Folgen
-
Send us a text
U studiju Oslobođene imamo posebnu gošću, ženu koja je svojim jedinstvenim pristupom osvojila srca publike - Nikolina Vujević! Poznata po svojoj strastvenoj posvećenosti pozorištu, prava je inspiracija za sve nas.
Njenu popularnost ne prate prazne parole, ni želja za slavom, već prava umjetnost. Od svojih prvih koraka na daskama koje život znače, pa do nezaboravne monodrame, Nina je prepoznala svoju strast - glumu. No, nije to bilo odmah jasno. Šta ju je privuklo glumi, kako je to postao njen poziv i šta je zapravo bila njena unutrašnja inspiracija?
Tema o kojoj Nina često govori i kroz koju se mnoge žene prepoznaju, jeste mentalno zdravlje. Koliko je ono važno za nju i kako se nosimo sa pritiscima života u savremenom svijetu? Kako borba za samopouzdanje i suočavanje s vlastitim nesigurnostima, utiče na njen rad i život?
- Žene mi se mnogo javljaju nakon predstava i to me stvarno čini sretnom. Iako često sumnjam u sebe i preispitujem svoje sposobnosti, ove poruke i odgovori od publike vraćaju me u realnost. Pomažu mi da shvatim koliko je moj rad važan i da to što radim ima stvarnu vrijednost. Stalno se trudim da odgovorim i da gradim tu zajednicu jer mi je jako važno da ostanemo povezane, kazala je Nina.
U svojoj monodrami, Nina istražuje duboku unutrašnju potragu za samospoznajom i autentičnošću.
Kroz osobnu refleksiju o odrastanju, odnosu prema ženama u svom okruženju i pitanju samopouzdanja, ona razmatra univerzalne teme s kojima se svaka žena susreće. Kako se mijenjamo i kako naše reakcije, strahovi i želje oblikuju naš identitet?
- Od malena sam voljela promatrati žene u svom okruženju i pitati se odakle dolaze naše reakcije, strahovi i samopouzdanje. U monodrami, vraćam se tim pitanjima kroz vlastito odrastanje. Kao dijete, jedva sam čekala da postanem velika - da se šminkam, da nosim karmin i puder, da se oblačim kako želim. A danas, kao odrasla žena, jedva čekam da se povežem s malom Ninom. Pitam se, hoću li ikada biti potpuno svoja i zadovoljna sobom? Mislim da je to pitanje koje sebi postavlja svaka žena, kaže Nina.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Lidija Žigić, predsjednica Uprave NLB Banke, žena koja je pokazala da je sve moguće i da se sve može kad se hoće gošća je nove epizode podcasta Životna škola.
Lidija nam je ispričala svoju priču kako je odmah poslije srednje škole počela raditi jer zbog ratnih dešavanja nije bila u mogućnosti da upiše fakultet. Od 1993. godine uposlena je u međunarodnim organizacijama u Bosni i Hercegovini: Talijanski Konzorcij u BiH, UN World Food Program u Tuzli i USAID Business Finance na poziciji kreditnog referenta.
Kada je uvidjela da sa srednjom školom neće moći puno napredovati, upisuje Menadžment i ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, a potom i magistrira u Beogradu.
Dok se borila na poslovnim ljestvama za napredak, Lidija se borila i za potomstvo. Nakon nekoliko godina postaje i majka, a sa tim napredovanjem dolaze i ona na poslu.
Od 2003. godine aktivno je uposlena u bankarskom sektoru u Bosni i Hercegovini. Nakon 14 godina postaje predsjednica Uprave NLB Banke. Nedavno je Lidija dobila i prestižnu titulu Žena godine 2024 i Ladies In ambasadorica za 2025.
- Meni ni dan danas nije problem da kažem ja to ne znam, ne mogu sve znati. Danas sam predsjednica uprave, ali sigurno ne znam sve stvari, ni iz riska, ni iz finansija, ni iz marketinga, kao što to znaju raditi ljudi koji su se specijalizirali za to, govori Lidija i dodaje da danas ljudi sve više cijene kada kažeš da nešto ne znaš. Savršen primjer za to je IT sektor.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Fehlende Folgen?
-
Send us a text
Gost 45. epizode podcasta (IN)Direkt je fudbalski putnik, bivši fudbaler Željezničara, danas menadžer, skaut i medijska ličnost - Nedo Turković.
Svoju priču počeo je u omladinskim kategorijama voljenog Željezničara, gdje je bio do 2009. godine. U potrazi za seniorskim minutama u naredne dvije sezone nastupa za sarajevskog niželigaša SAŠK Napredak.
- Ja kao vanredno studiram, međutim mene je u tim godinama vuklo da ću ja igrati za Želju i to je to. Znači ja ću igrati za Želju svim srcem i to bih ja ganjao do 35. godine. Kad se ne bi desilo, onda bih priznao poraz, otkriva nam Turković.
Pet godina nakon odlaska, Nedo se vraća u matični klub i tako ostvaruje svoj san. U plavom dresu sa brojem 9 Turković bilježi 23 nastupa, dva gola i pet asistencija.
Njegova profesionalna karijera tekla je od bosanskih premijerligaških terena u NK Travniku i FK Olimpiku, do susjednih i egzotičnijih liga širom Evrope, Azije i Bliskog istoka. Nastupao je za crnogorski FK Lovćen, slovenske Brežice, azerbejdžanski Shuvalan, kazahstanski Akzhayik, indijski Neroca, malteški Qormi, rumunske Turris Turnu Măgurele i Argeș Pitești, saudijski Al-Taqadom, te klubove u Bangladešu i Iraku.
Ukupno je promijenio 16 klubova u 12 različitih država na tri kontinenta, prikupljajući neprocjenjiva međunarodna iskustva, kulturne raznolikosti i fudbalske lekcije koje su ga formirale kako na terenu, tako i van njega.
U ovom dijelu razgovora s Nedom Turkovićem, osluhnućemo kako je izgledao život na putu, kako su ga oblikovali različiti fudbalski sistemi i mentaliteti te s kojim se izazovima nosio igrajući daleko od domovine. Razgovarat ćemo o periodima uspona i padova, o svemu onome što fudbal jeste - životna škola i globalni fenomen koji spaja ljude i kulture.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Dužnosnici HDZ-a Bosne i Hercegovine pisali su predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i evropskim liderima: traže zaštitu, jer su preglasani na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije. Problem im je usvajanje Zakona o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska, čija izgradnja bi konačno prekinula ovisnost naše zemlje o Rusiji. Teške optužbe iznijeli su na račun ambasadora Sjedinjenih Američkih Država Michaela Murphyja, ponavljajući praktično teze iznesene u pismu Haritage fondacije, koje se pojavilo uoči sjednice Parlamenta na kojoj je zakon zapravo ponovno usvojen sa 14 HDZ-ovih glasova protiv. HDZ grubo optužuje i Stranku demokratske akcije koja je zakon podržala. Podsjećanja radi, isti dokument zastupnici su aminovali prije tri godine, kada ga je SDA i predložila, a sada je praktično poboljšan amandmanima koje je inicirala Naša stranka uz konsultacije s ekspertima. Uz zakon je usvojen i zaključak, na prijedlog Maria Karamatića iz HSS-a, koji nalaže restukturiranje državne kompanije BH Gas, koju lider HDZ-a Dragan Čović želi zamijeniti svojom firmom.
S nama je u novoj epizodi Direktno sa Vildanom Selimbegović, šef Kluba SDA u federalnom Parlamentu, Mirsad Zaimović.
Osjeća li se krivim zbog optužbi iz HDZ-a? Kako dalje? Možemo li bez visokog predstavnika? Hoćemo li dočekati set fiskalnih zakona? Kako Vlada federalna vlada? Koji su planovi SDA?Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Sve napreduje - tehnologija, nauka, pa i medicina, ali nekako ljudi sve bolesniji. Čini se da nešto nije u redu - dijagnoze ili terapije. Šta to nije u redu, reći će nam fizikalni terapeut Aleksandar Miketa u novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu.
Aleksandar, rođeni banjolučanin, živi i radi u Rijeci gdje, zajedno sa suprugom, vodi Centar za promicanje zdravlja Miketa koji se primarno bavi rehabilitacijom, terapijom i treninzima. Upravo je on jedan od najvećih zagovarača da fizikalna i kineziterapija ne smiju biti odvojene ili posvađane.
Živimo duže, ali kakvim životom? Bolesniji smo, neispunjeniji, imamo hrpu tableta protiv bolova, a bolesti sve više, sve više dijeta i zdravije hrane, a mi sve deblji - nešto ne valja.
Gdje pravimo greške, ko treba vježbati, a ko ne? Zašto forsiramo djecu, a ne penzionere? Trebamo li sa 14 godina već biti profesionalci u nekom sportu, a život da nam stane sa odlaskom u penziju?
Koje su to dvije najjeftinije tablete? Vrijedimo li više ako smo bolesni?Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U kontru sa Draganom Markovinom dolazi nam Arma Tanović Branković, profesorica na Akademiji scenskih umjetnosti i prorektorica Univerziteta u Sarajevu.
Govorila je o svom angažmanu i glumačkom radu s mladim ljudima, o tome kako usklađuje sve obaveze i nedostaje li joj gluma.
Saznaćemo i kako je izgledalo snimanje serije "Znam kako dišeš" i o njenoj ulozi u toj seriji, koji su motivi mladih u Sarajevu koji upisuju studij glume i uspijevaju li živjeti od profesije.
Arma je pričala i o svojim naučnim putovanjima, o iskustvima u Francuskoj i Portugalu te o ideji Sarajeva kao univerzitetskog grada. Riječi je bilo i o njenom scenariju za snimanje serije o Sarajevu, o velikoj godišnjici Univerziteta i problemima u kojima se nalaze.
Nezaobilazna tema je bio i podcast kojeg je Arma vodila na Radio Sarajevu, njeno iskustvo u hraniteljstvu te o bolesti kćerke i razlozima zbog kojih drugačije gleda na život nakon svega.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Poslije djetinjstva u Mirkovcima, gimnazijskih i studentskih dana u Zagrebu, nezavršene filozofije, pokušaja “upadanja” na glumu, velikog uspjeha u stand up komediji, došao je red i na dolazak u naš studio. Mladi komičar Goran Vinčić Vinča, tačnije najmlađi komičar koji je rasprodao koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu i koji, svojom predstavom “Reci mi da se šališ”, razvlači osmijehe publici širom regiona i Evrope, gost je nove epizode podcasta Opet Laka.
Vinča nam je ispričao kako je bilo odrastati u kući punoj djece, o roditeljstvu i njegovim najvećim ljubavima - glumi i supruzi Miroslavi koju je osvojio u kostimu Batmana i postao vječiti superheroj.
Našeg voditelja je, naravno, zanimalo može li se živjeti od stand up-a.
- Znaš kako Louis C. K. kaže: “30 godina se bavim ovim poslom - pet godina ide super, ovih 25 je bilo za… neku stvar.”. Okej, zadnjih par godina stvarno dobro ide, ali ide i život, idu neplanirane stvari, nije to baš tako… Meni je super, nemam se šta žaliti, ali sve vrijeme pokušavam ići negdje više, dalje, na veći nivo dizati cijelu stvar. Ambicija gura čovjeka i pojede čovjeka. Konstantno sam nezadovoljan. Nezadovoljan sam sobom i svojom karijerom. Zaista sam nezadovoljan, ali to me gura. Sreća je sekunda, dvije, koliko sreća može uopšte trajati, ali pokušavam uspostaviti neki balans sa samim sobom i reći “Dobro, brate!”. Ponekad se okrenem da vidim šta je sve bilo, šta sam sve napravio i kao, okej. Kažu mi da sam seljačina, da imam prizeman humor, a jedan kolega mi je rekao da imam sindrom Aleksandre Prijović, ne znam šta to znači - kazao je Vinča.
Je li život postao u moru ili od ljubavi? Kako je Vinča uspio ubijediti Laku da je ipak religiozan, a da toga nije ni svjestan? Kako je Laka uspio ubijediti Vinču da je dobar čovjek, iako se ne smatra takvim?
O licemjerstvu, vaspitanju i o tome kako ga je jedan neuspjeh naveo da postane jedan od najboljih stand up komičara na ovim prostorima, između ostalog, razgovaraju Vinča i Laka u novoj epizodi podcasta Opet LakaSupport the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Marko Babić, arhitekta i pisac, za mnoge, simbol borbe, nade, snage i inspiracije. Za Tinu Biloglav, Marko je bio ljubav njenog života, partner, otac njihove djece, Tonke i Luce, i neko ko je nesebično vjerovao u mogućnost da iz svakog gubitka izvuče nešto pozitivno.
Kako je nositi se sa gubitkom voljenog čovjeka, partnera, oca?
U novoj Oslobođenoj razgovaramo s Tinom Biloglav koja se morala suočiti s gubitkom, ali koja je kroz gubitak voljenog partnera, naučila kako da se nosi s tugom i kako da da sebi prostor za bol. Govorimo o procesu tugovanja, ali i o tome kako, unatoč što život nameće teške situacije, snaga žene u krizama ne znači samo biti jaka, već i dopustiti sebi da osjetiš, oporaviš se i naučiš iz svega što se dogodilo.
- Marko je često govorio da sam njegova stijena, a sada, kroz sve što sam prošla, moram priznati da sam stvarno bila prisiljena postati ta stijena, ne samo za njega, već i za našu djecu. Kad se dogodi smrt voljene osobe, moraš zbog njih biti jak. U početku, nosi te adrenalin - želiš zaštititi djecu, ispuniti im želje, pružiti im normalnost, sve ono što su oni očekivali. Iako sam možda potisnula svoje emocije da bih ih zaštitila, shvatila sam da ne mogu zauvijek bježati. Tri mjeseca nakon Markove smrti, svaku noć sam bila budna, sanjala ga kako umire, kaže Tina.
Ipak, svaka Tinina riječ odražava snagu, ljubav i odlučnost da nastavi širenje pozitivnog utjecaja na ljude, čak i nakon Markove smrti.
- Kada se ta smrt dogodila, nisam željela da sve stane. Htjela sam da i dalje nastavi dobro djelovati na ljude. Osjećam kao da je dio njega još uvijek tu. To sam osjetila odmah, već u tom prvom tjednu. Taj prvi tjedan sam napravila nevjerojatne stvari. Organizacija sprovoda, snaga koju sam tada osjetila - bila je nevjerojatna. Da mi je neko prije dvije godine rekao da ću pričati pred kamerama, opuštena kao sada, ne bih mu vjerovala. On je bio nešto posebno. Doslovno osjećam kao da on živi kroz mene i to mi je lijepo. Neću dopustiti da rak odnese dva života, ako oboje možemo živjeti kroz mene, naglašava Tina.Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost 44. epizode podcasta (IN)Direkt je bivši bosanskohercegovački reprezentativac i fudbalski putnik s bogatim međunarodnim iskustvom - Darko Maletić.
Svoju fudbalsku priču započeo je u matičnom Borcu iz Banje Luke, gdje je već kao mladi igrač skrenuo pažnju na sebe. Njegova karijera potom ga vodi u inostranstvo, pa tako nastupa za bečki Rapid, slovensko Celje te ruske klubove Zenit Sankt Peterburg i Šinnik Jaroslavl. Oprobao se i u Rumuniji (Vaslui) odakle odlazi u velikana, beogradskog Partizana sa kojim osvaja duplu krunu.
Svoju priču nastavio je u njemačkom TuS Koblenzu, a po povratku u domovinu ponovo oblači dres Borca. Nakon angažmana u kazahstanskim klubovima Aktobe i Irtysh Pavlodar dolazi u Velež u Mostar. Tu igra tokom tri sezone i oblači kapitensku traku. Karijeru zaključuje tamo gdje je i započeo, u dresu voljenog Borca. Ukupno je u profesionalnoj karijeri zabilježio preko 300 nastupa i 24 pogotka.
Na reprezentativnom nivou, Maletić je za Bosnu i Hercegovinu odigrao 18 utakmica i postigao jedan gol.
- Ta utakmica u Albaniji je bila pritisak neviđen. U slučaju negativnog rezultata mi bi ispali iz trke. Znam da je i selektor Sušić bio pod pritiskom. Došla je utakmica, mučenje prvo poluvrijeme. Medunjanin, onaj gol, 1:0. Međutim, idalje to nije bilo sigurica. Otvori se ona kontra, presjekao sam, Misimović meni dodaje. Vidio sam Zlatana tamo, ali ne dodajem sad nikome, rekao sam sebi. Poslije smo razgovarali, rekoh prešla preko noge… Možda je golman očekivao da ću dodati, rekoh nema dodavanja ni pod koju cijenu, prisjeća se Maletić.
Debitovao je 2007. godine, a posljednji nastup upisao je 2012. protiv fudbalske sile Brazila. Njegov doprinos nacionalnom timu ostaje upisan kao dio jedne generacije koja je gradila temelje budućih uspjeha bh. fudbala.
Nakon aktivne igračke karijere, Maletić se posvetio trenerskom pozivu. Vodio je FK Laktaše, FK Ljubić Prnjavor i FK Slobodu Mrkonjić Grad, a od ove godine preuzeo je kormilo Željezničara iz Banje Luke. Time nastavlja svoju misiju u domaćem fudbalu, ovaj put sa trenerske klupe, dijeleći svoje iskustvo i znanje s mlađim generacijama i doprinoseći daljemSupport the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Sarajevo se posljednjih dana priprema za predstojeće božićne i novogodišnje praznike. Grad dobija svečarsko ruho, trgovi i parkovi se popunjavaju zimskim ugođajima, u centru grada je otvoren praznični market na tri lokacije - osim klizališta dobili smo gurmansku oazu i zimsku bajku, zima se slavi i na Vilsonovom šetalištu, a doček 2025. će potrajati dva dana. Glavni grad Bosne i Hercegovine je upravo zbog ovakvih događaja - po izboru čitatelja National Geographica - proglašen svjetskom top destinacijom za narednu godinu. No, koliko god to dobro zvuči, Sarajlijama nije baš lako: u gradu je saobraćajni kolaps koji naprosto ne prestaje, čitava jedna općina ima problem s grijanjem, brojna su neispunjena obećanja, a nedavno smo svjedočili i prilično javnoj ministarskoj svađi.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović premijer Vlade Sarajevskog kantona Nihad Uk.
Gužve su očajne: kada se možemo nadati normalizaciji saobraćaja? Šta je s prostornim planom? U zadnje vrijeme se često spominje i kompletna nova Vlada: da li je to zaista u opticaju?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom je Hako Duljević, građevinar koji, kako kaže, ne radi ono što voli, ali je zavolio ono što radi. Potekao je sa Peštera, mjesto Međugor, koje je ostavilo veliki utjecaj na njegov čitav život, pa stoga ne čudi ni činjenica da je naslov njegove prve knjige upravo “Međugorac sa Peštera“.
Sa Amirom Vukom Zecom razgovara o tome zašto je baš on dobio ime po rahmetli djedu koji je likvidiran 1943. godine. Govorio je o svemu - o djetinjstvu, školovanju, stasavanju u mladića koji je sa 20 godina otišao da radi u Njemačku i zašto je prije 25 godina odlučio pokrenuti posao u Sarajevu.
Danas, sa bratom Elvirom, uspješno vodi poznatu građevinsku kompaniju "Duljević" i sa ponosom ističe činjenicu da u njihovoj firmi rade ljudi iz cijelog regiona, svih nacionalnosti i generacija.
Koliko je Hako zanimljiv gost, govori i činjenica da je njegovu prvu knjigu “Međugorac sa Peštera“ reditelj Josip Pejaković odlučio pretvoriti u dokumentarni film “Hako” koji je svjetsku premijeru doživio na 71. Martovskom festivalu u Beogradu, ove godine, a bh. premijeru je imao u aprilu u Narodnom pozorištu u Sarajevu.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Mlada srbijanska glumica, belučijevske ljepote koja u posljednje vrijeme uživa u pažnji javnosti, a sve zahvaljujući svom beskrajnom talentu koji pokazuje kroz imitacije koje rado dijeli na svojim društvenim mrežama, a ponajviše svojom maestralnom glumom u hit monodrami “NINA?” za koju je na nedavnom Međunarodnom festivalu malih scena i monodrama u Istočnom Sarajevu, osvojila nagradu za najbolju glumicu te nagradu publike za najbolju monodramu.
Njeno ime je Nikolina Vujević, sa “e” (ne sa “o”) u prezimenu i upravo ona je gošća nove epizode vašeg omlijenog podcasta. Znamo da je ovog petka, petak 13., ali da odmah raščistimo - bez obzira na bilo kakvu vrstu sujevjerja koje imate, na petak 13. se valja gledati Opet Laka.
Dva američka “povratnika” pronašli su mnoštvo tema za razgovor, pokušali odgovoriti na pitanje šta je umjetnost, a šta ne, objasnili zašto je bolje biti “sam svoj gazda” i šta je to što novac zaista kupuje, a Nikolina nam je ispričala kako je uopšte dospjela u Ameriku i šta je navelo da, barem na kratko, ode iz svoje zemlje.
- Poslije treće godine fakulteta, bilo mi je muka i od akademije, i od glume, od Balkana i rekoh idem ja negdje da malo vidim svijeta, idem malo da odletim i tako sam preko jednog programa otišla u Ameriku i radila na nekom ostrvu, gledala sam da odem na neko mjesto gdje nema mnogo naših. Čistila sam kupatila, radila kao konobarica, svašta, radila sam više poslova. Sa akademije je bilo jako teško otići na taj program jer moji ispiti ne zavise samo od mene, imam klasu od koje zavisim i zbog toga nisam imala toliko vremena za putovanja, ali sam posjetila Njujork. Tih sedam dana u Njujorku mi je promijenilo život. Iskoristila sam priliku i otišla na Brodvej da pogledam moj omiljeni mjuzikl “Čikago”, ispričala je Nikolina.
Međutim, povratak u realni život, nakon “američkog sna”, nije bio jednostavan.
- Sa Menhetna sam se vratila u Novi Sad, pala u depresiju i uzela da napravim monodramu. Jako je to veliki šok, zato što tako mlad dođeš u situaciju da radiš, a da si za to jako dobro plaćen i vidiš neke pare koje nikada u životu nisi vidio, odjednom. Ima to svoje, nije bilo lagano u tim kup
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Zagađenost zraka u Bosni i Hercegovini postaje sve ozbiljniji problem, ali alarmantni rezultati često prolaze nezapaženo. Zrak koji udišemo direktno ugrožava naše zdravlje, a sistem reaguje sporo. Ovaj put, razgovarali smo s pulmologom Edom Selimićem i prof. dr. Samirom Lemešom, koji nude stručna mišljenja i savjete o tome kako zagađeni zrak utiče na naše zdravlje, koji su glavni uzroci zagađenja i šta možemo učiniti da se zaštitimo.
Sa sastavom koji uključuje metan, azotne i sumporne okside te druge štetne komponente, zemni plin može imati ozbiljan utjecaj na zdravlje, a njegovo sagorijevanje doprinosi stvaranju kiselih kiša koje uništavaju okoliš.
- Ono što udahnete, krvlju se raznosi do svih organa. Zemni gas, koji se decenijama predstavljao kao siguran i ekološki prihvatljiv izvor energije, u stvarnosti nosi brojne skrivene opasnosti. Metan, koji je ključna komponenta zemnog gasa, čak je 80 puta štetniji od ugljen-dioksida, dok njegov sagorjeli oblik oslobađa opasne azotne i sumporne okside, koji imaju poguban utjecaj na ljudska pluća. Uz to, plinovi koji cure iz kućanskih aparata kao što su plinski štednjaci, mogu puštati metan u atmosferu, što direktno doprinosi lošoj kvaliteti zraka. Kisele kiše, koje se formiraju kada ti oksidi reaguju sa vodom u atmosferi, već ozbiljno ugrožavaju ekosisteme širom Evrope. Za PM čestice koje su u zraku postoji rješenje u vidu filtera, kaže pulmolog Selimić.
Dok se u BiH nastavljaju rasprave o izgradnji novih hidroelektrana, profesor Lemeš upozorava na njihove negativne posljedice.
- Zrak jeste zagađen u mnogim gradovima u BiH, ali različit je sastav tog zagađenja, zato što recimo u Zenici i u Lukavcu imate industrijsko zagađenje, zato što većina tih zagađujućih materija dolazi iz industrije. U Sarajevu, recimo, imate problem kućnih ložišta. Većina zagađenja zraka dolazi sagorijevanjem ili uglja, ili lošeg drveta koje ima visok stepen vlage ili spaljivanjem otpada. Ljudi zaista svašta lože i to su nekontrolirani izvori koji su jako nisko. Dakle, na nekih 5-10 metara visine imate puno izvora, a dodatni problem predstavlja geografija. Mi ne bismo smjeli ništa sagorijevati, obzirom na n
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novu epizodu podcasta Životna škola stiže nam jedan od najbogatijih ljudi u našoj zemlji - Izudin Ahmetlić, poduzetnik i vlasnik HIFA OIL grupacije, jedne od najvećih distributera i proizvođača nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. Za sebe kaže da možda nije krupna riba, ali je zato jako brza riba koja se zna pretvoriti u piranu kada je biznis u pitanju.
Ahmetlić je zajedno sa braćom sebe osudio na uspjeh i upravo to je i postigao. HIFA-OIL je danas jedna od najuspješnijih poslovnih grupacija novijeg doba BiH i trenutno u sklopu grupacije posluje 20 kompanija koje djeluju širom BiH, ali i na teritoriji Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Njemačke i Nizozemske. Kompanije u okviru HIFA OIL grupacije trenutno zapošljavaju 1. 020 zaposlenika i dosegle su godišnji prometviše od milijardu i dvije stotine miliona KM.
Basnoslovne brojke, a sve je, kaže Ahmetlić, krenulo od 6. 600 KM i sa jednim čovjekom. Pod njegovim vođstvom, kompanija je postala lider. Prilagođavao se tržištu, uvodio inovacije u poslovnim procesima i u dugoročnu održivost. A ono što je zanimljivo, jeste da se njegov poslovni pristup temelji na odgovornosti prema zajednici, što uključuje ulaganje u društveno korisne projekte i inicijative koje doprinose razvoju lokalnih zajednica. Poznat je po svom humanitarnom angažmanu i zalaganju za razvoj mladih preduzetnika i profesionalaca.
Smatra Ahmetlić da nam je potrebno što više timova, mladih ljudi i što manje odlazaka, a više povrataka.
- Bosna i Hercegovina čeka svoje heroje iz inostranstva, sa njima smo mnogo jači i siguran sam da će učestvovati u privrednim utakmicama u ovoj državi, kazao je Ahmetlić.
A na pitanje šta ga motiviše da i dalje tako strastveno radi i stalno iznalazi nove projekte i proizvode Ahmetlić kaže da je jednostavno naučen na ozbiljan rad.
- To me čini sretnim. Kunem vam se, nekada nije bitan ni ekonomski efekat uopšte - ja moram da radim. Imam potrebu da moram da radim, da stvaram novu vrijednost. Taj poriv je nešto što vi ne možete ugasiti. Možda bih bio i problematičan da nemam toliko posla. Naučen sam da radim, jako sam disciplinovan - ja sam vojnik ekonomije. Hoć
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost 43. epizode podcasta (IN)Direkt je Zijad Švrakić, istaknuti fudbalski stručnjak sa bogatom igračkom karijerom. Svoju fudbalsku priču započeo je u FK Sarajevo, gdje je prošao omladinsku školu i debitovao za prvi tim 1979. godine.
- To je bio najveći uspjeh u mom životu. Kao dijete sam bio navijač. Prvu utakmicu koju sam gledao bila je Sarajevo - Manchester United i onda sam počeo da idem na utakmice. Željo jedne nedjelje, Sarajevo druge, ali Sarajevo je za mene bilo… Ne znam kako. Nikad me niko nije vodio, moja mati nije imala pojma o sportu, rastao sam bez oca. Kad sam primljen, to je bilo… A kako sam došao da budem navijač Sarajeva i to ne znam. U mojoj ulici, moja raja, nisu ljudi bili nešto usmjereni prema tome. Ali mene je put nekako odveo do Koševa i meni je Sarajevo, od tad pa do ovih doba, centar svijeta, prisjetio se Zijad svojih početaka.
U dresu Sarajeva, preuzevši čuveni broj sedam Safeta Sušića, postao je važan dio tima koji je 1985. godine osvojio titulu prvaka Jugoslavije. Njegova brzina i tehnika donijele su mu status jedne od ključnih figura kluba. Profesionalni put ga je kasnije odveo u Tursku, gdje je igrao za Adana Demirspor, Galatasaray, Ankaragücü i Karşıyaku, u kojoj je postao jedan od prvih stranih kapitena u historiji turskog prvenstva. Fudbalsku karijeru završio je na Malti, nastupajući za Rabat Ajax.
Na reprezentativnom planu, Švrakić je bio član selekcije Jugoslavije, za koju je nastupio četiri puta, a svoj debi zabilježio je u utakmici protiv Zapadne Njemačke 1983. godine.
Trenerski put započeo je na Malti, gdje je vodio Rabat Ajax i Florianu. Nastavio je u Kuvajtu, preuzimajući ekipe Al-Jahra i Al-Salmiya, gdje je stekao reputaciju trenera koji zna izvući maksimum iz svojih ekipa. Nakon Kuvajta, karijeru je nastavio u Omanu, vodeći Al-Seeb i Sur SC, timove koje je svojim znanjem i pristupom podigao na viši nivo.Švrakić nam je pričao o majstorima poput Safeta Sušića, Edhema Šljive, Kelija i drugih. Dotakli smo se jugoslovenske lige, klubova, utakmica i brojnih anegdota iz tog perioda. Nezaobilazna tema je bio njegov odlazak u Tursku, igre u Adani i potpis za Galatasaray. Razgovarali smo o
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
"Poštovani gospodine Nikšić, obraćamo Vam se s pozivom da spriječite ministricu kulture i sporta Sanju Vlaisavljević u daljnjem vršenju samovolje i opstrukcija rada Fondacije za izdavaštvo Federacije Bosne i Hercegovine, i tražimo da osigurate nesmetanu provedbu izbora korisnika sredstava Fondacije za 2024. godinu za oblast "Nova književna djela domaćih autora"." Ovo je sukus otvorenog pisma federalnom premijeru Nerminu Nikšiću koje potpisuju dvojica članova Upravnog odbora Fondacije, Hilmo Neimarlija i Srđan Vukadinović, napominjući kako je ministrica neprekidnim blokadama i proceduralnim opstrukcijama dovela u pitanje ovogodišnju realizaciju jedinog oblika oficijelnog državnog podsticanja književnog stvaralaštva u Federaciji.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović jedan je od potpisnika pisma, univerzitetski profesor Srđan Vukadinović.
Koji su još problemi na koje je Fondacija naišla? Očekuje li da Vlada - nakon pisma - zaista nešto učini ili će stvarno stati na stranu samovoljne ministrice i kazniti 72 autora koja su se prijavila za mogućnost podrške u objavljivanju svojih djela?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Dobar trener se ne postaje lako. Dobar trener mora da poznaje anatomiju, pedagogiju, psihologiju, a i sociologiju. Osim ovih teških predmeta, svako ko se bavi sportom mora znati i matematiku i fiziku. Sve ovo nas je naučio Adnan Maljević, magistar kineziologije i sporta, stručnjak za kondiciju i snagu, trener i suvlasnik u PFHSC trening centru, koji je gost nove epizode podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu.
Adnan nam je otkrio koliko su ljudi neodgovorni prema svom tijelu, koliko nisu svjesni sebe i svakodnevnih stvari koje rade, a koje utiču na naš čitav organizam - poput nošenja umjetnih trepavica ili vožnje romobila, a o štetnosti mobilnog uređaja mogli bi govoriti do beskraja.
Radio je i sa poznatim bh. sportistima poput Edina Džeke, Amela Tuke i Džanana Muse, te nam objasnio ima li i kakve su razlike između njih, rekreativaca i djece.
- Sa njima je poseban merak. Puno njih je prošlo kroz naš centar i prolazi još uvijek. To je jedan super osjećaj jer to su ljudi koji dolaze iz uređenih sistema. Koliko god vi htjeli ili ne, da se hijerarhija vidi, oni hijerarhiju poštuju - ne postavljaju pitanja. Ako su došli na trening, oni samo žele da budu bolji. Čim su došli tu, dali su vam povjerenje i tu nema sumnje ili nedovšenih stvari. Rade i mimo sale ono što im kažeš, ako vide da to za njih ima neku korist. Sa profesionalcima je super dobar gušt, samo što sa njima radimo 4-5 sedmica godišnje, koliko oni imaju pauze da provedu u BiH, govori Adnan.
Dodaje i da često rade neka od testiranja u grupi od troje i tu se znaju zadesiti profesionalni sportista, rekreativac i dijete koje ima deformitet kičme.
- Roditelji tog djeteta znaju postaviti pitanje "Kako je moguće Amela Tuku i moje dijete testirati isto". To isto može i Amel Tuka da se zapita, ali ti ulazni-prvi testovi se tiču informacija koje su nam važne, a odnose se na specifičnosti čovjeka. Ne testiramo sport specifične stvari. Bio to sportaš, moler ili dječak, mi u tom trenutku ne provjeravamo koliko je on brz, jak ili eksplozivan, mi provjeravamo njegov lokomotorni sistem, objašnjava Adnan.
Jeste li znali da romobili nisu dobri za djecu i kakve probleme može
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novoj epizodi podcasta U kontru sa Draganom Markovinom ugostili smo fotografa Almina Zrnu, koji je podijelio priču o svojim fotografskim počecima u Foto-kino klubu i o svom fotografskom angažmanu za vrijeme Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine.
Nešto poslije, Zrno mijenja karijeru te uplovljava u muzičke vode. Bio je član prve postave grupe Merlin, a nakon što ga je Amir Bjelanović Tula otjerao iz grupe, dobio je ponudu da svira u Nervoznom poštaru, nakon čega osniva i vlastiti band.
Rat je obustavio planiranu turneju njegovog novog banda i ko zna gdje bi završila njegova muzička karijera da se nije dogodila agresija na BiH.
Govorio je Zrno i o odnosu mahale i grada u Sarajevu i zbog čega se za vrijeme rata odlučio vratiti fotografiji. Ko mu je savjetima i opremom u tome pomogao?
Riječi je bilo i o njegovom radu u medijima, u Avazu i Danima, zbog čega mu se otvorio prostor na fotografskoj sceni Sarajeva.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Metal jeste, gvožđe nije, turbo jeste, folk i nije. Emotivni, a žestoki. Oni žare, oni pale. Pogađate?
Oni su Brkovi i baš pred završnicu slavlja njihovih 20 godina postojanja, frontmen ovog autentičnog muzičkog sastava iz Hrvatske stiže kod nas u goste. Ovog petka sa Lakom razgovara Vedran Pehar aka Shamso69. Po profesiji fizioterapeut, na stejdžu pjevačka i plesačka neman u leopard-komadima odjeće, u studiju podcasta Opet Laka - sjajan sagovornik.
Dva muzičara odgovorili su na sijaset pitanja - kolike su šanse da se uopšte rodiš, zašto je danas sve kul i super i zbog čega izostaje negativna kritika, zašto je najveći blagoslov raditi ono što voliš, može li išta zamijeniti vruću kiflu i paštetu te zašto su žene bolje i pametnije od muškaraca?
Prisjetio se Shamso i svog prvog susreta sa muzikom.
- Prva kaseta koju sam dobio, koju mi je mama dala, bila je od Nedžada Salkovića “Ne klepeći nanulama”, to sam slušao kao jako mali. Poslije toga, kad sam imao 9-10 godina, htio sam biti pjevač, pa sam se sa bratom snimao, on bi svirao, ja sam pjevao. Tad sam volio ono, tipa Crvena jabuka, Parni Valjak, Boris Novković, Bijelo dugme, ta neka faza, Henda kad je bio. Onda sam poslije, kada me pubertet uhvatio, počeo slušati alternativnu muziku, metal, pank, hard core. Dugo sam bio u tome, ali tada je bilo ono eskstremno, držiš svoj teritorij, zna se - sad sam panker i nema labavo, neću ni s metalcima previše, do neke faze kada sam počeo istraživati sve više i više, tako da mi je danas najbolji Dhafer Youssef, priznao je Shamso.
Kako je od Nanula, zajedno sa svojim trubofolk-punk rock bendom, stekao popularnost i uspjeh, a da je na tom putu uspio izgubiti ego i njegovati poniznost?
Odgonetnuli su Shamso i Laka šta je tajna balkanske “‘ta će on” rutine, a naš gost je podi
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Jesmo li digitalno (ne)pismeni? Šta nam sve donosi digitalno doba - od vještačke inteligencije do drugih, dobrih stvari.
Sa Azrom Habibijom Ražanicom, marketing i komunikacijskom koordinatoricom Women4Cyber, razgovaraćemo kako svoje online prisustvo učiniti što sigurnijim.
S pojavom Temua povećao se broj online kupaca, ali mnogi od njih u taj svijet ulaze nespremni. Sve je više direktnih krađa novca zbog otvaranja linkova na koje nije trebalo kliknuti. Kako znati na šta (ne) kliknuti? Da li smo svjesni koliko podataka ostavljamo na internetu i koliko su oni vrijedni na online tržištu?
U današnjem digitalnom svijetu, osim osnovnih vještina poput čitanja i pisanja, sve je važnija digitalna pismenost. U razgovoru o digitalnoj pismenosti, Azra ističe šest ključnih vještina koje su potrebne za snalaženje u suvremenom digitalnom okruženju.
- Digitalna pismenost je pismenost novog doba koja podrazumijeva mnogo više od osnovnih informatičkih vještina. Mnogima nedostaje jedna ključna vještina - kritičko razmišljanje, koje je presudno i online, i offline. Kako bi se ljudi zaštitili od lažnih aplikacija i prevara, potrebno je kontinuirano usavršavanje ovih vještina, objašnjava Azra.
U današnjem digitalnom dobu, mnogi nisu ni svjesni koliko podataka o sebi svakodnevno dijele na internetu, čineći svoj digitalni identitet potpuno otvorenim. Azra Habibija Ražanica upozorava na rizike koji proizlaze iz toga da bez čitanja uslova korištenja neke aplikacije prihvatamo sve odredbe. Upozorila je i na lošu naviku da automatski prihvatamo sve kolačiće na internet stranicama.
Koje podatke nikako ne bismo smjeli dijeliti i kako zaštititi našu privatnost?
- Dijeljenje osnovnih podataka poput imena, adrese ili datuma rođenja, može nas izložiti ozbiljnim posljedicama. Ja sam za to da preferiramo taj digitalni minimalizam, pri čemu imamo aplikacije koje nam zaista koriste, radimo redovno ažuriranje aplikacija i vrlo pametno kreiramo naše šifra. Nekad je to bilo koristeći velika, mala slova, brojeve, kombinacije. Sada je novo pravilo, nova direktiva. Treba koristiti vrlo autentičnu frazu ili nešto što niko, ni jedan robot ne može da d
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
- Mehr anzeigen
