Folgen
-
Veliki kormilar smatrao je da svaka obitelj mora imati bicikl, radio, sat i šivaći stroj. Vrhovni vođa koji je naslijedio Velikog kormilara smatrao je da obitelji zaslužuju bolji život i zadao je nove standarde dobrog života obitelji: televizor u boji, hladnjak, stereo uređaj, kamera, motocikl, garnitura namještaja, stroj za pranje rublja i električni ventilator. Da bi se to postiglo zemlja kojom je vladao morala je u dvadeset godina učetverostručiti bruto nacionalni proizvod. On i njegovi nasljednici uspjeli su ostvariti taj cilj. Kako im je to uspjelo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
-
Veliki kormilar smatrao je da svaka obitelj mora imati bicikl, radio, sat i šivaći stroj. Vrhovni vođa koji je naslijedio Velikog kormilara smatrao je da obitelji zaslužuju bolji život i zadao je nove standarde dobrog života obitelji: televizor u boji, hladnjak, stereo uređaj, kamera, motocikl, garnitura namještaja, stroj za pranje rublja i električni ventilator. Da bi se to postiglo zemlja kojom je vladao morala je u dvadeset godina učetverostručiti bruto nacionalni proizvod. On i njegovi nasljednici uspjeli su ostvariti taj cilj. Kako im je to uspjelo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
-
Fehlende Folgen?
-
Veliki kormilar smatrao je da svaka obitelj mora imati bicikl, radio, sat i šivaći stroj. Vrhovni vođa koji je naslijedio Velikog kormilara smatrao je da obitelji zaslužuju bolji život i zadao je nove standarde dobrog života obitelji: televizor u boji, hladnjak, stereo uređaj, kamera, motocikl, garnitura namještaja, stroj za pranje rublja i električni ventilator. Da bi se to postiglo zemlja kojom je vladao morala je u dvadeset godina učetverostručiti bruto nacionalni proizvod. On i njegovi nasljednici uspjeli su ostvariti taj cilj. Kako im je to uspjelo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
-
Dosad ih je bilo 46, uskoro će izbor i 47. U svojoj osobi ujedinjuju državnog poglavara i predsjednika vlade.
Nekad su ih nazivali kraljevima po svemu, osim po imenu. Biraju se za demokraciju na krajnje čudan način: ne biraju izravno birači na izborima, već osobe koje se nazivaju elektorima.
Tko su oni i zašto se tako biraju? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Dosad ih je bilo 46, uskoro će izbor i 47. U svojoj osobi ujedinjuju i državnog poglavara i predsjednika vlade.
Nekad su ih nazivali kraljevima po svemu, osim po imenu. Biraju se za demokraciju na krajnje čudan način: ne biraju ih birači na izborima, već osobe koje se nazivaju elektorima.
Tko su oni i zašto se tako biraju? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički.
Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje se rade zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije.
Zbog nje se ponekad dodatno ograničavaju prava građana.
Zašto se zbog nje rade sve te stvari? Zašto je ona tako vrijedna? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički.
Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje se rade zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije.
Zbog nje se ponekad dodatno ograničavaju prava građana.
Zašto se zbog nje rade sve te stvari? Zašto je ona tako vrijedna? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički.
Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje rade se zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije.
Zbog nje ponekad se dodatno ograničavaju prava građana. Zašto se zbog nje rade sve te stvari? Zašto je ona tako vrijedna? Poslušajte u Povijesti četvrtkom. -
Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Poslušajte u sljedećih nekoliko Povijesti četvrtkom.
-
Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Poslušajte u sljedećih nekoliko Povijesti četvrtkom.
-
Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Poslušajte u sljedećih nekoliko Povijesti četvrtkom.
-
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. On nam je bio bio sugovornik u emisiji o Lavu iz doline Panjshir protiv kojega je Sovjetska vojska pokrenula devet bezuspješnih ofanziva.
-
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je Krsto Cviić.
Taj vrsni novinar i publicist, višedesetljetni dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu, bio nam je sugovornik o emisiji o padu sustava realnog socijalizma. -
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je Krsto Cviić.
Taj vrsni novinar i publicist, višedesetljetni dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu, bio nam je sugovornik u emisiji o propasti sustava realnog socijalizma. -
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2019. Preminuo je profesor doktor Radovan Vukadinović.
Taj poznavatelj međunarodnih odnosa bio nam je sugovornik u emisiji o Trećem svijetu, kako se nekada nazivalo ono što se danas naziva Globalnim jugom. -
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2019. Preminuo je profesor doktor Radovan Vukadinović.
Taj poznavatelj međunarodnih odnosa bio nam je sugovornik u emisiji o Trećem svijetu, kako se nekada nazivalo ono što se danas naziva Globalnim jugom. -
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022. Umro je profesor doktor Marin Zaninović. Taj doajen hrvatske arheologije i vrsni popularizator povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o Severima, dinastiji vladara Rima koju je utemeljio prvi rimski car podrijetlom iz Afrike.
-
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio nam je sugovornik u emisiji o otmicama zrakoplova koje su zahvatile svijet šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
-
Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?
-
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je profesor doktor Ivo Banac. Taj predavač povijest istočne i jugoistočne Europe na Sveučilištu Yale, te na sveučilištima u Budimpešti i Zagrebu bio je sugovornik u emisiji o stvaranju države koje se u početku zvala Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon 1929. Kraljevina Jugoslavija.
- Mehr anzeigen
