Episodi
-
Poziv policiji bi trebao biti prvi korak pri prijavi nasilja, no, realnost je često drugačija. Čak 84 posto slučajeva rodnog nasilja nikada ne bude prijavljeno. Ipak, za pojedine žene koje se u Bosni i Hercegovini odluče za poziv na 122, policija bude jedini spas, dok je za druge iskustvo skroz drugačije. Šta je potrebno promijeniti u sistemu zaštite da bi odgovor na prijavu nasilja bio efikasniji? Istanbulska konvencija, organizacije, institucije, ali i pojedinci smatraju da jedan od odgovora leži u policijskoj procjeni rizika.
Šta kažu žene koje su prošle kroz višedecenijsko nasilje, prijavile partnere i izašle iz kruga nasilja: koliko im je policija pomogla? -
Deset godina otkako je usvojena Istanbulska konvencija u BiH, njena implementacija se još uvijek čeka. Jedini dio zemlje u kojoj je krivični zakon usvojen sa ovom konvencijom Vijeća Evrope jeste Brčko Distrikt.Kakva je situacija u ostalim dijelovima BiH? Šta političarke u Federaciji i Republici Srpskoj rade kako bi se suzbilo nasilje nad ženama? Da li njihove inicijative pomažu žrtvama i šta kažu stručnjaci: kako postići nultu toleranciju nasilja?
-
Episodi mancanti?
-
U skoro deceniju i po u Srbiji je ubijeno 406 žena. Ovo je jedan od podataka koje Autonomni ženski centar (AŽC) prikuplja kroz Femicid memorijal, mjesto na kojem se sjećaju svih ubijenih žena i djevojčica. "Mi imamo ozbiljan broj starijih žena koje nikada nisu prijavile nasilje", kaže u podcastu Mozaik života Vanja Macanović iz AŽC-a. U čemu je razlog slušajte u podcastu.
-
Sanela i Elma trpile su višegodišnje nasilje svojih partnera, batine, poniženja i svakodnevna maltretiranja. Danas žive u sigurnim kućama i pokušavaju da sa svojom djecom ponovo izgrade živote. Koliko je sistem zaštite naklonjen žrtvama rodnog nasilja i kako nakon decenije trpljenja skupiti snage i napustiti nasilnika? Slušajte u podcastu o životima obilježenim strahovima od nasilja i borbom za sigurnost i bolju zaštitu.
-
Bio je petak, jedanaesti u mjesecu avgustu. Oko podne stigla je vijest da je muškarac pretukao svoju partnericu i da je njeno ubistvo prenosio uživo. Sumnja da se radi o lažnoj informaciji ubrzo se pokazala neosnovanom.
Uznemirujući prizori u kojima Nermin Sulejmanović u Gradačcu uživo na Instagramu ubija Nizamu Hećimović bili su stvarni. Narednih mjeseci u Bosni i Hercegovini se dogodilo još nekoliko ubistava koji su stanovnicima donijeli strah za sigurnost i nepovjerenje u sistem. Koliko su građani sigurni? Da li nadležni organi preuzimaju odgovornost? Šta se dešava sa bosanskohercegovačkom svakodnevnicom? Odgovore smo potražili u podcastu Mozaik života. -
Stotine žena u nekoliko gradova Srbije izašlo je na ulice sredinom januara 2024. godine uz parolu 'Porodilište, a ne klanica', kako bi ukazale na akušersko nasilje i zatražile istragu o slučajevima u kojima su žene svedočile o tome šta su iskusile u porodilištima širom zemlje.
Priča porodilje Marice Mihajlović koja je optužila ginekologa da je njegovom krivicom njeno dete preminulo na porođaju otvorila je širom već odškrinuta vrata o ovom vidu nasilja. -
Kako se može izliječiti nakon iskustva proživljenog u ratu? Koliko vremena treba da se osoba pomiri sama sa sobom i nađe mir nakon ratnog silovanja - jedne od najstarijih taktika ratovanja koja je korištena i u ratovima na prostorima bivše Jugoslavije. U serijalu "Mozaik života" Asja Hafner je razgovarala sa Brankom Devčić koja radi sa nekonvencionalnom tehnikom sistemske konstelacije i jedna je od kreatorki programa osnaživanja "Ja sam puno više od moje traume" koji je osmišljen za žrtve silovanja u ratu u Hrvatskoj tokom 1990-ih. Ovaj program bio je tema dokumentarca "Veće od traume" hrvatskih autorki Vedrane Pribačić i Mirte Puhlovski. Pored Devčić u ovoj epizodi razgovaramo i sa režiserkom Vedranom Pribačić.
-
Dejanova majka nikada nije pročitala njegovu zadnju poruku.
Umjesto da krene autobusom za Njemačku, Desanka će umrijeti na bolničkom stolu od ubodnih rana koje joj je nanio bivši suprug.
Ovo je priča o Desanki, ubijenoj nakon decenija zlostavljanja. Ovo je priča o femicidu. Ovo je priča o njenom sinu Dejanu i životu zauvijek obilježenim ubistvom majke. -
Prošlo je skoro 20 godina od kako je u Bosni i Hercegovini preminula Olena Popik, ukrajinska državljanka, žrtva trgovine ljudima i prisilne prostitucije, djevojka od 21 godinu. Na Međunarodni dan borbe protiv trgovine ljudima slušajte: kako se se danas sjećamo Olene Popik?
