Folgen
-
Send us a text
Gost specijalne terenske epizode podcasta (IN)Direkt, snimljene u Šapcu, je Milan Pavlović, čuveni fudbaler koji je nosio kapitensku traku zlatne generacije jugoslovenskog fudbala, prvaka svijeta iz Čilea 1987. godine. Rođeni Šapčanin, fudbalski put započeo je u svojoj Mačvi, a potom je u dresu sarajevskog Željezničara prvi put zakoračio na veliku scenu jugoslovenskog fudbala.
Početkom devedesetih njegovu karijeru usmjerava sudbina - ratni vihor ga odvodi u Grčku, gdje je godinama stvarao ime u Iraklisu, Anagenisi Kardici i Etnikos Asterasu, bilježeći 132 nastupa u tamošnjem fudbalskom prvenstvu. Pamte ga kao igrača koji je uvijek bio nezgodan protivnik.
Po završetku igračke karijere, Pavlović je uspješno predvodio mlade kategorije grčkog velikana Olimpijakosa, stvarajući buduće prvotimce i kapitene, da bi kasnije kao FIFA instruktor radio širom svijeta. Poslije gotovo tri decenije provedene u inostranstvu, odlučio se vratiti u rodni Šabac na poziv fudbalske akademije Feniks. Danas, dok ponovo živi tamo gdje je prvi put potrčao za loptom, Pavlović predvodi mlade fudbalere kojima želi prenijeti vrijednosti čuvene jugoslovenske škole fudbala - lucidnost, kreativnost i brzinu prilagođenu modernim evropskim zahtjevima.
- Kao dar od Boga. Od početka svoje karijere pa do Čilea, imao sam taj neki dar. I u Želji par godina poslije. Onda je bila neka nizbrdica gdje ste morali kola da gurate uz brdo. Hvala Bogu, ja sam to uspio, došli smo na neku ravninu što se tiče fudbalskog razvoja, razvoja porodice i odnosa sa prijateljima. Šta je iza mene? Svjetsko prvenstvo, FIFA i predavač za licence, Olympiacos sedam godina, rad u Kini, nedavno u Napretku iz Kruševca. Mislim da čovjek ako je uporan i pošten prema svom poslu i ostalima, uvijek nađe neku priliku koja mu se pruži i koju treba da iskoristi maksimalno. Da date sve od sebe. Ja sam uvijek tako radio i dao sam sve od sebe, reflektuje se Pavlović na svoju karijeru.
U ovoj posebnoj epizodi podcasta (IN)Direkt, Milan Pavlović govori o razlozima dolaska u sarajevski Željezničar, evocira uspomene iz čileanske vječnosti, govori o izazovima fudbalskog života u Grčkoj i otkriva šta je bio pr
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prošle je sedmice održao tematsku sjednicu - Izazovi i potencijali tržišta vrijednosnim papirima u Federaciji. Inicijator Slaven Raguž, lider Hrvatske republikanske stranke, nedavno je - gostujući u podcastu Direktno sa Vildanom Selimbegović - kazao da je razlog sazivanja ove prijeko potrebne sjednice to što se izbjegava otvoreno razgovarati o izmjenama i dopunama seta zakona koji tretiraju tržište vrijednosnih papira, koje on naziva bankocentričnim.
O federalnoj Komisiji za vrijednosne papire Oslobođenje je i pisalo i upozoravalo i ranije: riječ je o regulatoru koji je i kadija i sudija, a pritom je i progonitelj vlastitih članova. Dva pokušaja atentata na profesora Mateja Živkovića i dalje su u fazama istrage, a KVP se ponaša kako hoće, jedne progoni, drugi su privilegirani. Zato je s nama Svetlana Cenić, uvodničarka na sjednici Odbora, ekonomistica i vrsna analitičarka politike u ekonomiji.
Rođena je u Sarajevu, svojim dugogodišnjim angažmanom u medijima i nevladinom sektoru prepoznata kao beskompromisni borac protiv korupcije i kriminala, što je pokazala i prošle godine u našem podcastu.
Šta su federalni problemi i kako ih riješiti? Je li u slučaju KVP-a riječ o institucionalnoj korupciji?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Fehlende Folgen?
-
Send us a text
Možda ste se i vi našli u situaciji u kojoj su vam svi nalazi uredni, na prvi pogled sa vama je sve uredu, ali se i dalje osjećate loše? Odakle početi i šta u takvoj situaciji učiniti? Dr. Omar Nuhić, specijalista funkcionalne medicine, nutricionista i hafiz, gost je nove epizode podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelui odgovara upravo na ova pitanja.
Dr. Omar savjetuje da se odrade testovi na teške metale i mikotoksine koji se nalaze u plijesni jer kod pacijenata koje je on testirao, kod samo jednog, nalaz je bio uredan.
Osim pomenutih testova, sugerisao je i testiranje na herbicide, a jedan od njih je glifozat, koji pomaže biljci da raste brže bez mogućnosti oboljenja koje mogu da je unište. Prema Cancer Research Instituteu glifozat teoretski ima i konekciju sa razvijanjem karcinoma kod ljudi, stoga je i sugerisao testiranje na pomenuti herbicid.
- Koliko stvari ima da mi ne znamo, da ne ulazimo dovoljno duboko, vidimo čovjeka preko puta i šta se to sa njim sve dešava jer ne mogu ja samo uzeti krvnu sliku koja je dobra, ali pitanje je šta je sa čovjekom ispod. Epigenetika, kada radite taj epigenetski sken i evaluaciju određenih gena, veliki broj ljudi tu ima mutacije tj. te greške u tim genima gdje čovjek ne može da probavlja vitamine B i onda dolazi do štopanje faze detoksikacije. Često i geni budu izbrisani. Recimo to ovako, ako čovjek ima 100 kamiona da odvoze smeće, ovaj sa izbrisanim genima ima 5-10 i njegovo tijelo se puno brže puni toksinima i zato često dolazi vjerovatno do autoimunih oboljenja, pojašnjava dr. Omar.
Neizostavna je i tema naše svakodnevne prehrane, pa ne iznenađuje konstatacija da se niko niko, čak ni vrhunski sportisti, ne hrane zdravo.
U posljednjoj deceniji sve je popularnija drevna metoda detoksikacije krvi - hidžama. Prema riječima dr. Omara, hidžama donosi brojne koristi, posebno sportistima jer može ubrzati oporavak nakon povreda. Čak 95 posto materijala koji se ukloni iz tijela tokom tretmana predstavlja ostatke mrtvih ćelija, što dodatno aktivira tijelo. Njegov savjet je da se hidžama praktiku
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Milomir Kovačević Strašni, postao je gotovo sinonim za fotografije ratnog Sarajeva. On nije samo ratni reporter, nego i čovjek koji je tokom čitave karijere u sebi uspijevao pomiriti strastvenog reportažnog fotografa, koji je akter u svijetu koji ga okružuje, ali i autentičnog umjetnika.
Od samog početka njegov opus posvećen je životu na ulicama, kao i kulturnim događanjima u Sarajevu.
U novom izdanju podcasta U kontru, Dragan Markovina je sa Strašnim razgovarao povodom otvaranja njegove izložbe „Djeca rata, ljudi mira“, koja je do 3. aprila bila postavljena na Akademiji likovnih umjetnosti u organizaciji Muzeja ratnog djetinjstva.
Pričali su o tome je li mu se bilo ko od gradskih, kantonalnih ili federalnih vlasti, ili institucija obratio da smjeste i adekvatno prezentiraju njegovu bogatu arhivu žive historije Sarajeva, koja, osim ratnih, sadrži i puno predratnih fotografija, s posebnim naglaskom na cikluse posvećene prvim višestranačkim izborima i mitinzima za mir. Odgovor na ovo pitanje je bio, nažalost, negativan.
1995. godine Strašni odlazi u Pariz i tamo nastavlja svoju fotografsku i izlagačku aktivnost.
Govorili su o njegovom životu u skromnom stanu u Parizu, ljudima i kafanama u koje u tom gradu zalazi, noćnim slikama tog grada te koju muziku sluša dok razvija fotografije, a zatim i o tome zašto nije uživo pratio Olimpijadu te kako je posljednjeg dana u kadru uhvatio olimpijski balon.
Razgovarali su i o njegovom ciklusu posvećenom grobljima, gdje, i u kojim uslovima boravi kad je u Sarajevu i kako mu u životnom i društvenom smislu izgleda današnje Sarajevo u usporedbi s onim iz osamdesetih godina i s početka devedesetih.
Za svoj rad dobitnik je mnogih priznanja, a posljednje je od Predsjednika Francuske države gdje je proglašen Vitezom sa zaslugama za svoj fotografski rad i angažman.
- Moj moto je "Fotograf - svjedok vremena u kojem živi", tako da smo živjeli i ovo, i ono, tako da nema tu puno ni šminkanja, ni pretjerivanja, ni patetike, to je realni život. Zna se kad su bili izbori kako je bilo, kad je slavlje na ulicama kako je bilo, kada je počeo rat kako je bilo, pa se ode na koncert. Kad
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U novu epizodu podcasta Opet Laka, stiže nam Nenad Danilović, poznat pod pseudonimom Neša Bridžis, stand-up komičar koji ne priznaje pretvaranje. Umjesto šala - priče. Umjesto monologa - svakodnevica. I sve to bez rezervne opcije. Svoje priče dijeli bez kalkulacija i filtera, iz stomaka, onog istog stomaka u kojem su se nakupili i život, i dječačka trema, i frustracija i inspiracija, ali i njega samog.
Profesionalni angažman u svijetu komedije započeo je 2010. godine, a za to se, kaže, pripremao cijeli svoj život posmatrajući, još kao dijete, ljude iz prikrajka.
- Bilo je to u prvom razredu osnovne škole, kada sam se, nakon što sam izrecitovao svoju prvu pjesmu, upiškio u gaće. U tim godinama, ja sam napisao svoje djelo, dok su svi ostali pjevali neke vjerske pjesmice. Napisao sam pjesmu o prirodi i sada je izvodim na svojim nastupima. Ide ovako: “Ne grmite gromovi, ne padajte kiše, priroda se probudila i počasno nas ponudila.”. To je bilo sve i svi ti roditelji su tražili još, ali još nije bilo. Upiškio sam se od treme, od straha, od pogleda ljudi, od svega. I dan danas, tačno mogu da se sjetim svega toga i moje mame koja je nosila šešir, da je ne obrukam. Nosila je ona taj šešir još dugo. Ali ono što najviše pamtim od svega toga su face tih ljudi koji su gledali u mene dok je mene bilo sram. Bilo me je sram njihovih pogleda, ali kasnije, dok sam sazrijevao i radio jako puno na svom samopouzdanju, došli smo do zaključka da treba da se krenem baviti stand-up komedijom i da zamijenimo teze - da njih bude sramota, a da meni bude ekstra, ispričao je Neša.
Put do Neše Bridžisa kakav je danas, nije bio lak. Kada su “malom” Neši Šerpi, kako su ga tada zvali, u Ateljeu 212, gdje je radio kao dekorater, dali čekić i eksere, mislio je da pravi scenu za druge. Međutim, gradio je sopstvenu.
- Tokom perioda provedenog u pozorištu, radeći posao koji sam zaista obožavao, podižući i spuštajući crvenu zavjesu svim tim velikanima srpskog pozorišta, dosta sam naučio, ali ja sam tu bio Neša Šerpa, koji je bio skroz tamo u ćošku i slušao njihove priče iz života, anegdote, dešavanja. U Ateljeu 212 sam naučio i šta znači biti sujetan, i šta znači ego, iSupport the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Adolescencija je izazovan period, kako za djecu, tako i za roditelje. A kako prepoznati da vaš adolescent nije dobro? U periodu odrastanja, tinejdžeri prolaze kroz brojne promjene, ali gdje je granica između "normalnog" ponašanja i potencijalnog znaka za uzbunu? Prof. dr. Senija Tahirović, će nam u novoj epizodi Oslobođene dati korisne savjete kako da razvijete bolji osjećaj za emocionalno stanje svog djeteta, kako da prepoznate rane znakove problema i kada je vrijeme za razgovor i podršku.
- Važno je da roditelji pažljivo prate svoje dijete, posebno tokom adolescencije, kada je sasvim normalno da tinejdžeri žele provoditi vrijeme sami. Promjene u spavanju, ishrani i raspoloženju su dodatni signali, kaže doktorica Tahirović.
Emocionalna pismenost postaje ozbiljan izazov već u predškolskom uzrastu.
- Danas sve češće čujem djecu kako kažu: "Boli me briga.", kada nekoga povrijede. Pitam ih, kako se osjećao tvoj drug kad si ga udario? Kažu da ih ne interesuje, htjeli su to da urade. Mi imamo generaciju koja ulazi u školu emocionalno nepismena, koja ne zna da prepozna ni sopstvene emocije, a kamoli tuđe, zaključuje doktorica Tahirović.
Vladimir Vasić je sociolog koji radi sa adolescentima kojima život nije bio lagan, pa su otišli nekim drugim putem i završili u odgojno-popravnom domu.
- Ljudi očekuju da su svi ti adolescenti iz razorenih porodica. Neki od njih to i jesu, ali bio je jedan slučaj koji me slomio - momak iz funkcionalne porodice, roditelji na pozicijama, novac, ugled... Sve je imao. Samo ne ljubav. Učinilo mi se da je njegovo djelo bilo jedan veliki krik da ga primijete. Ne želim ni za trenutak da umanjim njegovu krivicu. To djelo je razorilo mnoge živote. Ali ako slušate te mlade ljude, shvatite da su mnogi od njih i ubice, i žrtve. Emotivno oštećena djeca, kaže Vasić.
Bilo je teških trenutaka, teških priča i teških emocija.
- Mladić osuđen za silovanje me pitao: "Kako možete da pričate sa mnom? Zar vam se ne gadim?". Rekao sam mu: "Gadim se onoga što si uradio, ali ne gadim se tebe kao čovjeka.". Ustao sam i zagrlio ga. Ne njegov grijeh - njega. I znaš šta? Imao sam osjećaj da ga je tada prvi p
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost 64. epizode podcasta (IN)Direkt je Zoran Belošević, skromni fudbaler bogate karijere čije ime je ostalo duboko urezano u srcima navijača FK Sarajeva. Rođen u Zaječaru, Belošević je kao lijevi bek gradio svoj put od srpskih niželigaša, preko rumunske Politehnice iz Temišvara, do dresa Slavije iz Istočnog Sarajeva u Premijer ligi BiH.
Nakon kratke epizode u bugarskoj Slaviji iz Sofije, Belošević 2008. godine dolazi na Koševo gdje ubrzo postaje standardan prvotimac. Svojim prodorima po lijevoj strani, beskompromisnom borbom i izuzetno snažnim udarcem, ubrzo je osvojio simpatije bordo navijača. Posebno se pamti njegova fenomenalna forma iz jesenje polusezone 2012. godine kada je sa osam golova u 13 utakmica bio najbolji strijelac ekipe, upisavši se u historiju Sarajeva kao prvi fudbaler koji je pogađao mrežu u pet uzastopnih mečeva Premijer lige.
- U velikom klubu ne mogu svi da igraju. Teško se igrači nose sa tim velikim pritiskom. Samo ime kluba, onda armija navijača, svi traže rezultat. U Sarajevu kad igraš svi od tebe traže titulu. Niko nema vremena da čeka. Dosta dobrih igrača koji su bili u klubu, nisu se snalazili. Nisu mogli istrpiti taj pritisak. Mi smo to gurali na neki način, jeste bilo novca, nije bilo novca, ali to se sad puno promijenilo. Nekako smo navikli da igramo bez para, a ja sam taj pritisak volio, priznaje nam Belošević.
Tokom boravka na Koševu igrao je u nezaboravnim evropskim dvobojima protiv klubova poput Helsinborgsa, Spartak Trnave i Cluja, ostavljajući dubok trag u evropskim nastupima bordo tima. Nakon Sarajeva, fudbalski put vodio ga je u Grčku, gdje je nastupao za Pierikos, zatim do šampionske titule u Premijer ligi BiH sa Zrinjskim iz Mostara, pa sve do osvajanja Prve lige Srbije sa Radnikom iz Surdulice. Posljednje utakmice profesionalne karijere odigrao je tokom fudbalske avanture u Kanadi.
U novoj epizodi podcasta (IN)Direkt, Belošević otkriva detalje svojih fudbalskih avantura od Balkana, preko Grčke, pa sve do Kanade, prisjećajući se nezaboravnih utakmica, anegdota sa terena i svlačionica te osjećaja ponosa što je svoje ime upisao u
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
"Idem, čak i ako mi se nebo sruči na glavu", patetično je svoj odlazak u Moskvu potvrdio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Bila je to i njegova reakcija na upozorenje Bruxellesa kako put u Rusiju nije prihvatljiv.
Vučićevu prvu posjetu Kremlju od početka ruske agresije na Ukrajinu, utabala je visoka delegacija Srpske pravoslavne crkve na čelu s patrijarhom Porfirijem, koji se Vladimiru Putinu požalio na srbijanske studente i obojenu revoluciju. No, nije Vučić jedini Putinov gost s Balkana: 9. maja, na paradi povodom Dana pobjede nad fašizmom, koji Rusija slavi kao svoj nacionalni praznik, tradicionalnu demonstraciju vojne moći s bine će promatrati i najpoznatije lice s bosanskohercegovačke potjernice Milorad Dodik. Najistureniji ruski pijun u našoj regiji, bjelodano je jasno, za vlast i novac, spreman je na sve, čak i na posezanje za oružjem: entitetom vlada po vlastitom nahođenju, MUP RS-a pretvorio je u svoju gardu, a da bi se nastavio bogatiti trebaju mu populizam i obećanja koja je do sada dao bezbroj puta - i svaki put izlagao sve redom.
Naš gost podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović slovi za istrajnog kritičara vlasti u Republici Srpskoj: Stefan Blagićje na čelu je Udruženja građana ReStart Srpska, organizacije čija je deviza - Ovo je naša zemlja, a ne stranačka!
Hoće li biti nove koalicije na državnom nivou? Može li se Dragan Čović odreći savezništva sa SNSD-om?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Emir Isović, kulturolog, kartograf, ilustrator, karikaturista i profesor engleskog jezika, gost je Amira Vuka Zeca u podcastu O prostoru sa Zecom i Vukom.
Svojim oštroumnim ilustracijama već treću deceniju osvaja srca i umove mladih Bosanaca i Hercegovaca, a njegove knjige i ilustrovane mape već su tri puta osvajale nagrade na Sajmu knjiga i učila u Sarajevu.
Njegovo polje djelovanja su infografike, mape, historijske rekonstrukcije, srednjovjekovna, osmanska i austrougarska arhitektura Bosne i Hercegovine.
Emir Isović, kroz svoje ilustracije, piše i crta o BiH, njenoj kulturi i kulturnom i prirodnom naslijeđu. Studirao je englesku književnost, a kulturološke studije kompletirao na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu.
Emirov bogato ilustrirani „Vodič kroz Sarajevo“, pokazuje njegove standarde koji su na razini onih svjetskih. Napravio je i prvu kartu svijeta na bosanskom jeziku i štošta drugo.
Uradio je i infografički vodič kroz Bosansko kraljevstvo koji ukrašava zidove generacija djevojčica i dječaka, a ove godine je objavio svoje, dosad, najveće djelo: Grafičku novelu Zeleno busenje, prema djelu Edhema Mulabdića i za nju osvojio Nagradu za očuvanje i valorizaciju književnog naslijeđa BiH, na Sajmu knjige u Sarajevu.
- Znači staneš i razmišljaš i onda otkriješ smrt. Tako smo otkrili smrt, a do tada se nije znalo. Mnoge životnije koje gledamo danas, pas prolazi pored drugog mrtvog, ali on ne razumije da će i on umrijeti. Oni još nisu otkrili smrt. Mi smo otkrili i budućnost, ali sve smo to otkrili razmišljanjem. Nakon tog 6. stoljeća sve se ubrzava i dođeš do jedne tačke kada ne razmišljaš o budućnosti, kada smo se toliko zagušili informacijama da nam je ona dovoljna za sve. Postoji ta teror menadžment teorija u objašnjavanju psiholoških procesa koja kaže da mi sve što radimo i dobro, i loše, i destruktivne, i konstruktivne stvari, sve to radimo da bismo zaboravili na smrt. Shvatili smo da ne možemo pobijediti smrt, ali želimo da zaboravimo misao o smrti. I onda neko gleda fudbal, neko ide u kladionicu, neko čita knjige, ali sve je to odgoda misli od straha od smrti. Međutim sad imamo toliko distrakcija da
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Sa (radio) talasa, bez kormilara, pravo u naš Opet Laka studio stižu Daško Milinović i Mladen Urdarević, u etru poznati kao Daško i Mlađa.
Za one koji ih još nisu uhvatili između sedam i deset ujutru, riječ je o autorima emisije “Alarm sa Daškom i Mlađom”, kultnog programa koji miksa muziku, društvenu kritiku i sirovi humor. Osim službe, ova novosadska momčad dugog jezika i britkog uma, čak 20 godina njeguju i družbu. Godinama su uronjeni u muzičku scenu, kreativno pisanje, organizaciju koncerata i žurki te ne propuštaju niti jednu priliku da se popnu na binu i sa publikom podijele sve što oni jesu.
Njihov tempo često ni tehnologija ne stigne pratiti - jedan drugom završavaju rečenice, presijecaju misli i ponosno tvrde da ih slušaju isključivo “mazohisti”. Bez svoje mazo-publike, naglašavaju, podcasta ne bi ni bilo. Rad ovog dvojca u potpunosti finansiraju donatori, što ih, između ostalog, čini jedinstvenim na ovim prostorima.
- Uspjeli smo napraviti tu neku zajednicu ljudi koji nas slušaju. To nije masovno, nije ogromno, nemamo mi stotine hiljada pregleda, to su desetine hiljada, ali mi smo ti kao pornić za životinje - nije za svakoga ili prije kao saobraćajna nesreća - nije lijepo da gledaš, ali ne možeš da prestaneš da gledaš. Naš podcast opstaje samo zahvaljujući donacijama. Čak imamo izmišljene radio reklame, da bi ličili na pravi radio program, ništa to ne postoji, sve je izmišljeno, tako da sve što zarađujemo je isključivo zahvaljući donacijama. Mi smo strani plaćenici, našalili su se Daško i Mlađa.
Ovom voditeljskom tandemu, kroz dugogodišnje radijsko iskustvo, sve što bi moglo uticati na slobodni izričaj, nikada nije bila opcija te su, kao stari pankerski drugari, baš po takvom, pankerskom principu “Ako nešto nemaš, napravi sam.”, kreirali svoj satirični, antifašistički i društveno angažovani prostor. Upravo zbog svojih jasno izgovorenih stavova, Daško je jedne prilike bio i uhapšen, a u aprilu 2021. godine bio je žrtva fizičkog napada u Novom Sadu.
Sva svoja uvjerenja, međutim, Daško i Mlađa, prodaće ukoliko svakome od njih daju po
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Poznat kao voditelj, glumac, suprug i otac, Tarik Filipović ovog puta za Oslobođenu otkriva onu ranjiviju stranu sebe. Govorimo o ljubavi bez zadrške, o izazovima roditeljstva, o očinstvu po krvi i po srcu. O tome kako se voli, kako se plače, kako se gradi porodica i ostaje svoj, usprkos svemu.
Tarik otvoreno priča o neuspjesima, nesigurnostima i trenutku kad prestane biti voditelj i glumac, a postane samo čovjek. Govorimo i o seksu, o rodnoj ravnopravnosti, o tome šta znači biti muškarac danas i zašto vjeruje da bi žene možda trebale voditi svijet.
U vremenu kad je lako izgubiti sebe u svakodnevnim obavezama i društvenim očekivanjima, pravo oslobađanje dolazi tek s iskustvom i dubokom samoosviještenosti. Život, godine i izazovi uče nas najvažnijoj lekciji: da je sloboda stanje duha, a ne okolnosti. "Da mi je ova pamet prije 20 godina..." - rečenica koju svi u nekom trenutku izgovorimo, ali rijetki doista razumiju njeno značenje.
Tarik i Lejla Filipović su jedan od najdugovječnijih i najvoljenijih parova na našim prostorima, a Tarik će nam reći tajnu uspjeha njihovog braka koji traje već devetnaest godina. Njegova poruka je: ljubav nije nešto što se traži, već nešto što se jednostavno dogodi kada prestanemo tražiti.
Dodao je da bez nje, ne bi bio ono što je danas.
- Na početku, bio sam potpuno drugačiji, živio sam potpuno drugi život. Nikad nismo imali nesuglasica, ali kad je Arman došao, ja sam još uvijek živio pomalo momački, bez pravih obaveza. I tada me Lejla, uz puno strpljenja, usmjerila i izbalansirala moj život, rekao je Tarik.
Monodrama "Seks i glad" otvara prostor za razgovor o tabu temama koje su često zanemarene. Kroz snažnu i provokativnu izvedbu, Tarik se bavi seksualizacijom žena, kompleksima, očekivanjima i normama koje oblikuju muške i ženske identitete. Monodrama, koja istražuje muški pogled na seksualnost, ali i društvene nesigurnosti i prepreke, izaziva reakcije i nudi odgovore o tome kako se nosimo sa vlastitim nesigurnostima i stereotipima.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Kako je dječak iz sela u Sloveniji sa 500 stanovnika došao da nastupa pred ogromnim auditorijem i postao jedno od većih imena Balkana, saznajte u novoj epizodi podcasta Životna škola.
Život ga nije mazio, došao je iz siromašne porodice, a njegovi roditelji nisu imali ni formalno obrazovanje. Bio je sitan i često bi ga vršnjaci zadirkivali. No, Smiljan Mori je odlučio da to neće biti njegov život i donio odluku da sve promijeni. Jer, kako kaže, „Nije bitno odakle dolaziš i iz kakvog okruženja, bitno je gdje si se uputio.“.
Dodaje i da se ne treba kroz život kretati sa mišlju da smo rođeni u pogrešno vrijeme, na pogrešnom mjestu sa pogrešnim roditeljima, šta nemamo, ne znamo i šta ne možemo, a trebali bi gledati ko jesmo, šta možemo i šta želimo.
A uputio se u zvijezde. Danas je Smiljan Mori međunarodno priznati poduzetnik, motivacijski govornik, coach, investitor i autor 11 bestselera.
Jedno je od glavnih imena na društvenim mrežama gdje ga prati više od milion ljudi. Sigurno ste negdje mogli čuti njegove savjete i motivacijske poruke koje nesebično dijeli sa svojim pratiteljima.
- Sa riječima čovjek može izgraditi gradove u oblacima ili iskopati sebi grob. Kada vidim čovjeka i vidim šta i kako priča meni je jasno kako on živi i nekad si mislim - jadan. Ali kako da ti ja pomokažem i dokažem da ako promjeniš svoje misli i počneš pričati o sebi drugačije, onda ćeš se i osjećati drugačije i zbog tog osjećaja ćeš početi drugačije djelovati. Neki ljudi en žele to čuti, ali je to tako jednostavno. Ako neko kaže "strah me je", ti sa drugom rečenicom možeš promijeniti značaj tvoje emocije. Jer ako meni malo pred izlazak na binu lupa srce, usta su mi suha i u trbuhu osjetim nervozu, noge mi se tresu, onda na kraju kažem "Ja sam gotov", je li tako? Ali ja mogu isto to osjetiti, ali ja kažem e sad znam da sam spreman. Drugo značenje dodajem tim osjećajima, pojašnjava Smiljan.
U ovih više od 70 minuta podcasta možete čuti o njegovim skromnim počecima, strahovima, ulaganjima, novcu, porodici, ali i jednoj posebnoj ljubavi - fitnesu. Jer, iako zvuči nevjerovatno, Smiljan si je u 51. godini ispunio san i osvojio nagradu za body
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost 63. epizode podcasta (IN)Direkt je ponovo Alen Avdić, čije sjajne priče i bogata fudbalska karijera nisu mogli stati u samo jednu epizodu. Nakon povratka u Sarajevo 1999. godine, Avdić u bordo dresu nastavlja dokazivati svoju napadačku vrijednost sa 9 golova u 16 utakmica, ali titula ponovo ostaje nedosanjani san.
Njegova avantura nastavlja se u Njemačkoj, gdje u ekipi Chemnitzera uči šta znači borba za opstanak u 2. Bundesligi, prije nego što odlazi u egzotičnu Južnu Koreju i s klubom Suwon Samsung Bluewings osvaja Liga kup te prestižnu Azijsku Ligu Prvaka.
Uslijedile je posudba u Japan, gdje trese mreže za Avispa Fukuoku, te kratka kineska avantura u Liaoningu. Ipak, svaki put je njegov put vodio nazad ka Koševu, pa tako 2004. ponovo u bordo dresu osvaja Kup Bosne i Hercegovine.
Tri nezaboravne godine proveo je i u Iranu, dijeleći svlačionicu s legendarnim Ali Daeijem u dresu Saba Batteryja, igrajući Azijsku Ligu Prvaka i završavajući iransku odiseju u ekipi Bargh Shiraza.
- Kada sam se vratio iz Irana, razmišljao sam kako želim da završim u Sarajevu. Nisam kompletne pripreme obavio, Čala želi jako da ja dođem tu. Ja kažem ok, pusti me da se spremim jer ja samo mogu igrati kada sam spreman. Ja sam igrao na sve ili ništa. Jednostavno, moram biti spreman da ne bi bio povrijeđen i da mogu dati svoj maksimum. Sad kakav je... Ja znam da sam ginuo za Sarajevo, bacao se na glavu, pucao mi je nos i zubi, glava i noge, prisjeća se Avdić.
Alen Avdić će u novoj epizodi govoriti o svom petom i posljednjem povratku u voljeno Sarajevo 2009. godine, kada je tim bio na pragu historijskog uspjeha u kvalifikacijama za Kup UEFA protiv Spartak Trnave, Helsingborgsa i Cluja. Dotaknut će se reprezentativne karijere, gdje je kao kapiten U-21 BiH te reprezentativac A selekcije ostavio svoj pečat.
Uz neizbježne anegdote i nevjerovatne detalje s egzotičnih destinacija i s terena širom svijeta, Alen će podijeliti i osjećaj ponosa što je s ukupno 65 golova postao jedan od deset najboljih strijelaca u historiji FK Sarajeva, rame uz rame sa legendarnim Husrefom Musemićem. Sve ovo i mnogo više očekuje vas u nastavku sjajne fudbalske pr
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
U Spomen-području Donja Gradina jučer je obilježen Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina u Jasenovcu i 80. godišnjica proboja preživjelih zarobljenika iz logora smrti. Dan sjećanja zajednički su obilježile vlade bh. entiteta Republika Srpska i Republike Srbije, da bi - kao i obično - žrtve iz Drugog svjetskog rata bile iskorištene u dnevno-političke svrhe. Iako su historičari prikupili podatke za 83.145 žrtava ubijenih u Jasenovcu, Milorad Dodik je u svom govoru dobacio do 500.000 samo srpskih žrtava.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je optužio i partizane za balkanski Aušvic, a sve da bi imao šlagvort da kaže kako su i Srbija i Republika Srpska napadnute i izvana i iznutra. Reakcija bosanskohercegovačkog člana državnog Predsjedništva dr. Denisa Bećirovića koji je Vučiću skrenuo pažnju da se ne miješa u unutarnje stvarni naše zemlje, Dodiku je bila šlagvort za brutalno vrijeđanje. Najpoznatiji bjegunac od ovdašnjeg pravosuđe nije štedio javnost od svojih prostakluka, no koliko god mu je sve u Bosni i Hercegovini mrsko, vlast ne popušta nego je i dalje nastoji zloupotrijebiti. Trojka nema dilema, sa SNSD-om razgovora neće biti, najpoznatiji Europejac iz naših krajeva, lider HDZ-a Dragan Čović čvrsto drži stranu najisturenijem ruskom pijunu na Balkanu. Do kada?
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović Slaven Raguž, lider i osnivač Hrvatske republikanske stranke, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
Pripadamo hrvatskom narodu i radit ćemo za rješavanje ustavnopravnog statusa Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali nećemo zanemariti, niti u jednom trenutku podrediti tome prava pojedinca, čovjeka, kojoj god naciji pripadao, stoji na zvaničnoj stranici partije. HRS je istupio iz Hrvatskog narodnog sabora.
Mogu li mladi promijeniti Balkan? Ko napada Republiku Srpsku? Hoće li Bosna i Hercegovina dobiti novo Vijeće ministara? Zašto Dragan Čović toliko čuva Dodika?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Ovog puta u podcastu (Ne)poznato o ljudskom tijelu razbijamo jedan taboo - seksualne potrebe žena i vježbe koje mogu unaprijediti seksualno zdravlje. Libido fitness vas uči kako da budete u kontaktu sa sobom, sa svojim tijelom, disanjem, senzualnošću i kako da kroz pokret probudite ono što možda godinama stoji uspavano: ženski eros, životnu radost i unutrašnju slobodu. Upravo ovaj program vježbanja je osmislila naša gošća nove epizode podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu, Lejla Šebić.
Lejla je dobro poznato ime u fitness svijetu - najpoznatija je bh. fitness trenerica, vlasnica svjetske titule u natural bodybuildingu i profesorica na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu.
Kada pomislimo na muškarce u teretani odmah pomislimo na utege i bildanje mišića, nešto od čega žene bježe, ali Lejla nam je objasnila da ne bi trebalo da izbjegavaju tegove i da se ne fokusiraju na idealne brojke na vagi.
Estetski aspekt treniranja ne treba da bude u fokusu jer nova ljepota je vitalnost organizma.
Lejla je otkrila i šta se to novo dešava u svijetu fitnesa i govorila o svom novom programu Libido fitness koji sve više osvaja žene. Radi se o programu koji stimuliše seksualno zdravlje žena, jača mišiće karličnog dna, osvještava žene o njihovoj seksualnoj vrijednosti i budi njihov uspavani libido.
- Novi grupni fitness program, možemo ga zvati Libido fitness, pelvic pilates ili eromotion stimuliše seksualno zdravlje žena, odnosno jača mišiće karličnog dna, budi njihov libido i jako dobro djeluje na mobilnost kukova, a mi znamo da su upravo kukovi u ugroženom nekom položaju, vrlo često nedovoljno i istegnuti i fleksibilni, a da su, recimo, mišići karličnog dna nekako kao moćno kućište kod žena su jako bitni. Obezbjeđuju tu nekako snagu podrške unutrašnjim organima. Vrlo često stradaju zbog trudnoće i poroda. Opustit će je, podići će njen libido, poboljšat će cirkulaciju u tom dijelu. Pružit će joj sigurno još uzbudljiviji seksualni život. Mnoge žene imaju različite probleme kod polnih odnosa, a seksualno zdravlje utiče na cjelovito zdravlje i psihološki status. Postoje sada vježbe koje mogu unaprijediti njihovo zdravlje, koje m
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost podcasta U kontru sa Draganom Markovinom je Emil Karamatić, novinar BHR1 (Radio Bosne i Hercegovine) te saradnik mnogih domaćih i inozemnih medija. Karamatić je i književnik i jedan od posljednjih istinskih zaljubljenika u novinarstvo, istraživačko novinarstvo, u ljude i njihove svakodnevne živote i zanate, u dolinu Neretve iz koje je potekao i u kojoj i danas živi.
Dobitnik je brojnih priznanja od kojih su najznačajnija: novinarska nagrada Hercegovačko sunce 2010. godine te nagrada novinara godine za 2012. godinu u kategoriji radijskog novinarstva koju mu je dodijelilo Udruženje novinara BiH. Dobitnik je i godišnje UNICEF-ove nagrade za 2014. godinu.
Karamatić je razgovarao sa našim Markovinom o trenutnom stanju na BHRT-u, njegovom serijalu “Ovo je moja zemlja”, ljudima Bosne i Hercegovine i stvarnom životu u ovoj zemlji. A usporedili su i taj naš život sa životom u Sjedinjenim Američkim državama.
Pričali su i o njegovim knjigama „Hrvat bez licence“ i „Balkanski soj - mutacija domoljublja“ te o ratnom iskustvu na južnom bojištu.
Riječi je bilo i o kulturi sjećanja u Čapljini i njegovom kraju te odbijanju suočavanja s vlastitim zločinima i o tome kako je uopće moguće da u takvom rajskom ambijentu bude počinjeno toliko zločina. Za kraj podcasta ostavili su aktuelnu krizu u BiH, nacionalne lidere i Emilove prognoze za budućnost.
- Ako hoću ozbiljno da razmišljam o situaciji u Čapljini, onda mislim da je to jedan pretužan grad. Jako tužan grad. To je grad koji je uništen, u svakom obliku. Čapljina je doživjela takvo uništenje da ne znam da li je atomska bomba takvo nešto mogla napraviti. Mislim da bi nas atomska bomba ipak poštedjela koliko je politika uradila negativnosti. Takve negativnosti, misleći da su napravili drugi koji su navodno bili opasni, oni su napravili to zlo danas ljudima koji tu žive. Danas imaš mlade ljude koji se ne mogu zaposliti ako nisu članovi partije odnosno stranke, a znamo da je HDZ tu već 30 godina, znači to moraš pokucati na vrata HDZ-a da bi dobio posao. Time je fakultet i obrazovanje izgubilo smisao jer mi danas imamo gradonačelnicu koja se nikako nije obrazovala, ali su je doveli, jed
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Od djevojčice koja je osvojila srca publike u muzičkom takmičenju "X Factor Adria" te pobjede u showu "RTL Zvijezde", do zrele umjetnice s debitantskim albumom "Kraj je", ovog petka u podcastu Opet Laka, podijeliće sa nama priču o svom muzičkom i životnom putu, o onome što je inspiriše, ali i o, lijepim i manje lijepim, izazovima koji su joj se na tom putu nizali. Naša gošća je Ilma Karahmet, jedan od “najvećih” vokala novije generacije.
Dvadesetpetogodišnja Ilma, osim glasom, talentom i harizmom, pažnju publike plijenila je i privatnim životom. Naime, u bračne vode stupila je sa 18 godina, ali taj brak nije potrajao. Kaže da je njen život takav kakav jeste - otvorena knjiga čiji sadržaj nema razloga kriti.
- Tada, kada sam se udala, nisam razmišljala na način - hej, meni je 18 godina, ja ću se udati, više mi je bilo ono - zaljubila sam se, sretna sam, vidim se sa tom osobom, nemam šta dalje da radim. Danas je moderan svijet i sve ja poštujem, ali nisam željela da mi samo živimo skupa, poželjela sam da se udam i udala sam se - to je moj život i takav je, kakav je i živim ga uz muziku, kazala je Ilma.
Mlada umjetnica svaku priliku koristi da skrene pažnju o važnosti mentalnog zdravlja. U teškom periodu tokom razvoda sa bivšim suprugom, i sama je potražila stručnu pomoć.
- Važno je da govorim o tome zbog mladih žena, da dam to neko svoje iskustvo, da kažem kako sam ja to sve prošla i preživjela, iako nikada nikome nije isto, svi živimo različite živote, svi imamo različite sudbine, tako i ja. Meni je psiholog pomogao. Kad sam rekla roditeljima da idem kod psihologa, mislili su da sam bolesna. Nije to bilo neko liječenje, jednostavno, smatram da treba popričati sa ljudima koji poznaju materiju i koji osjećaju drugačije, koji znaju drugačije, i da daju, taj neki, ne mora biti ni savjet, samo da nas neko sasluša i da nas razumije, da spoznamo da li smo možda mi uzročnici nekih stvari ili je to nešto iz vana. Vrijeme se mijenja, ali treba ostati dostojan sebe i ne gubiti sebe. Ja sam u nekim momentima shvatila da ja nisam to što jesam i da se gubim i onda sam se uz muziku vratila - zato ljudi trebaju da rade ono što vole, pogoto
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Autizam nije kraj puta. To je drugačiji početak. A svaki korak - vrijedi.
U ovoj epizodu Oslobođene sa Aidom Ajanović, majkom, razgovaramo o borbi, intuiciji, pogrešnim dijagnozama, snazi majčinske ljubavi i čudu koje se desi kad ne odustaneš. O Vedadu, dječaku koji je godinama bio neshvaćen, pogrešno liječen i prepušten sistemu bez sistema. O tome šta znači biti majka djeteta s autizmom u zemlji koja još uvijek ne zna kako da ih prepozna, prihvati i podrži.
Roditeljska intuicija često zna da nešto nije u redu mnogo prije dijagnoze. Kada nešto ne ide onako kako očekujemo u razvoju djeteta, sumnje se prvo jave u tihim trenucima - kroz usporedbe s vršnjacima, izostanak pogleda ili reakcije na ime. Upravo tako je i počela priča naše gošće, Aide Ajanović, čiji sin Vedad ima poremećaj iz autističnog spektra. Aida će nam u Oslobođenoj govoriti o prvim znakovima koji su je zabrinuli, o unutrašnjoj borbi i trenutku kada je shvatila da nešto nije u redu i da više ne može ignorisati osjećaj koji je od početka bio tu.
- Naša spoznaja da je nešto drugačije s Vedadom počela je vrlo rano, čak prije nego što je napunio godinu dana. Nije se odazivao na ime, ali mi bismo to pravdali, možda nismo dovoljno glasni, možda je samo faza. Kada sam se vratila na posao s porodiljskog, često sam izlazila na pauze sa prijateljicama koje su se porodile u isto vrijeme. Njihova djeca su pokazivala prstom, donosila igračke kad im se kaže, reagovala na okolinu... A ja sam shvatila da nemam ništa slično ispričati. Kod kuće sam pokušavala - stavim igračku, kažem: "Vedade, daj mi auto.", a on me samo pogleda i ode. Tada sam počela da istražujem. Vidjela sam da je izostanak pokazivanja prstom jedan od ranih znakova autizma - i kod nas je to bio slučaj. Umjesto da kaže šta želi, uzimao bi me za ruku i vodio do onoga što mu treba. Kao roditelj, naravno da to prepoznaš i odmah želiš da pomogneš, ali istovremeno osjetiš i strah. Kod mene se taj osjećaj javio već prije njegovog prvog rođendana. Tada sam počela ozbiljno razgovarati o tome da nešto ipak nije u redu, kaže Aida.
Tada je počela bor
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Gost 62. epizode podcasta (IN)Direkt je Alen Avdić, napadač prepoznatljiv po strasti, borbenosti, golovima glavom i trajnoj vezi sa FK Sarajevo. Njegov fudbalski i životni put do povratka na Koševo 1999. obilježen je selidbama po pozicijama, ratnim godinama u Sarajevu i inostranim stanicama koje su ga svaki put vraćale bordo klubu.
Rođen u Sarajevu, prve je poteze napravio na šljaci pokraj stadiona Koševo, a 1985. godine se upisao u školu fudbala FK Sarajevo. Prošao je sve omladinske kategorije i obukao dres omladinske reprezentacije Jugoslavije. Tokom rata ostaje u gradu i trenira pod opsadom, 1993. godine na humanitarnoj turneji debituje za seniore protiv Hajduka na Poljudu, a zvanični debi bilježi ubrzo potom u Jablanici protiv Rudara Breze.
Iako je sanjao napadačku devetku, treneri ga godinama koriste na desnom krilu, beku, zadnjem veznom i najviše kao štopera, a na toj poziciji dobija i poziv u U-21 selekciju BiH. Prvi gradski derbi protiv Željezničara i prijateljska utakmica protiv Parme 1994. nagovještavaju veliku karijeru. Slijedi kratka epizoda u četvrtoligaškom njemačkom Landauu, a 1995. godine i prvi potpuno profesionalni angažman u Meksiku, gdje za pokrajinu Monterrey nastupa i na prestižnom Dallas Cupu.
Po završetku rata vraća se kući. U sezoni 1996/97. konačno dobija šansu u vrhu napada, potom osvaja Kup BiH sa Sarajevom, ali već sljedeće sezone ostaje bez šampionske titule nakon čuvenog gola Zubanovića u 93. minuti. Godine 1997. godine potpisuje za turski Sakaryaspor, potez koji će kasnije nazvati najvećom greškom karijere. Spas pronalazi u Belgiji, prvo Cercle Brugge, zatim Denderleeuw, prije nego što se 1999. definitivno vraća na Koševo.
- Jako mi je žao što nisam bio prvak sa Sarajevom, moram to priznati. Vodim se ja kao prvak u sezoni 1999./2000. jer sam odigrao par utakmica, ali ja sebe ne vodim jer znam da nisam zaslužio tu titulu. Bez obzira što sam tamo upisan, ja nisam bio to. I to mi je pravo teško bilo i ta euforija i sve. Znaš kad osjećaš da si bolji, da si pun snage, jedva čekaš tu utakmicu. Pun stadion, sve gori, historijska utakmica i sve se sruši, prisjeća se Avdić poraza u finalu play-offa za
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
-
Send us a text
Predstava "Šestorica protiv Turske" Narodnog pozorišta Kosova odigrana je u Sarajevu u sklopu Regionalnog teatra u Narodnom pozorištu. Komad je napisao Jeton Neziraj, jedan od međunarodno najpriznatijih dramskih autora s Kosova, koga je njemački teatarski časopis nazvao Kafkom Balkana, a režirala priznata i poznata Blerta Neziraj. No, prije same izvedbe Ambasada Republike Turske poslala je protetsnu notu, oštro se protiveći ovom teatarskom događaju. Oglasile su se i Majke enklave Srebrenice i Žepe, Žene Podrinja i Koordinacija boračkih udruženja Armije Bosne i Hercegovine, na neviđeno osuđujući komad za koji vjeruju da je propaganda u korist organizacije FETO, koju zvanična Ankara smatra terorističkom.
Teatarska kuća na Obali odbila je svaki vid ideološke cenzure, napominjući da gostujući, kao i domaći umjetnici, mogu i trebaju kritički preispitivati društvene okolnosti i vrijeme u kojem živimo. A - složit ćemo se - materijala za kritičko preispitivanje ne manjka.
Gost nove epizode podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegovićje direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu Dino Mustafić.
Predstava "Šestorica protiv Turske" doživjela je ovacije u Sarajevu, glumački tim - koji je na protestnu notu reagirao pozivajući publiku da vidi komad pa tek onda da o njemu sudi, bio je više no zadovoljan, a sam autor Jeton Neziraj kazao je kako je Sarajevo dokazalo da je slobodan grad!
Koliko je publicitetu predstave donio politički atak na nju?
Neobjašnjivo je da se velika Turska bori protiv igranja jednog komada: u Prizrenu je ova predstava dva puta otkazana, pa iako su u opticaju famozni tehnički razlozi, preovladava uvjerenje da su otkazi rezultat političkog pritiska: čemu?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
- Mehr anzeigen
