju odabrao je priču o ubistvu Džona Kenedija. Inspiracija za ovaj specijal je film Olivera Stouna JFK koji je jako uticao na teorije zavere koje se i dalje pletu oko ubistva Amerikancima omiljenog predsednika SAD.
-
19 - Naš istoričar Ivan Drljača sa gostom i kolegom Nikolom Đukićem danas priča o Aleksandru I Karađorđeviću, Ujedinitelju. Osim što je bio kralj Jugoslavije, slavljeni vojskovođa, veoma obrazovan, pasionirani ljubitelj umetnosti ponosan na svoje seljačko poreklo, bio je i prvi Srbin koji je leteo avionom. Najosporavaniji i najkontroverzniji balkanski vladar, i danas je predmet polemika kako istoričara tako i javnosti. Neke poznate ali i malo poznate detalje o njegovom životu čućete u ovoj epizodi, a pošto nam je vaše mišljenje važno, očekujemo i komentare, predloge i sugestije.
-
18 - U novogodišnjoj, prvoj epizodi ove 2024., naši istoričari Maja Dragić, Andreja Vujičić, Nikola Šipka i Ivan Drljača izabrali su za vas teme i malo poznate istorijske detalje koje smatraju najzanimljivijim, sa čim ćete, nadamo se, i vi biti saglasni. Nadamo se da ćete uživati u ovom razgovoru kao što smo i mi uživali dok smo snimali. Sve najlepše u Novoj godini želi vam Podmedia tim i ekipa @HistoryCast_rs podkasta!
- Daha fazla göster