Bölümler
-
Send us a text
Mirza Mustafagić je ime koje je postalo sinonim za pozitivne promjene u digitalnom svijetu, ali i društvenu odgovornost. Svojim angažmanom na društvenim mrežama i van njih, Mirza je dokazao koliko internet može biti moćan alat za povezivanje, ali i kako njime treba pažljivo upravljati. O svom životu, ljudima, izazovima, a i društvenim mrežama, govorio je za Oslobođenu.
U današnjem svijetu, gdje se često čini da su porodične vrijednosti stavljene u drugi plan, postavlja se pitanje da li se previše opterećujemo dokazivanjem pred drugima?
- Trudim se da na svojim društvenim mrežama potaknem ljude da im pokažem da je okej otići s mamom na more. I dalje vjerujem da je porodica svetinja i to ne samo u tradicionalnom smislu - ona pruža ljubav koja je neprocjenjiva, priča Mirza.
Prošle godine pokrenuo je inicijativu za poboljšanje uvjeta liječenja pacijenata koji se bore sa najtežim bolestima. Njegova inicijativa ima za cilj skrenuti pažnju na problematiku koja prevazilazi pitanje dostupnosti aparata za zračenje, naglašavajući da je nužno osigurati dostojanstvene i humane uvjete za oboljele.
- Katastrofalne priče dolaze do mene i dan-danas. Sjećam se jedne Selme, žene od 35 godina, majke troje djece. Morao sam tražiti "štelu" da uradi magnetnu rezonancu kako bi se provjerilo da li se rak proširio na jetru. Nermina, ista priča. Sreo sam je prošlog ljeta na ulici u Tuzli i kaže mi da mora platiti zračenje iz svog džepa jer između entiteta nema sporazuma. Pozvao sam premijera i pitao ga da pomogne jer nije trebalo da se desi da Nermina bude u toj situaciji. Nermina, kao i svi pacijenti, ne treba da bude izuzetak, nego pravilo. Ako je nekome potrebna pomoć, onda to mora biti dostupno svakome, izričit je Mirza.
Kroz humor i iskrenost, Mirza će govoriti i o važnosti poštovanja ličnih izbora i slobode svakog pojedinca te nam otkriva svoj stav prema dijeljenju privatnog života na društvenim mrežama, ističući granice koje postavlja kako bi sačuvao svoj privatni prostor.
- Ne dijelim baš sve o sebi. Suvišno je da podijelim svaki detalj. Želim da imam dio koji je samo moj i nikada ne pričam o ljubavi. Iako nemam šta da kažem, ali
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Put do uspjeha je većinom trnovit, ali moguć. Baš takav put je imala i Sabina Softić voditeljica Deloitteovog ureda u BiH. Od izbjeglištva u Njemačkoj, rada u hotelu kao sobarica, povratka u razrušenu Bosnu i Hercegovinu, nešto kasnijeg studiranja... Ipak, sve je bilo kako je trebalo biti.
Sabina je u novoj epizodi podcasta Životna škola ispričala kako se ponosi na svoj prvi posao i da se nikada ne trebamo stidjeti nečega što smo pošteno svojim radom i trudom ostvarili. U Njemačkoj je izgradila temelj dobrog učenika/studenta, a potom i radnika, koji je uspješno implementirala u svoj napredak u BiH.
- Ne trebamo se nikada ničega stidjeti što smo pošteno svojim radom i trudom postigli. Vjerujem da su mi ta iskustva kasnije, kada sam završila fakultet i krenula da se razvijam u profesionalnoj karijeri, pomogla da u okviru svog kolektiva i tima kreiram motivirajuću atmosferu, gdje se ljudi osjećaju poštovani i zaštićeni, gdje svaka karika jednako jaka i doprinosi uspjehu cijelog tima. Nema loših poslova jer svaki posao ima svoju svrhu, priča Sabina.
Uspjela je - od asistentice do direktorice kompanije. Postigla je i ono nemoguće - dobila je unapređenje na poslu dok je bila na porodiljskom odsustvu?!
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Eksik bölüm mü var?
-
Send us a text
U 51. epizodi podcasta (IN)Direkt, ugostit ćemo najboljeg stranog fudbalera u historiji Premijer lige BiH - Wagnera Santosa Laga. Ovaj brazilski majstor, rođen 1978. u Ilhéusu, ostavio je neizbrisiv trag na bh. fudbalskoj sceni.
Svoju karijeru započeo je u rodnom Brazilu, igrajući za lokalne klubove u državnim takmičenjima Bahije, Goiás i São Paula. Godine 2003. nastupao je za Jaboticabal Atlético, gdje je na 12 utakmica postigao tri gola. Iste godine prelazi u NK Posušje, gdje u 58 utakmica postiže 35 golova, što ga je učinilo jednim od najefikasnijih igrača Lige.
Zanimljivo je da njegov stariji brat, Ricardo Santos Lago, poznatiji kao Ricardo Baiano, prvi dolazi u Bosnu i Hercegovinu 2002. godine, kada potpisuje za NK Široki Brijeg. Ricardo je kasnije stekao bh. državljanstvo i čak upisao nastup za reprezentaciju BiH.
Wagner je u ljeto 2005. godine prešao u NK Široki Brijeg, gdje provodi narednih 13 godina, odigravši 239 utakmica i postigavši 90 golova. S klubom je osvojio titulu prvaka BiH u sezoni 2005./'06., te tri puta podigao trofej Kupa BiH. U sezoni 2013./'14. bio je najbolji strijelac Premijer lige sa 18 postignutih golova, a naredne sezone proglašen je za najboljeg igrača lige. Njegovih 125 premijerligaških golova činilo ga je najboljim strijelcem u historiji lige, sve do septembra 2022. kada ga je prestigao Nemanja Bilbija.
Nakon završetka igračke karijere, Wagner se posvetio trenerskom pozivu, preuzevši ulogu trenera U19 tima Širokog Brijega, a od juna 2023. godine obavlja funkciju pomoćnog trenera prvog tima.
- Svi, koji smo igrali po onim terenima, mi smo tada pokazali koliko smo bili vrijedni. Danas kada gledam ovu hibridnu travu, drago mi je da je bh. liga došla na taj nivo i mogu sada samo uživati gledajući. Žao mi je da nisam to doživio kao igrač, ali drago mi je da je napokon došlo ovdje i da mladi igrači to mogu koristiti na najbolji način, priznaje Wagner.
U ovoj epizodi saznat ćete više o Wagnerovom putu od sunčane brazilske obale do bh. premijerligaških terena, izazovima s kojima se suočavao, te njegovom pogledu na razvoj fudbala u BiH. Ne propustite priliku čuti priču čovjeka koji je svo
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Studenti Srbije se ne smiruju. Još od 3. novembra prošle godine traju protesti protiv vlasti koja se od tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu pokušala ograditi lažima kako jedino nadstrešnica koja je pala i ubila 15 ljudi nije bila rekonstruirana. A vidjelo se golim okom da jeste. Studenti traže odgovornost, režim uzvraća batinama, automobilskim ranjavanjem na ulici. No, Aleksandar Vučić je natjeran na sve krupnije žrtve, pala je i vlada, a napuštaju ga i dojučerašnji najveći saveznici u manipuliranju masama. Srbijanski predsjednik i njegovi megafoni prave liste za odstrel optužujući međunarodnu zajednicu, Hrvatsku, pa i naše Oslobođenje, kako organiziramo njegovo rušenje, no studenti i dalje insistiraju na institucijama i provođenju zakona i procedura. Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu? Mogu li mladi naše zemlje krenuti u bitku za bolje društvo?
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović Adi Selman, koji je 2020. godine sa grupom prijatelja formirao pokret Karton revolucija, koji je danas najvidljiviji i najveći aktivistički pokret u našoj zemlji, s bazom od 4.000 članova, više od 260.000 pratitelja na društvenim mrežama i milionskim pregledima njihovih objava. Karton revolucija vodi i pokret koji planinari Bosnom i Hercegovinom i promovira prirodne ljepote naše zemlje.
Da li je Karton revolucija kriva što sve revolucije u Bosni i Hercegovini kreću iz Tuzle ili je revolucionarna Tuzla kriva za organizaciju? Koliko je važna podrška profesora, sportista, glumaca, sve većeg broja javnih ličnosti, studente podržavaju i Novak Đoković i Emir Kusturica i episkop Grigorije?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Postoji li nešto gore od stresa? I možete li zamisliti da psiholog kaže da stres nije loš? Psihologinja i direktorica Creativa BH Ema Borovina nam je, između ostalog, i o tome govorila u novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu.
Nekada se vjerovalo da je stres loš za nas, ali to nije toliko istina jer je on dobar kaže Borovina, objašnjavajući tu tezu time da stresom dolazi do razvijanja novih neurona. Ali postoji nešto mnogo gore. Najopasnija je stalna briga, strepnja i da nešto može krenuti po zlu.
- Odsustvo stresa nije dobro za nas. Postoje istraživanja rađena na ljudima u njihovim kasnim godinama koja pokazuju da kada se izlažemo kontrolisanom stresu, vršimo jednu vrstu pritiska van zone komfora, izazov postavljamo pred ljude, čak i u toj fazi našeg života razvijaju se novi neuroni. Dakle nama je stres nužan i potreban za razvoj, samo je važno naučiti odgovoriti na njega zdravo i naučiti da oporavak i odmor nisu gubitak vremena nego vrlo produktivno iskorišteno vrijeme, poručila je Borovina.
Ema nam je objasnila kako bildati naš um, baš kao što bildamo naše mišiće u teretani i koja je to razlika između „moraš ti to“ i „možeš ti to“.
Podjelila je sa nama i veoma uznemirujuće podatke u vezi sa mentalnim zdravljem mladih ljudi i nove generacije koja stasava.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
S Dragijem Šestićem, producentom i čovjekom koji je stvorio Mostar Sevdah Reunion, razgovaramo u novoj epizodi podcasta U kontru sa Draganom Markovinom.
Kako je nastala sama ideja i projekat Reuniona?
Šestić se u razgovoru sa Markovinom prisjetio i ratnih korijena ovog muzičkog sastava te kako je bilo boraviti u istočnom dijelu Mostara ‘93. i ‘94. godine.
Pričali su i o Muzičkom centru Pavarotti i o tome kako su Mostar Sevdah Reunion i sam Centar paralelno rasli i koliko mu je u čitavoj priči značila selidba u Nizozemsku.
- Da nije bilo te muzike, tog sevdaha, Bog zna šta bi sa nama bilo na mentalnom nivou. To je izlaz i bjeg iz te stvarnosti. To što su uradili te godine Izo, Mujo i Titi koji su napravili na stotine koncerata, išli su od podruma do podruma, na front linija, doktorima u higijenskom... Nevjerovatno je to, zbog toga je meni ta sevdalinka i sevdah bitan i dao nam je nadu u život, prisjeća se Šestić.
Riječi je bilo i o promjenama u bendu i kvalitativnom iskoraku posljednjih albuma, a otvorili su i temu suradnje sa Šabanom Bajramovićem, sa svim usponima i padovima kroz koju je ta saradnja prolazila.
Kako Šestiću nakon svega izgleda Mostar danas i je li ideja Reuniona iz imena benda uspjela zaživjeti?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Vo Makedonijata ovog petka nam stiže žena-glas, žena-energija i žena-friz. Ima Zemlju svojih snova, koja se, kako kaže, nalazi na Neptunu jer vijesti uopšte ne gleda i u suštini je, kada su ove stvari u pitanju, često kao da je pala sa Marsa. Tako je odabrala, baš kao što su njenu muziku odabrali mnogi - odrasli i djeca, sa kojom i za koje, u posljednje vrijeme, sve češće radi.
Ona je Tijana Dapčević, pop-pjevačica, pomalo i glumica, a u radnoj knjižici profesorica violončela. Ovo makedonsko devojče nam zapravo stiže iz Beograda, ali njena veza sa Sarajevom je ono što će vas iznenaditi.
U više od 100 minuta ovog podcast razgovora čućete upravo i priču o njenoj neobičnoj povezanosti sa našim glavnim gradom, puno pjesme, puno smijeha i tema koje će vas, vjerovatno, natjerati na razmišljanje. Tako se Tijana, između ostalog, prisjetila i svog djetinjstva, ali i razvoda svojih roditelja.
- Roditelji su se razveli sa mojih 18 godina. Iz ove perspektive to posmatram u fazonu - samo neka su oni živi i zdravi, ali tada sam nekako preko noći sazrila jer sam morala da budem pribrana, najviše zbog Tamare, koja je imala osam godina, ali i zbog mame jer je bila kao da je neko mlatnuo aluminijumskom bejzbol palicom u trenutku kada su shvatili da više ne vrijedi živjeti u zajednici. Imala sam sreću da sam i sa mamom, pogotovo sa tatom počela da komuniciram nekako drugačije u trenutku kada je otišao od kuće, mnogo više smo se zbližili. U cijeloj priči je bilo dobro što su njih dvoje shvatili da se više ne vole, ali da će da ostanu u normalnoj komunikaciji zbog nas dvije. I tako je i danas. Tata se poslije par godina oženio, nema druge djece, ali imam sreću da sam i sa jednim, i sa drugim roditeljem, i u tim mojim fragilnim godinama, a i sestrinim, bila u normalnoj komunikaciji. Tata ima divnu ženu s kojom živi već skoro 28 godina, a mama je ostala sama, ispričala je Tijana.
Međutim, u takvim situacijama, roditelji vrlo često nisu svjesni posljedica koje njihov odnos može ostaviti na djecu. Taj period je Tijanu naučio da je komunikacija ključ svakog odnosa i da više nikada
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novoj epizodi Oslobođene, Stankica Stojanović otkriva kroz šta je prošla dok se suočavala s ozbiljnim posljedicama apliciranja dermalnih filera. Ispričat će nam o svojim prvim simptomima - bolovima, oteklinama i promjenama na licu, koji su je brzo naveli na to da potraži pomoć. Saznajte kako je reagirala na prve znakove, kako je započela terapiju i kako je postupala u cilju rješavanja ove teške situacije.
- Nakon 20 dana od apliciranja, primijetila sam bol i oteklinu, koja je bila potpuno neprirodna. Mjesta gdje je filer stavljen počela su me boljeti, a kugla koja se pojavila počela je rasti. Odmah sam kontaktirala doktoricu i oni su potvrdili da bi to mogla biti reakcija na filer. Gdje god je bio ubod, proizvod je počeo rasti na neprirodan način. To me jako zabrinulo, ali brzo sam se okrenula stručnjacima kako bih pronašla rješenje, kaže Stankica.
Stankica nije željela ove komplikacije, nije bila odgovorna za ono što se dogodilo, a niko nije mogao ni pretpostaviti da će nešto tako ozbiljno uslijediti. Prema istraživanjima, ozbiljne komplikacije su rijetke, a većina pacijenata ima pozitivna iskustva, no, kad vam se dogodi ovako nešto, cijeli svijet izgleda drugačije.
- Bila sam do te mjere oštećena da se sa mnom apsolutno nije moglo razgovarati. Mislila sam da nikad neću više biti ista i da ću zauvijek ostati takva. Bilo mi je teško, osjećala sam kao da je to kraj svijeta, da se samo meni to događa. Kad sam počela raditi sa psihologom, situacija se počela popravljati. Prošla sam kroz trenutke sumnje, ali sada znam koliko je važno raditi na sebi i svom samopouzdanju. To se ne događa samo tebi, mnoge žene to doživljavaju i važno je da ne odustanu, govori Stankica.
Iako je, kako kaže, imala razloga za ljutnju zbog svega što se desilo, radila je na sebi da ne bude ljuta ni na koga.
- Redovno sam išla na psihoterapiju gdje sam imala pravo biti ljuta, ali sam radila na tome da izađem iz toga. Sada vjerujem da je jedino rješenje preuzeti odgovornost za svoje odluke, ističe Stankica.
Ne propustite poučnu i inspirativnu epizodu Oslobođene i razmislite prije nego što donesete odluku koja može trajno promijeniti vaš živo
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Shkëndiju. Blistao je u dresu Slobode i još jednom svima pokazao da je majstor fudbala i igrač koji pravi razliku.
Najviše uspjeha i trofeja Zeba veže za voljeni Željezničar, klub u kojem je ostvario jednu od najvažnijih epizoda u karijeri.
- Jednu utakmicu da sam samo odigrao za Želju, za mene bi bilo ispunjenje nekih dječačkih snova. Pogotovo postati kapiten, dići toliko trofeja… Uvijek je moglo više. S obzirom da sam igrao van i da sam uvijek išao nekako okolo, zadovoljan sam. Da je moglo bolje, moglo je, ali drago mi je da igrajući za druge klubove nikad nisam dočekan ružno. Gdje god sam bio, za taj klub ti profesionalno moraš igrati, živiš od toga. Ali sa Željom, emocije su druge. To je tvoje, prisjeća se Zeba vremena provedenog u Želji.
U Bosni i Hercegovini je titulu prvaka osvajao ukupno tri puta – jednom sa Zrinjskim i dvaput sa Željezničarom, dok je Kup BiH podizao tri puta, također u dresu tima sa Grbavice. U sezoni 2011/12 proglašen je i za najboljeg igrača Premijer lige BiH, a slično priznanje dobio je i nakon sjajnih partija u dresu Slobode Tuzla, kada je bio izabran za najboljeg igrača sezone 2015/16.
U reprezentaciji Bosne i Hercegovine debitovao je 2005. godine i do 2007. upisao ukupno pet nastupa. Nakon završetka profesionalne igračke karijere, Zeba se oprobao i u trenerskim vodama kao pomoćni trener i trener omladinskog pogona Željezničara. Međutim, ljubav prema igri odvela ga je natrag na teren, pa su uslijedili angažmani u Olimpiku i Igmanu iz Konjica. Od jula 2021. godine obavljao je funkciju sportskog direktora Igmana, a potom i kratku epizodu u Slobodi Tuzla. Njegova nepredvidiva i istovremeno inspirativna karijera govori o velikom talentu, ali i o nesalomljivom duhu koji ga je uvijek tjerao da se vraća lopti i terenu.
U novoj, jubilarnoj 50. epizodi podcasta (IN)Direkt, saznat ćete kako je izgledao Zebin “fudbalski ringišpil”, kako je prelazio preko prepreka i donosio važne odluke, te kako ocjenjuje današnji nivo Premijer lige BiH. Pričat ćemo i o tome kakav je osjećaj bio igrati derbije te kako izgleda trenutak okončanja igračke karijere i oproštaj od navijača.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
27. januar se diljem planeta - Odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija - obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Ovaj datum je odabran jer su toga dana, 1945. godine, jedinice Sovjetske armije oslobodile najveći nacistički koncentracioni logor - Aušvic i tom prilikom spasile 7.500 preživjelih zatvorenika. Evropa je posebno osjetljiva na ovaj dan i njegovo obilježavanja jer je na našem kontinentu, u pošastima Drugog svjetskog rata život izgubilo 53 miliona ljudi, među kojima gotovo 31 milion civila, računajući i gotovo šest miliona Jevreja stradalih u holokaustu.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović danas Igor Kožemjakin, teolog i sarajevski hazan. Od 2005. do 2020. godine bio je viši savjetnik u Međureligijskom vijeću Bosne i Hercegovine, od 2012. je član Vijeća za nacionalne manjine Sarajevskog kantona, a iste je godine imenovan za sarajevskog hazana.
Kako vidi današnju BiH i vjeruje li da će nam presude u ljudskim pravima pomoći da idemo dalje ka atlanskim integracijama i Evropskoj uniji?
- Iskreno ne vjerujem, mirovni sporazum ne može sam po sebi biti nikako ni ustav ni garant bilo kakve budućnosti. Međunarodno pravo kaže da je ona nedjeljivi integritet i to je nešto što je neupitno, ali kako ćemo mi organizovati svoj život unutar toga? Postdejtonska BiH je ozvaničila etničko čišćenje. Mi nismo postkonfliktno, mi smo konfliktno društvo, zaključio je Kožemjakin i dodao da se ljudskost na djelu u BiH vidi na poplavama.
Ko je hazan? Čemu balkansko modificiranje historije?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Unuk čuvenog bh. pjesnika Mehmedalije Maka Dizdara, Gorčin Dizdar, gost je novog izdanja podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom. Gorčin je historičar i istraživač srednjovijekovne Bosne i jedan je od najboljih poznavatelja srednjovijekovne kulture stećaka u BiH, a na Univerzitetu York u Torontu odbranio je doktorsku disertaciju o stećcima.
Predsjednik je Upravnog odbora Fondacije Slovo Gorčina koja promovira stvaralaštvo Maka Dizdara i kulturnu scenu Stoca i Hercegovine.
Razgovarao je sa Amirom Vukom Zecom o počecima manifestacije Slovo Gorčina koja se od 1971. godine održava u Stocu i na nekropoli stećaka Radimlja, njenom značaju za Stolac, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu te finansijskim poteškoćama sa kojima se Fondacija suočava svake godine.
- Imamo taj sistem, moram to spomenuti, kao da smo mi neki neprijatelji ove države, ako pogriješite jedan papir to je automatska diskvalifikacija. Potvrda ova, ID broj onaj, ima stotinu tih dokumenata. Vi ako slučajno na konkurs ne predamo jedan papir to je nula. Diskvalifikacija. Kao da je stvoren sistem podrške kulturi da svakom normalnom kaže bježi od ovog, ovo nije za tebe. Posebna priča je kada vidite rezultate ko je sve to dobio (prošao na konkursu), kriteriji nemaju veze sa kvalitetom programa ili sa tradicijom. Prvo nacionalni ključ pa poznanstva. Na kraju mi dobijemo nešto, osim tog općinskog nivoa. Prošle godine konkretno sredstva koja smo uspjeli prikupiti su pokrila manje od trećine troškova Festivala. Ovo što smo stvarali prethodnih godina je neodrživo i bilo je zahvaljujući neočekivanom prilivu sredstava iz privatnog sektora, govori Gorčin.
Amir Vuk Zec se prisjetio i prvog susreta sa Gorčinom rekavši da su on i Damir Imamović bitni pelcer za identitet BiH.
Zašto se sa studija u inostranstvu vratio u svoju zemlju, o Makovoj poeziji, o stećcima i njihovoj simbolici, o kulturnoj strategiji, slušajte i gledajte ove nedjelje u 21 sat
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Glumac, komičar, filmski redatelj, muzičar i, mnogima, omiljeni lik ikad - Branko Đurić Đuro ovog petka stiže u studio podcasta Opet Laka i jasno vam je šta trebate uraditi, udobno se smjestiti i uživati u Đurinim i Lakinim podcast čarolijama.
Pretabirili su dva umjetnika sve od Goražda, preko Ljubljane, do Los Angelesa, Đurinog djetinjstva, dana u školskim klupama, prvim susretima sa gitarom i onim, za koja će se kasnije ispostaviti, da su bili sudbinski.
Tako smo iz razgovora i jedne ozbiljne ture umjetničke kritike o stvaračkom opusu Picassa, Renoira, Van Gogha, Braquea, saznali ko je čuveni “A sad speTakl” beskućnik iz Top liste nadrealista.
- Moj očuh je bio slikar, još uvijek imam dosta njegovih radova. Počeo sam živjeti sa njim kad sam imao 14 godina i odrastao u njegovom ateljeu. Odatle je počela ljubav prema umjetnosti i uz njega sam shvatio kako život u stvari nije toliko ozbiljan. On je bio frik, vjerovatno ga zapravo mnogi znaju - iz Nadrealista onaj lik koji izlazi iz kontejnera i kaže: “A sada speTakl!”, to je on, otkrio je Đuro i prisjetio se koliko je ovaj čovjek bio važan, ne samo za njega, već i za njegovu raju.
- Uvijek je pravio smicalice i to sam pokupio od njega, uvijek smo jedan drugog na neki način “smicali”. On je bio guru u našoj raji. Ako si primijetio, mi u Bombaj štampi jedni druge zovemo “mili”, on je počeo to. Kad mu se neko dopadne od moje raje, on mu kaže “mili” i na taj način dobiješ tu neku titulu. Tako su svi koji su svirali u Bombaj štampi postali mili i dan danas se međusobno tako zovemo, ispričao je Đuro Laki.
Iz rodnog Sarajeva, kako kaže, nema osjećaj da je ikada i otišao, čestu je tu, a ovoga puta upravo povodom snimanja novog albuma Bombaj štampe. Šta se bomba u gori zelenoj, odglumi li se šta? Je li brak mrak?
Kako je iz ratnog Sarajeva “bez dinara” otišao u Sloveniju, o cimerskim danima sa Lošom, poznanstvu sa Davidom Lynchom, o Draženu Ričlu, počecima sa Neletom, Zenom, Šiberom, ludilu koje je vladalo 80-ih, klau
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novoj epizodi Oslobođene razgovarat ćemo sa Dankom Stojanović Mitrović, master psihologinjom i porodičnom sistemskom psihoterapeutkinjom, koja će pokušati da razjasni mnoge izazove sa kojima se suočavamo, kako na ličnom, tako i na društvenom planu.
S Dankom razgovaramo o postavljanju zdravih granica, kako u odnosima s drugim ljudima, tako i prema sebi. Šta znači imati jasno definirane granice i kako prepoznati kada se one pretvore u sebičnost? Kako izgraditi asertivnost bez agresije i kako zaštititi svoje emocije i prostor? Osvrćemo se i na odgovornost koju često ne prepoznajemo, posebno u odnosu s roditeljima i u društvu koje još uvijek nije naučilo postavljati zdrave granice.
- Granice su subjektivna stvar. Važno je, ne samo šta kažemo, nego i kako to kažemo, kao i šta radimo nakon što postavimo granicu. Učenje da se postave zdrave granice može značiti razliku između samopomoći i ignorisanja vlastitih potreba. Kad postavimo granicu prema drugima, moramo biti spremni da je i održimo, što često uključuje preuzimanje odgovornosti za našu ulogu u odnosima. Naučiti reći "ne" bez osjećaja krivice, kao i osloboditi se straha koji nas ograničava, može biti ključ za izgradnju zdravijih odnosa, kako prema sebi, tako i prema drugima, kaže Danka.
Da li život mora da bude konstantna borba? Da li živimo ili samo preživljavamo? Kroz introspektivnu analizu, istražujemo kako prepoznati trenutke kada se "zgrčimo" u životu i kako sebi omogućiti pauzu od stalnog pritiska i odgovornosti. Šta znači pohvaliti sebe za male, svakodnevne pobjede?
- U današnjem svijetu, čini se da stalno preskačemo prepreke, ali nikada ne dolazimo do cilja. Pitanje je kako sebi dati priznanje za male pobjede, kako na primjer parkirati auto ili završiti dnevne zadatke. Kako fizički, tako i emotivno. Opuštanje je ključ da prepoznamo zašto smo napeti i da nađemo prostor za mir. I to je trenutak kada možemo da živimo, a ne samo da preživljavamo, ističe Danka.
Ako vas zanima kako pronaći unutrašnju snagu, postaviti prave granice i kako biti bolja verzija sebe, ne propustite ovu epizodu.
Osluškujte, diskutujte, rastite - Oslobođena je tu da vas podrži na s
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Suzana Tihi-Babić, priznata stručnjakinja za ljudske resurse, iskusna trenerica i predavačica, gošća je nove epizode podcasta Životna škola.
Direktorica je ljudskih resursa u Addiko banci, a već 25 godina profesionalno je vezana za oblast upravljanja ljudskim resursima, kako svojim radom u različitim koorporacijama, tako i akademskim i predavačkim angažmanima. Upravo ona će nam pojasniti koja su zaduženja Odjela ljudskih resursa u firmi i koliko se struktura firmi izmijenila u proteklih 30-ak godina.
Suzana je govorila o tome kako više nema upravljanja sa kontrolnog tornja, jedan čovjek nije zadužen za sve radnje i nadgledanje istih. A radnici, radnici su ti koji prave najiskreniji i najbolji ili najgori marketing za jednu kompaniju jer oni su njeni ambasadori.
Izričita je u jednom - budite iskreni sa svojim zaposlenicima, bilo da im saopštavate dobre vijesti poput toga da su dobili promaknuće ili povišicu, ili one loše vijesti kao što je otpuštanje ili smanjenje plate. Kako kaže Suzana, ipak radimo sa odraslim ljudima i ne trebamo ih praviti budalama.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U 49. epizodi podcasta (IN)Direkt ugostili smo jednog od najperspektivnijih mladih bh. golmana, igrača sarajevskog Željezničara - Vedada Muftića.
Muftić je rođen 25. oktobra 2001. godine u Sarajevu, a svoje prve profesionalne korake napravio je upravo u Željezničaru, klubu s dugom tradicijom razvoja talentovanih igrača. Svoj debi u plavom dresu zabilježio je 25. aprila 2021. godine u utakmici protiv Olimpika, a već mjesec dana kasnije, u pobjedi protiv Krupe, upisao je i svoj prvi “clean sheet”.
U ljeto 2021. godine potpisuje svoj prvi profesionalni ugovor sa Željezničarom. Iako je u prvim sezonama ulazio postepeno u ritam, Muftić je s vremenom postao značajan oslonac na golu Željezničara, a neizostavan dokaz toga je i činjenica da je već dva puta produžavao ugovor s klubom - u aprilu 2023. i zatim u augustu 2024. godine, čime se njegova saradnja s “Plavima” produžila do jula 2026. godine.
Prošlosezonski nastupi i povjerenje stručnog štaba donijeli su mu sve veću minutažu, pa je samo u sezoni 2023./'24. zabilježio 34 zvanična nastupa (33 u ligi i jedan u evropskom takmičenju), pokazavši zavidnu stabilnost i kontinuitet na golu. Kroz takve nastupe, Muftić se nametnuo kao jedan od čuvara mreže od kojeg se s razlogom očekuje dodatni iskorak i u nastavku karijere.
- Pozicija golmana je specifična. Možemo braniti 10 šansi, biti najbolji, ali ako primimo go u 90. minuti, svako će spominjati kako si ti pogriješio i ti si krivac jedini. Isključivo ti, niko više. Napadači mogu zabiti go, ne zabiti go, to je drugačije opet. Tako da je velika odgovornost igrati za klub kao što je Željo, ali i velika čast svakako, ističe Vedad.
Iako njegova priča ne obiluje posudbama i transferima, upravo ta dosljednost u dresu jednog kluba i neprekidni razvoj kroz različite generacije Željezničara svjedoče o upornosti, radu i ljubavi prema klubu.
U novoj epizodi podcasta (IN)Direkt saznat ćemo kako je izgledao Vedadov put od omladinskog pogona do prvog tima, šta za njega znači dres FK Željezničar, kako se nosi s izazovima i odgovornošću pozicije golmana te kakva su mu očekivanja za budućnost u Premijer ligi BiH i, možda, na drugim evropsk
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Danas će Bijela kuća dobiti novog stanara: Donald Trump, 45. predsjednik, preuzet će drugi mandat, kao drugi u američkoj historiji kome je to uspjelo neuzastopno. Prije njega je samo Grover Clevelend bio predsjednik od 1885. do 1889., da bi ponovo 1893. godine bio izabran. No, mnogo više od ovakvih zanimljivosti, svijet interesiraju potezi koji slijede iz Ovalnog ureda, glavnokomandujuće sobe najmoćnije sile. Pitanje svih pitanja jeste odnos prema ratovima - stanje na Bliskom istoku oduvijek je u žiži američkog interesa, a zbog NATO saveza i tradicionalno dobrih veza sa Evropom, ruska agresija na Ukrajinu animirala je ogromnu američku pomoć i podršku. Kako dalje? Trumpov slogan Make America Great Again u ovom času se tumači kako kome odgovara, prisvajaju ga suverenisti poput Orbana ili Fica, kao i domaći nacionalisti tipa Vučića ili Dodika, dok vječni američki prijatelji - poput Britanaca - podsjećaju da je velika i jaka Amerika garant mira, napominjući da Trump niti jedan rat nije započeo.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, koji tu dužnost obavlja desetu godinu.
Kako gleda na novog stanara Bijele kuće i Trumpovu suradnju sa Evropom? Da li je moguće da Trump povuče SAD iz NATO saveza?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Stereotipi vezani za estetsku hirurgiju polako nestaju, a sve više ljudi se odlučuje na ovaj korak, kako bi svoje samopouzdanje podigli na viši nivo. Tehnologija je napredovala, rijetko kada se čuje za neki slučaj korekcije tijela koji je pošao po zlu, a i same operacije su postale manje invazivne.
O benefitima i procesima estetskih korekcija, govorili smo u novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu, sa mr. sci. dr. Adnanom Zećom, specijalistom rekonstruktivne, plastične i estetske hirurgije.
Dr. Zećo ističe da je mnogim pacijentima promijenio život, naravno na bolje, ali da nerijetko ljudi dolaze sa nerealnim očekivanjima. Naravno, još nismo zamakli u ekstreme koji su popularni na zapadu i to iz razloga što plastični hirurg vrlo lako može odbiti zahtjeve pacijenta.
Saznali smo kada i zašto estetski hirurzi odbijaju pacijente, ima li savršeno tijelo cijenu i da li ovim korekcijama normalizujemo nerealne standarde ljepote.
Jeste li znali da se klempavost kod djece može ukloniti već kada napune 5,5 godina? Šta muškarci najčešće operišu, zašto se žene odlučuju na operaciju smanjenja dojki?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Dževada Tašića, dugogodišnjeg novinara Oslobođenja, ugostili smo u novoj epizodi podcasta U kontru sa Draganom Markovinom. Govorio je Tašić o dobu njegovog dolaska u Oslobođenje i općenito o društvenom ambijentu sedamdesetih i osamdesetih godina u Sarajevu, kao i studentskoj pobuni 1968. godine, a kasnije i o svojoj ulozi u ratnom Oslobođenju.
Pričao je sa Markovinom o izgradnji Doma mladih i ulozi te ustanove u stvaranju kulturne scene, zatim o previranjima u partiji, novoj generaciji nakon dviju velikih afera, Neum i Agrokomerc i o tome kako je kao član Izborne komisije doživio prve izbore.
Govorio je i o tome kako je izgledao početak rata i o pritisku kojeg su sarajevski Srbi trpjeli iz Beograda.
- Kada su se pojavili nacionalni programi u kojima je Bosna postala žrtva u kojoj se trebalo komadati, kada su se počele crtati karte i praviti nacionalni torovi tada je jako malo prostora bilo za te pojedince o kojima govorite. Mislim da je taj pritisak koji su Srbi doživjeli u Sarajevu, ne od sarajevskih vlasti, nego od Srbije prije svega, Miloševića i njegovih pijuna bio nevjerovatan, ili ćeš sa nama, ili ćeš postati Alijin Srbin - ili sa nama ili nikako. Ljudi iz mog okruženja su bili prinuđeni da napuste svoje stanove i da odu negdje drugo. Dolazili su i kukali. Dakle izvršen je jedan teror nad BiH bez ikakve sumnje, rekao je Tašić.
Saznali smo zbog čega je otišao iz Sarajeva i zašto se nikada nije vratio.
Riječi je bilo i o novini „Bosanska pošta“ koju je pokrenuo u Norveškoj, o saradnicima, tematici i utjecaju kojeg je imala. Razgovarali su i o potencijalnom odnosu dijaspore i Bosne i Hercegovine u budućnosti, o njegovoj knjizi posvećenoj Marijin Dvoru, koju je nedavno promovirao u Sarajevu te o tome kako je u novinarskom smislu izgledala Olimpijada.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Svoj život je posvetio arhitekturi, smatrajući je, ne samo pozivom, već dušom svog bića. On je majstor čiji stvaralački duh preobražava horizonte Bosne i Hercegovine i šireg regiona. Stanovnik je svijeta, svoje zemlje, voljenog grada i njegovih mahala. Sa olovkom govori i, nerijetko, uz sevdah stvara - arhitekta Amir Vuk Zec gost je nove epizode podcasta Opet Laka.
Zanimalo je Laku je li Amir vuk ili zec i od čega to zavisi, može li se slušati sevdalinka i crtati na ajpedu i gdje počinje umjetnost. Amir je sa nama podijelio svoju fascinaciju predjelima Andaluzije, ukazao na problem kuća na tri sprata i njihove veze sa svekrvama i priznao da ga je geografija, u dobroj mjeri, odredila.
Čak i svako, naizgled jednostavno pitanje, u ovom podcastu pokretalo je duboke razgovore koji vode u potpuno druge horizonte. Kao i obično, Laka je i našeg gosta iz studija sa sprata iznad, dobro “oguglao”, pa mu je servirao i nekoliko pride (ne)običnih tema. Na meniju se, naravno, našao grah, koji Amir rado spremi u svom Studiju Zec, ali i sutlija, koju voli toliko da se za nju otima sa svojim sinom Makom, za kojeg kaže da će biti njegov nasljednik.
Za vječitu ljubav arhitekte prema sutliji, krivi su mirisi i upravo njima inspirisan, nastao je njegov projekat “Miris dunja”, tradicionalna bosanska kafana u srcu Baščaršije.
- Okusi i mirisi mladosti, djetinjstva, odrastanja. Mirisi najbolje vrate sjećanja i svaki ponovni susret sa njima te vrati u prošlost i onda ti sve postane nestvarno dobro. Sjećam se kad sam napravio somun u Vankuveru pokojnom Dubravku Brigiću, stavio sam čurekot, njemu je zamirisalo i uz suze mi je rekao: “Joj, Zec, kad emigriraš, onda od jedne domovine, dobiješ dvije tuđine.”. To je taj trenutak kada se samo jednim mirisom toliko toga vrati i kada vidiš koliko je čovjek haptičan. Prostor definišu i mirisi i zato je jedan od mojih prvih projekata bio Miris dunja, prisjeća se Amir te nadalje objašnjava kako prije centar sobe nije bio televizor.
- Prije nije bilo televizije, bile su primaće sobe, salon i tu ti uđe familija. Teorija koju stalno mantram je ta, da je primaću sobu razvalila televizija. Onda kad je ušla slika, nestalSupport the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novoj Oslobođenoj ćemo razgovarati o izazovima i radostima života sa djetetom koje ima poteškoće u razvoju. Naša gošća, Sanja, majka 20-godišnjeg Jovana, koji je rođen sa cerebralnom paralizom, podijelit će sa nama svoje iskustvo roditeljstva kao jednog velikog putovanja, punog izazova, ali i ljubavi, i radosti.
Kako su izgledali trenuci kada su saznali dijagnozu, kako su se nosili s neizvjesnošću i izazovima te borbe i koliko je snage potrebno da se suočimo sa takvom realnošću.
- Joco je moja treća trudnoća, bila je to blizanačka trudnoća i rođen je u 29. nedjelji. Nažalost, druga beba nije preživjela. Joco je rođen sa kilogram i 450 grama. Samim rođenjem pojavile su se prve komplikacije - nije mogao da diše sam, nije mogao da jede, a razvoj organa nije bio je zadovoljavajući. Proveli smo dva mjeseca u bolnici, a kada smo konačno izašli, otpusna lista nije pokazivala nikakve posebne probleme. Međutim, kada je Joco imao godinu dana i trebalo je da počne da hoda, primijetila sam da nije mogao da se oslanja na noge. Počela sam da primjećujem znakove koji su ukazivali da nešto nije u redu. Ubrzo smo počeli sa rehabilitacijom, a doktori su nas uputili u Beograd. Tamo smo saznali da je dijagnoza cerebralna paraliza. Samo saopštavanje je bilo hladno, bez ikakvih emocija. Sjećam se da na putu od Beograda do Prnjavora, moj muž i ja nismo progovorili nijednu riječ. Kada smo došli kući, isplakala sam se i rekla mužu da sada kada znamo šta je, krećemo u borbu, prisjeća se Sanja.
Kakav je osjećaj biti roditelj djeteta sa poteškoćama u razvoju? Šta sve podrazumijeva ta posebna uloga, kako se nositi sa svim usponima i padovima i koliko je važno biti zahvalan za svaki trenutak?
- Samo riječ "poseban" znači da je to i posebna uloga roditelja takvog djeteta. Ja bih rekla da je to jedna velika avantura i jedno veliko putovanje gdje imate razne uzbrdice, nizbrdice, nekad je lakše, nekad teže, ali sa puno izazova, puno veselih trenutaka. Ima tu i puno plača, i mog, i njegovog, a uglavnom - jedna velika avantura. Što se tiče mog života, mislim da nisam ništa propustila. Kad bi me neko pitao da sad počnem ispočetka, da ponovo imam 20 godina - ponovoSupport the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
- Daha fazla göster
